Prvi broj časopisa za filozofiju i društveno-humanistička istraživanja Eidos promovisan je u Muzeju grada Zenice u okviru Međunarodne kulturne manifestacije Zeničko proljeće.
Podijeljeni po znanju
O zeničkom filozofskom časopisu govorili su promotori i autori tekstova prof. dr. sc. Miodrag Živanović, prof. dr. sc. Ugo Vlaisavljević i prof. dr. sc. Željko Škuljević, te glavni urednik časopisa i predsjednik Udruženja Eidos Spahija Kozlić. U ulozi moderatora promocije bio je Aras Borić.
Budući da je u prvom broju časopisa tematiziran odnos postmoderne i religije, promotori su se fokusirali upravo na fenomen religije s kraja dvadesetog i početka dvadeset prvog stoljeća. Profesor Miodrag Živanović je, koristeći obilje filozofskih metafora, govorio o poziciji i ulozi filozofije, apostrofirajući da je filozofija svojevrsno “hvatanje vjetra”, to jest kao pokušaj hvatanja neuhvatljivog. Profesor Željko Škuljević je napravio paralelu između Eidosa i ranijih projekata, posebice zeničkih časopisa Hijatus i Hijatus junior, dok je profesor Ugo Vlaisavljević napravio komparaciju časopisa Eidos sa prijeratnim Dijalogom i to kroz prizmu Škuljevićevog teksta “Postateizam i vjernost: (ne)mogućnost sekularne istorije religije”.
U tom smislu Vlaisavljević je apostrofirao Škuljevićev stav kako religiozne i ireligiozne ljude, to jest teiste i ateiste, dijeli isključivo ono što ne znaju. Zato je pojam vjernosti, ustvari, druga riječ za humanizam, jer bez vjernosti, zaključio je Vlaisavljević, nije moguć ni ateizam, ali ni bilo koja religija.
Željko Škuljević je istakao da se između sadašnjeg KPZ-a, a nekadašnjeg KPD-a, što je inače ogromna razlika i Željezare koje više nema, desio Eidos. I to u Zenici i u okviru Zeničkog proljeća.
U svom obraćanju prisutnima Spahija Kozlić, glavni urednik časopisa i predsjednik Udruženja Eidos, oslikao je kako je nastala i kako se realizirala ideja formiranja udruženja i pokretanja časopisa, te najavio buduće projekte. U tom smislu je najavio da će tema narednog broja časopisa biti Marx poslije Marxa, a posvećena je dvjestotoj godišnjici rođenja ovog njemačkog filozofa.
Osim toga, najavljena je prva faza projekta Filozofska misao u Bosni i Hercegovini, te projekat Studentski poiesis. Almanah poezije studenata Univerziteta u Zenici.
– Ovo je čisti entuzijazam. Grupa ljudi koja je utemeljila udruženje Eidos, a to su uz mene kolege Dževad Drino, Željko Škuljević, Bernard Harbaš, Nebojša Vasić, Aras Borić i Jasmin Kukavica, pored nas je i kolega Miodrag Živanović iz Banje Luke, a dobili smo potporu i od kolege Uge Vlaisavljevića, pokušava malo drugačije raditi za Bosnu i Hercegovinu. Procijenili smo da je to najbolje preko jednog časopisa, dominantno filozofskog, progovoriti o problematici, o fenomenima današnjice o kojima filozofija ima uistinu šta reći, kazao je Kozlić.
Također je objasnio da su dobili više reakcija na časopis, a da je jedna od najupečatljivijih reakcija pokojnog akademika Vladimira Premeca, koji je bio oduševljen idejom i čestitao ljudima u Zenici koji su imali hrabrosti otpočeti ovaj projekat.
Zadužena povijest
U mailu koji je poslao piše: “Čestitam od srca, iz uma, jer prvi broj filozofskog časopisa u Zenici pokazuje legitimitet sredine najvišeg ranga. Čestitam kolegama Škuljeviću i Kozliću, a i vama, poštovani kolega Harbaš, posebno. Zadužili ste povijest kulture u Zenici za vječnost, koja pripada pojmu kojim ste naimenovali svoj časopis…. Vaš Vladimir Premec”.
Profesor Kozlić je zahvalio na podršci svima koji su je pružili, a posebno Vladi Zeničko-dobojskog kantona sa premijerom Miralemom Galijaševićem na čelu, s obzirom na to da je kantonalna Vlada osigurala sredstva za pripremu i štampanje prvog broja časopisa Eidos.
