Naslovnica BiH MINORAN UTJECAJ “PROVEDENIH” REFORMI NA ŽIVOTE GRAĐANA: U BiH najgora vlada Fadila...

MINORAN UTJECAJ “PROVEDENIH” REFORMI NA ŽIVOTE GRAĐANA: U BiH najgora vlada Fadila Novalića

“Inforadar” je istražio koliko je od predviđenih zadataka iz “Reformske agende” na različitim nivoima vlasti provedeno, u kojim oblastima su reforme bile najviše, a u kojima najmanje uspješne, te kakav je u konačnici neto rezultat provedenih reformi

PODIJELI

Piše: Danijal HADŽOVIĆ

Kao dio zahtjeva u procesu pristupanja Evropskoj uniji bh. vlasti na svim nivoima prihvatile su obaveze koje se tiču dubinskih političkih, socijalnih, ekonomskih i drugih reformi koje bi od BiH trebale učiniti uređenije, pravednije i razvijenije društvo. U ovom procesu, nakon izbora 2014. i formiranja novih vlasti, nastala je tzv. Reformska agenda za Bosnu i Hercegovinu 2015.–2018.

Prihvaćena od strane svih političkih subjekata u zemlji, Agenda je podrazumijevala provođenje čitavog niza reformi u pravcu unapređenja poslovnog ambijenta, stabilizacije javnih finansija, racionalizacije i poboljšanja efikasnosti javne uprave,  smanjenja javne potrošnje te poboljšanja stepena vladavine prava, a sve to trebalo je dovesti do ekonomskog rasta, smanjenja nezaposlenosti, pravednije raspodjele socijalne pomoći, transparentnijeg rada institucija, itd…

Naročito u prvim mjesecima nakon uspostave još uvijek aktuelne vlade, i vlasti BiH i Evropska unija veliku pažnju, barem nominalno, pridavale su Reformskoj agendi te najavljivali brojne pozitivne rezultate “koji će uslijediti njenim provođenjem”. Važnost i uspjeh Reformske agende u javnosti su posebno isticali Vlada Federacije BiH i njen premijer Fadil Novalić.

Tako je Novalić u više navrata ponosno isticao da su “ekonomski rast i pad nezaposlenosti”, koji su bilježeni u proteklom periodu, bili direktan rezultat provođenja Agende.

“Dvije trećine Reformske agende smo servisirali i oni daju i davat će rezultate”, izjavio je Novalić još krajem prošle godine na sjednici Vlade u Mostaru.

Njegov stranački kolega na čelu Vijeća ministara BiH, Denis Zvizdić, u septembru ove godine ustvrdio je da je državni nivo vlasti realizirao 80% mjera i reformi predviđenih Agendom. Iako se također obavezala na provođenje Agende, najoprezniji u izjavama glede njenog provođenja bili su Željka Cvijanović i Vlada RS, koji su izbjegavali da se u javnosti razmeću brojkama.

RS URADILA BOLJI POSAO

Inforadar je pokušao da istraži i utvrdi koliko su ove izjave zaista tačne i utemeljene, to jeste, koliko je od predviđenih zadataka iz Reformske agende na različitim nivoima vlasti zaista provedeno, u kojim oblastima su reforme bile najviše, a u kojima najmanje uspješne, te kakav je u konačnici neto rezultat provedenih reformi.

Reformska agenda podijeljena je u šest oblasti: Vladavina prava i dobro upravljanje, poslovna klima i konkurentnost, tržište rada, javne finansije i fiskalna održivost, reforma javne uprave i socijalna politika i reforma penzionog sistema.

Naravno, treba napomenuti da različiti nivoi vlasti imaju različite ovlasti, pa je tako državni nivo imao prilično reduciran broj mjera koje je trebao provesti, dok za dvije oblasti uopće nije bio nadležan – tržište rada i reformu penzionog sistema. Iz svih navedenih oblasti, u okviru Reformske agende nalazile su se ukupno 173 mjere koje je trebalo realizirati.

Kada se analizira broj realiziranih mjera, vidi se potpuna neproporcionalnost u njihovom provođenju po oblastima. Dok su mjere iz Agende u nekim oblastima većinom komplentirane – u drugima je realiziran krajnje mali broj. Tako čak 79% realiziranih ukupnih mjera od strane Vijeća ministara BiH obuhvata samo dvije oblasti: vladavinu prava i dobro upravljanje i javne finansije.

Foto: Vlada Željke Cvijanović realizirala 80 posto mjera, Vlada Fadila Novalića tek 46 posto

Entitetske vlade, s druge strane, većinu mjera realizirale su iz oblasti javnih finansija i poslovne klime i konkuretnosti. Iz ovih oblasti Vlada FBiH realizirala je 21 mjeru, ili 72%, a Vlada RS 35 mjera ili 62% ukupno realiziranih mjera.

