Naslovnica BiH PRVE ANALIZE IZBORA: Nacionalne stranke apsolutni pobjednici, moguća duboka ustavna i politička...

PRVE ANALIZE IZBORA: Nacionalne stranke apsolutni pobjednici, moguća duboka ustavna i politička kriza

Na izlaznost od nekih 53 posto teško je bilo očekivati bilo kakve promjene. Ono što su partije s nacionalnim predznakom priželjkivale – to se i ostavarilo. Birači se nisu masovno odazvali, dok su stranačke mašinerije SDA, SNSD-a i HDZ-a ponovo uradile veliki posao

PODIJELI

Piše: Almedin ŠIŠIĆ

Iako smo u posljednje četiri godine kao društvo nazadovali, a kao država bili u permanetnom stanju straha i napetosti, parlamentarni izbori u Bosni i Hercegovini nisu nam donijeli gotovo ništa novo – izuzev rezultata glasanja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Rekli bismo – očekivanog.

SDA, SNSD i HDZ BiH, stranke sa nacionalnim predznakom, ili nacionalne stranke, kao i njihovi kandidati (izuzev Željka Komšića, kandidata DF-a koji će u Predsjedništvu sjediti umjesto Dragana Čovića), ubjedljivi su pobjednici izbora, ako je suditi prema posljednjim objavljenim rezultatima Centralne izborne komisije (CIK) BiH nakon 82 posto obrađenih biračkih mjesta – a što je više nego dovoljan uzorak.

Još kasno sinoć na društvenim mrežama mogli smo pročitati na desetine komentara razočaranja uglavnom mladih, pa i takvih da će „tek sada nakon izbora biti najveća izlaznost“, s jasnom aluzijom na novi val odlazaka mladih iz zemlje. No, budući da je Bosna i Hercegovina po mnogo čemu država apsurda, tako su i ovakve opaske apsurdne, jer uprkos mnogim dokazima o izbornim neregularostima pa i masovnim prevarama na biralištima, tek činjenica je da je slab odziv apstinenata, među kojima je mnogo mladih, glavni uzrok izostanka promjena u društvu koje su mnogi s nestpljenjem iščekivali.

Na izlaznost od nekih 53 posto teško je bilo očekivati bilo kakve promjene. Ono što su partije s nacionalnim predznakom priželjkivale – to se i ostavarilo. Birači se nisu masovno odazvali na izbore, dok su stranačke mašinerije SDA, SNSD-a i HDZ-a ponovo uradile veliki posao svaka za sebe. Uprkos mnogim dokazima o izbornim krađama (o čemu će tek narednih dana biti više riječi).

Kada bi se u ovom trenutku formirala parlamentarna većina na državnom nivou (i podijelili mandati) ove bi je tri partije mogle bez problema napraviti – „uz malu pomoć svojih prijatelja“. Drugim riječima, SDA, SNSD i HDZ osvojile su toliko glasova za državni parlament (Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH) da ih ne bi mogle ugroziti i neka teorijski moguća (ali praktično gotovo nemoguća) koalicija svih ostalih partija iz FBiH i RS.

Foto: Prvi i zasad posljednji rezultati izbora za Parlament BiH na osnovnu obrađenih 65,8 posto glasova

Posljednji rezultati koje imamo kažu nam sljedeće: kada je u pitanju Federacije BiH SDA je za državni parlament osvojila 133.664 glasova, ili 25,31%, drugi je HDZ sa 98.500 glasova, ili 18,65%, a treći i četvrti su SDP (73.558 glasova, ili 13,93%) te koalicija DF-GS (46.908 glasova, ili 8,88%).

Veliki pad popularnosti bilježi SBB, koji je osvojio 31.994 glasova, ili 6,06 posto, dok je (ne)očekivano dobar rezultat ostvarila PDA Mirsada Kukića, disidenta SDA. Sa 23.002 glasa, ili 4,36 posto, oni jesu najveće otkrovenje ovogodišnjih izbora kada je u pitanju Federacija.

Dalje slijedi Hrvatsko zajedništvo sa 19.670 glasova, ili 3,73%, A-SDA sa 19.585 glasova, ili 3,71 posto. Posljednji koji u ovom trenutku hvata cenzus je Nezavisni blok Senada Šepića, sa 15.843 glasa, ili 3,0 posto.

S druge strane, SNSD je u RS još ubjedljivi, jer je osvojio 185.009 glasova, ili gotovo 40 posto, druga je SDS-lista, sa 119.421 glasom, ili 25,55 posto, dok su sada treće i četvrto mjesto zamijenile DNS i PDP; naime PDP je sada treći sa 57.516 glasova, ili 12,31 posto, a DNS četvrti sa 47.473 glasova, ili 10,16 posto.

Još dvije partije iznad cenzusa su SP, sa 21.802 glasa, ili 4,66 posto, te SDA, sa 17.424 glasa, ili 3,73 posto.

Slični rezultati su i u utrci za mandate u entitetskim parlamentima, gdje također ubjedljivo vode SNSD, SDA i HDZ.

I za Srećka Latala, političkog analitičara i regionalnog urednika BIRN-a, rezultati izbora su potpuno očekivani pogotovo jer, kako kaže, više nema razlika između nacionalnih i građanskih stranaka „te je vrijeme da se ta iluzija odbaci“.

„Rezultati su za mene očekivani tim prije jer, realno, glasači nemaju političku alternativu. Nas međunarodna zajednica stalno savjetuje da glasamo za promjene, ali kad bismo mi mogli da vidimo ko bi nam te promjene mogao da donese. Šta ovo sada znači? Pa kombinacija pobjede Milorada Dodika i poraza Dragana Čovića za Predsjedništvo otvara mogućnost blokade i najveće krize u BiH, jer njih dvojica, odnosno njihove partije, mogu blokirati formiranje vlasti i u FBiH, ali i na državnom nivou“, upozorava Latal.

Foto: Srećko Latal predviđa mukotrpne pregovore u vezi sa uspostavljanjem vlasti

On smatra da još, ipak, treba sačekati potpune i zvanične rezultate izbora, jer je ostalo da se probroji glasovi iz inostranstva, ali i jer će da bude i tužbi i žalbi na izborni proces.

„Sve će to potrajati nekoliko sedmica, a da ne spominjem kompenzacijske mandate. Jedno od osnovnih pitanja koje se sada nameće jeste da li će SDA uspjeti da dogovori neki modalitet sa SNSD-om i HDZ-om da se ne uruši sistem“, ističe Latal te predviđa da ćemo na novu vlast morati da sačekamo najmanje pola godine, „ako i tada bude išta od toga“.

Tek u narednom periodu saznaćemo kakve će biti posljedice izbornih neregularosti i krađa, odnosno da li će uopće da ih bude. Podsjećamo, Koalicija Pod lupom, koja je radila monitoring izbora, dobila je ukupno 383 prijave o kritičnim situacijama, od čega se 75 slučajeva odnosi na probleme u procesu glasanja, ali i pojave tzv. bugarskog voza koji je primijećen na 14 biračkih mjesta. Da li će to biti dovoljno za CIK i istražioce SIPA-e, i da li to može u bilo kojem obimu da promijeni rezultate izbora, saznaćemo u nekoliko narednih sedmica.

OSTAVITI ODGOVOR