Naslovnica Svijet Evropski parlament glasa o spornoj uredbi o autorskim pravima

Evropski parlament glasa o spornoj uredbi o autorskim pravima

PODIJELI

Europski parlament će u četvrtak, na inicijativu skupine zastupnika, glasati o početku pregovora s Vijećem i Komisijom o Uredbi o autorskim pravima koja je izazvala polemike i strahove da će omogućiti cenzuru i ograničiti slobode na internetu.

Po procedurama Europskog parlamenta skupina od najmanje 76 zastupnika, 10 posto od ukupnog broja, može prigovoriti otvaranju pregovora s Vijećem bez plenarnog odobrenja, odnosno uskratiti mandat da se ulazi u pregovore s Vijećem na temelju iznesenog prijedloga.

Zahtjev je do ponoći u utorak, koji je bio krajnji rok, potpisao dovoljan broj zastupnika.

‘Porez na poveznice’

Ako se na glasovanju u četvrtak potvrdi prijedlog Odbora za pravosuđe (JURI), pregovori između Vijeća EU-a i Europskog parlamenta mogu početi bilo kada.

U protivnom će se o prijedlogu usvojenom na Odboru raspravljati i glasati na plenarnoj sjednici u rujnu.

U Komisijinom prijedlogu uredbe za kritičare su najsporniji članci 11 i 13 koji utvrđuju pomoćna autorska prava, odnosno uvode, kako tvrde protivnici, “porez na poveznice”, a od pružatelja usluga na internetu traži da provjeravaju i štite autorska prava i prije objave.

Po jednima, ako se predložena pravila usvoje, Google, Facebook, Yahoo i drugi internetski divovi morali bi plaćati naknadu za objavljivanje tuđih djela i vijesti na kojima prilično dobro zarađuju, a po drugima to predstavlja kraj slobodnog interneta kakvog danas poznajemo, prenosi Hina.

Članak 11 predviđa da se za korištenje kratkih izvadaka novinskih tekstova s interneta mora dobiti dozvola izdavača, a to bi se pravilo odnosilo na materijale stare do 20 godina.

Kritičari: Ograničenje slobode izražavanja

Kritičari upozoravaju da bi to ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer “pomoćna autorska prava”, za razliku od autorskih, ne podrazumijevaju isključivo originalnost rada nego obuhvaćaju i, primjerice, kratke, nekreativne činjenične naslove.

Korisnici, upozoravaju, imaju pravo znati na kakav sadržaj poveznica vodi prije no što je kliknu.

Po članku 13, internetske platforme s “velikim količinom” materijala koji učitavaju korisnici morale bi nadzirati i filtrirati učitani sadržaj i spriječavati kršenje autorskih prava.

To bi  navodno moglo pogoditi i one koji nisu cilj takvih mjera, poput Wikipedije, a nastao bi problem jer računalni programi ne mogu razlikovati kršenje autorskih prava od legalnog korištenja materijala, primjerice u slučaju parodija.

Izvor: Agencije

OSTAVITI ODGOVOR