Kada se, pak, pogledaju ukupni rezultati po entitetima, najuspješnija u provođenju Reformske agende bila je Vlada RS. Od ukupno 78 mjera, RS je realizirala njih 62, ili 80%. Državni nivo vlasti trebao je u proteklom periodu ukupno realizirati samo 34 mjere, a do danas ih je proveo 73%.

Najneuspješnija je bila Vlada FBiH. Od 61 mjere, koje je trebala provesti, realizirala je manje od polovine, odnosno 48%. Ovakav neuspjeh federalnih vlasti velikim dijelom uzrokovan je sukobom političkih partnera koji je nastupio zbog pitanja Izbornog zakona, što još jednom potvrđuje da je politička stabilnost nužni preduslov provođenja ozbiljnijih reformi.

Nivo vlasti Broj mjera Realizirano
BiH 34 73%
Federacija BiH 61 48%
Republika Srpska 78 80%

 

Dakle, rezultati jasno pokazuju: Denis Zvizdić približno je govorio istinu kada je isticao uspjeh Vijeća ministara u provođenju Reformske agende, odnosno za nekoliko procenata je uvećao svoj rezultat, navodeći 80% realiziranih mjera u odnosu na stvarnih 73%.

Fadil Novalić je pak govorio potpunu neistinu, ili jednostavnije, izrekao je laž kada još krajem prošle godine isticao da je realizirano dvije trećine Reformske agende. Istina je, međutim, da do danas Vlada FBiH nije realizirala ni polovinu mjera. Najuspješnija u provođenju Agende bila je Vlada RS Željke Cvijanović, koja je realizirala 80% mjera, ali svoj rezultat, što je posebno zanimljivo, nije previše isticala, moguće iz pragmatičnih razloga.

Adis Muhović, direktor Centra za politike i upravljanje (CPU), ističe da aktivnostima vlasti u provođenju Agende možemo biti samo djelomično zadovoljni.

Foto: Adis Muhović, direktor CPU-a

“Dio reformskih mjera je zaista ostvaren, i može se reći da su vlasti bile efikasne u provođenju tehničkih zahtijeva. Međutim, reforme nisu samo izmjene zakona i podzakonskih akata koji se donose radi štrihiranja obaveza za novu tranšu kredita. Suštinski napredak u implementaciji najvažnijih reformi nije evidentan”, ističe Muhović.

UMJESTO SMANJENJA – POVEĆANJE NAMETA

Kada se sagledaju provedene mjere iz Reformske agende, čini se da bitniji napredak nije ostvaren u dvije možda i najvažnije oblasti: poreskom rasterećenju i olakšavanju poslovanja. Tako se, prema Indeksu konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma BiH nalazi na 91. mjestu u svijetu, a po Indeksu lakoće poslovanja (Svjetska banka), na 89. mjestu.

Posebno porazan podatak u Indeksu o lakoći poslovanja je da vam za otvaranje privatne firme u BiH i dalje treba 81 dan i čak 13 različitih procedura, te je po ovom parametru BiH 183. država u svijetu – od ukupno 190!

Ana Lučić, iz Centara civilnih inicijativa (CCI), ističe da u proteklom periodu vlasti u našoj zemlji nisu učinile gotovo ništa na poboljšanju ovih stvari.

“Iako je jedno od glavnih obećanja entitetskih premijera bilo upravo poboljšanje po ovim skalama, jasno je da je protekli mandat imao pogrešan pristup, a sami akcioni planovi nisu imali dovoljno mjera koje bi ubrzale pokretanje biznisa i jačanje prava vlasništva. U prilog tome govore podaci o direktnim stranim ulaganjima, koji u protekle tri godine fluktuiraju između 537 i 780 miliona KM, što je vrlo skroman rezultat u odnosu na zemlje regije“, kaže Lučić.

Foto: Ana Lučić, Centri civilnih inicijativa (CCI)

Adis Muhović skreće pažnju i podsjeća da su ciljevi Reformske agende bili smanjene nameta na rad, ali i povećanje i stabiliziranje javnih prihoda kroz povećanje poreskih prihoda, smanjenje sive ekonomije, proširivanje poreske baze, smanjenjem poreskih oslobađanja i unapređenje rada poreskih uprava. Vlast je provodila potonje, ali nije smanjivala namete.

„Od samog početka cilj je bio osigurati stabilnost javnih prihoda, dok je samo jedan od ciljeva bio poresko rasterećenje rada, uz uslov da se osiguraju dodatni prihodi fondovima za osiguranje stabilnosti uslijed smanjenja priliva sredstava. Vlasti su provele dio vezan za povećanje poreskih prihoda, ali dio vezan za rasterećenje privrede još uvijek čeka provedbu”, kaže on.

