IZVLAČENJE NOVCA IZ ZDRAVSTVA: Od donacija do ekstra biznisa

Zdravstvo kao jedan od najvažnijih stubova društva odavno je u raljama brojnih privatnih kompanija, distributera i prodavaca medicinske opreme, čija je dobit  odavno prešla milionske cifre, piše gerila.info. Iako je zdravstveni sektor i dalje uglavnom pod kontrolom  javnih zdravstvenih ustanova, veliki dio novca iz njihovih budžeta završava na računima privatnih kompanija.

Jedan od najčešćih načina za izvlačenje javnog novca je laboratorijska dijagnostika. Ovo je jedan od najčešće korišćenih dijagnostičkih metoda, a za tu namjenu u našoj državi se troše ogromna sredstva.

ORIGINALNI REAGENSI I DO NEKOLIKO PUTA SKUPLJI

Zakone tržišta ne diktira legislativa, nego odnosi zastupnika medicinske opreme i zdravstvenih ustanova. Jedan od najčešćih načina počinje donacijom skupih medicinskih aparata za dijagnostiku medicinskim ustanovama. Međutim, tu počinje “zavrzlama”, jer ti donirani aparati uglavnom mogu da koriste originalne reagense koji su i do nekoliko puta skuplji od zamjenskih reagenasa. Riječ je o takozvanom zatvorenom sistemu, a zdravstena ustanova koja nabavlja potrošni materijal primorana je da kupuje od tih dobavljača, kao i da kod njih redovno servisira te uređaje.

Redakcija portala Gerila.info je tokom višemjesečnog istraživanja pokušala da dođe do podataka o primljenim donacijama u svim Domovima zdravlja i bolnicama u Republici Srpskoj, međutim, uprkos Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, zvanični odgovor smo dobili samo iz opštine Oštra Luka, gdje nam je rečeno da je u tamošnjem Domu zdravlja aparat manjeg kapaciteta nabavljen sredstvima od donacije 2/3 i vlastitim sredstvima 1/3.

Ipak, informacije do kojih smo došli na terenu govore da se samo u ovom segmentu troše višemilionska sredstva. Na primjer, Klinički centar Univerziteta u Banjaluci je samo za laboratorijsku i mikrobiološku  dijagnostiku  u prethodnih tri godine potrošio skoro 20 miliona KM, dok je za 2018.godinu predviđeno nešto više od 5 miliona KM.

Najveći dio novca iz nabavki medicinskog materijala i opreme podijelila su preduzeća Medicom iz Bijeljine (zastupnik i distributer brenda „Abbot“), Broma Bel koji zastupa „Sysmex“ i „Vidas“, „Profi Firma“ iz Bijeljine zastupnik „Siemensa“, te Farmavita, koja zastupa svjetskog farmaceutskog giganta „Roche“.

 

Jednu od najvećih pojedinačnih donacija dobila je bijeljinska bolnica “Sveti vračevi”. Njima je 2016. preduzeće Medicom doniralo modularnu integrisanu platformu  “Abbot Architekt ci 8200”, u vrijednosti od 250.000 KM.

U tri nabavke koje su uslijedile u 2016. i 2017.godini, potrošeno je 678.000 KM, a prije nekoliko dana je završen i postupak nabavke za 2018.godinu, a čija je planirana vrijednost preko 380.000 KM. Znači, vrijednost ugovora samo za ovaj aparat je preko jedan milion KM. Uprkos našim pokušajima da stupimo u kontakt sa direktorom bolnice Sinišom Maksimovićem, nije se javljao ni na mobilni telefon, niti putem telefonske centrale.

Za komentare nisu bili raspoloženi ni u Medicomu. U kratkom razgovoru su nam rekli da prema politici njihovog poslovanja, ne daju izjave za medije. Ipak smo im i pored toga poslali e-mail s pitanjima, na koji ni poslije 20 dana nismo dobili nikakve odgovore.

DOM ZDRAVLJA BIJELJINA ZBOG MEDICOMA VRATIO OPREMU DRUGOG ZASTUPNIKA

Dobre odnose sa Medicomom imaju i u Domu zdravlja Bijeljina. Naime ova zdravstvena ustanova je početkom aprila 2018. sklopila ugovor u vrijednosti 399.883,99 KM, takođe sa kupovinu reagensa za aparat ABBOT Architekt. 
Nevjerovatno zvuči da je u aprilu 2016.godine Dom zdravlja Bijeljina vratio donirani aparat koji je bio marke “Roche” kompaniji Medicom koja je u međuvremenu izgubila licencu za zastupanje ove farmaceutske kompanije. S obzirom da je u februaru 2016.godine Medicom postao ekskluzivni zastupnik kompanije Abbot, već u aprilu je izvršena zamjena ovih aparata. U ugovoru je navedeno da Dom zdravlja vraća aparat koji je bio u njegovom vlasništvu, a prima donaciju u vidu aparata brenda “Abbot”.

 

Opšta bolnica Dr Mladen Stojanović u Prijedoru, samo za reagense i laboratorijsku potrošnu opremu u 2018. planirala je oko 600.000 KM. Nadležni u bolnici kažu da je tendencija da se za strateške nabavke provodi centralizovana nabavka, koja je u nadležnosti Fonda zdravstvenog osiguranja. Iako je prošla jedna četvrtina godine, a postupak još uvijek nije otvoren, direktoru bolnice dr. Mirku Sovilju postavili smo konkretno pitanje: S kojim reagensima trenutno rade?