NEZNATNI EKONONSKI RAST

Ipak, BiH je u proteklom periodu bilježila određeni ekonomski napredak. Od usvajanja Agende nezaposlenost je pala za 6% (u cijeloj BiH je više oko 40.949 zaposlenih, a nezaposlenih je manje za 61.159), ekonomski rast u proteklom periodu iznosi oko 3% godišnje, ukupni javni dug je smanjen na 36% BDP-a, a pokrivenost izvoza uvozom je povećana za 5% te danas iznosi 72,5%.

2016. 2017. 2018.
Registrirana nezaposlenost u BiH 520.565 485.088 448.578

Izvor: Agencija za statisitku BiH

 

Iako bh. vlasti, posebno federalna vlada, ističu da su ovi rezultati direktna posljedica provođenja Reformske agende, Muhović pojašnjava da su ostvareni rezultati zapravo bili ispod očekivanih, odnosno da su se za našu zemlju projektovali mnogo bolji rezultati.

„Niti jednu godinu u toku mandatnog perioda nismo uspjeli dostići projekcije ekonomskog rasta, te su one konstantno smanjivane u odnosu na inicijalne projekcije – sa 3,2% na 2,7% u 2017. godini i sa 3,7% na 3,2% u 2018. Ankete radne snage pokazuju da je povećanje zaposlenosti neznatno, iako službeni podaci pokazuju značajniji rast. Nismo uspjeli značajno poboljšati ni strukturu i kvalitetu javne potrošnje. Projekcije MMF-a iz januara 2018. kažu da će javna potrošnja u 2018., u iznosu oko 14,4 milijardi KM, biti značajno viša u odnosu na 2014. kada je iznosila 12,6 milijardi KM. Istovremeno je očekivani nivo javnih investicija za 2018. od 1,8 milijardi KM, koji je prema nalazima CPU u trenutnim okolnostima teško ostvariv, tek neznatno veći od 1,45 milijardi KM investicija ostvarenih u 2014. Pozitivni ekonomski trendovi su uslovljeni prije svega privrednim rastom u EU i povećanom potražnjom za našim industrijskim proizvodima u zemljama koje su naši najveći trgovinski partneri“, pojašnjava Muhović.

Njegovo mišljenje dijeli i Lučić, koja navodi da je, uprkos slatkorječivosti političara, naša zemlja u proteklom periodu ostvarila minorna poboljšanja, te da značajniji napredak usljed Reformske agende građani nisu osjetili.

„Udio aktivne radne snage u ukupnom radno sposobnom stanovništvu je zabrinjavajuće nizak, tek 43%, što znači da više od pola radno sposobnog stanovništva uopšte nije na legalnom tržištu rada, a većina njih su ili u zoni socijalne/boračke zaštite, ili u zoni sive ekonomije, ili u zoni socijalne isključenosti. Ovako niska stopa aktivnog stanovništva najniža je u Evropi”, ističe Lučić.

NOVA VLADA, NOVA AGENDA

Kada se sagledaju zacrtani ciljevi Reformske agende, može se reći da je njeno provođenje bilo djelomično uspješno, a njen utjecaj na rezultate koje je ostvarila naša zemlja u proteklom periodu – minoran. Ciljevi koji su postavljeni pred vlast nisu ostvareni, a rasterećenje realnog sektora se nije desilo, već je, upravo suprotno, povećan porezni teret na realni sektor.

Reforme su provođene selektivno, u onim segmentima koji nisu pretjerano prijetili da izazovu dublje društvene promjene i poremete političke interese, čime se održavao privid ozbiljnog reformskog rada, što je omogućavalo dobijanje tranši kredite od međunarodnih finansijskih institucija.

Nakon nedavno održanih oktobarskih izbora, BiH sada prijeti nova politička kriza, dok iz EU nezvanično najavljuju novu Reformsku agendu za našu zemlju.

Lučić, pak, smatra da se reformama u narednom periodu mora mnogo odgovornije pristupiti nego u prethodne četiri godine.

Ipak, dosadašnje iskustvo i potezi čini se da pokazuju da za bh. političke stranke postoje dvije crvene linije preko kojih reforme ne mogu ići: dovođenje u red javne uprave i smanjenje nameta realnom sektoru. U slučaju prvog, na udar dolazi direktno njihova budžetska klijentela, a drugo predstavlja potencijalnu opasnost od smanjenja prihoda za njeno finansiranje. Bilo bi prijatno iznenađenje ukoliko buduće vlasti u narednim godinama ovu tvrdnju demantuju.

(Legenda: Tabela s rezultatima Reformske agende)

 

OSTAVITI ODGOVOR