“Mi imamo iz prethodne godine količine koje nisu u potpunosti realizovane, tako da nam je to omogućilo da funkcionišemo ovaj period”, rekao je doktor Sovilj.

Prema njegovim riječima, ne vidi ništa sporno ni što je zdravstvena ustanova na čijem je čelu tek u novembru 2016. potpisala ugovor za tu godinu, sa banjalučkom firmom “Broma Bel”, u vrijednosti od oko 250.000 KM, za nabavku reagensa, rezervnih dijelova i ostalih roba.

“Mislim da je jedan dio nabavke bio odložen zbog centralizovane nabavke, tako da u 2017.mislim da je proveden postupak samo za jedan dio, a drugi dio nam Fond nije odobrio”, dodaje Sovilj. Na naše pitanje da li i njegova ustanova posjeduje, donirani aparat, odgovorio je potvrdno, ali da za nabavku reagensa raspisuje tendere u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama.

“Na tom tržištu vlada šarenilo. Imali smo aparat iz Bijeljine koji je bio kod nas stavljen u funkciju, mi ga nismo platili, ali je u ugovoru stajalo da reagensi za taj aparat moraju da se nabave putem javnog tendera, a onda nakon pet godina postaje naše vlasništvo. Tu smo imali problem s nabavkom reagensa, jer je na tender prošao drugi dobavljač sa zamjenskim reagensima i bio je problem sa funkcionisanjem aparata. Naše iskustvo govori da su najsigurniji nalazi i najsigurnije funkcionisanje sa originalnim reagensima”, zaključio je Sovilj.

OČIGLEDNO KRŠENJE ZAKONA O JAVNIM NABAVKAMA

Na sličan problem u neformalnim razgovorima žalili su nam se i u još nekim zdravstvenim ustanovama. Aparati koje prime donaciju ne rade sa zamjenskim reagensima, a pojedini sumnjaju da se pojedinim aparatima upravlja svana, putem telefonskim aplikacija.

UG Tender iz Banjaluke prije nekoliko godina je takođe istraživao nabavke u zdravstvenom sektoru i u ovakvom načinu rada vidi nezakonito djelovanje.

“Vidjeli smo da ima mnogo netransparentnih nabavki, naročito nabavki direktnim sporazumom i pregovaračkim postupcima bez objave, vidjeli smo da su tu najveći problemi. Naročito Klinički centar Univerziteta u Sarajevu je imao ogroman broj direktnih sporazuma i to čak za one robe koje su bile obuhvaćene osnovnim sporazumom, koji je bio obuhvaćen otvorenim postupkom”, kaže Igor Vukajlović projekt koordinator iz “Tendera”.

“I domovi zdravlja i bolnice nastoje da izbjegnu neku javnu nabavku, pošto hoće da kupe neki određeni brend, neku određenu marku ili robu nekog od određenog uvoznika.  I onda to urade na način da im oni doniraju takav aparat i naravno da će se potrošni materijal kupovati  upravo od tog ponuđača. Ne radi se o društveno-odgovornim firmama, nego se radi o biznisu, gdje neko sračuna da će mu se to višestruko isplatiti kroz neko vrijeme”, dodaje Vukajlović.

On je izričit- Na taj se način krši Zakon o javnim nabavkama. On navodi da se tu ne vidi krivica firme ponuđača, nego je izričita krivica ugovornog organa koji na to pristaje na štetu samog sebe, vjerovatno iz nekih koruptivnih pobuda.

Slično misle i u Transparensi Internationalu.

„Dobro su poznati slučajevi višemilionskih donacija aparata pojedinin zdravstvenim ustanovama, a u cilju kasnije kupovine reagensa i servisiranja aparata kod tačno određenog dobavljača. Neophodno je, u cilju najefikasnijeg korištenja javnih sredstava, da ugovorni organ obavi prethodnu analizu tržišta za nabavku potrošnog materijala za ovakve aparate“, kaže za Gerila.info Ivana Korajlić, portparol Transparensija.

Ona dodaje da se na ovaj način krše opšti principi Zakona o javnim nabavkama, kojim se predviđa da je ugovorni organ dužan da se u postupku javne nabavke prema svim ponuđačima ponaša jednako i nediskriminirajuće, na način kojim će osigurati pravičnu i aktivnu konkurenciju.

„Svako netransparentno postupanje ugovornih organa u postupcima javnih nabavki ostavlja mogućnost za koruptivno djelovanje“, zaključila je Korajlićeva.

Isto to kaže i Vukajlović iz Tendera. Kaže da kada je riječ o koruptivnom djelovanju rizik otkrivanja je minimalan, a rizik od kazni nikakav.

“Ne konroliše se sistem javnih nabavki.  Onaj ko treba da vrši nekakvu kontrolu, to bi trebala da kontroliše Agencija za javne nabavke koja kontroliše samo obavještenja o javnim nabavkama u kojim nemate informacija skoro nikakvih da bi mogli išta iskontrolisati. Onaj dio vezan za svrsishodnost i dio vezan za tendersku dokumentaciju, gdje se u stvari štima, Agencija za javne nabavke ne vrši kontrolu”, zaključio je Vukajlović.

Nastaviće se…

REDAKCIJA GERILA.info

Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI