Zapošljavanje u javnom sektoru: Umjesto diplome stranačke knjižice

“Možete da budete najbolji student, možete da budete najbolji stručnjak u nekoj oblasti, ali ako niste u sistemu vlasti, tj. dio vlasti, to je uglavnom uzaludno”. Prošla su samo tri mjeseca od ove izjave Milorada Dodika, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, ali koliko god skandalozno da izgledala, ona je i odraz realnog stanja, posebno kada se govori o zapošljavanju u javnom sektoru.

Ova Dodikova misao izrečena je samo nekoliko dana pred početak školske godine i poslala poruku đacima da je Lenjinova maksima “Učiti, učiti i samo učiti” odavno pokopana. Na stranačkom skupu na Jahorini, Dodik je stajao ispred onih koje nazivamo politička bućnost ove zemlje, dakle omladine, te na taj način svima jasno stavio do znanja o dugogodišnjoj praksi u kojoj samo politički podobne osobe uspijevaju da dođu do tzv. državnog posla.

Sam Dodik je prije nekoliko godina najavljivao da će uvesti moratorijum na zapošljavanje, ali pomenuti moratorijum definitivno nikada nije zaživio, a ta zapošljavanja posebno učeste u izbornim godinama.

“Partijskih zapošljavanja ima uvijek. Niko nema precizne informacije o broju zaposlenih u ovoj godini, zato što jedan dio zapošljavanja ide preko konkursa, jedan dio preko ugovora o djelu i sličnih ugovora. Bilo je i primjera zapošljavanja u javnim preduzećima koji su pred izbore angažovali radnike”, kaže za portal Gerila.info Ivana Korajlić iz Transparency Internationala (TI).

Dodaje i kako je zapošljavanje u javnom sektoru glavni način sticanja podrške na izborima “zbog čega ni u RS ni u FBiH ne žele da se uhvate u koštac s problemom preglomazne administracije”, te je zaključila da političke partije “nisu spremne da prekinu uhlebljavanje svojih kadrova”.

Iz ove organizacije navode da je samo u prošloj godini  zabilježeno 1533 poziva građana koji su prijavljivali korupciju i druge nepravilnosti, a najveći broj prijava ticao se baš nepravilnosti prilikom zapošljavanja.

“Ono što se najčešće dešava kod takvih prijava na stranačko zapošljavanja je to da građani/prijavioci unaprijed kažu da znaju ko će biti izabran, što se na kraju najčešće ispostavi tačnim. Jedan takav slučaj se desio krajem prošle godine kada nam je anonimno javljeno da će u Okružnom privrednom sudu Banjaluka biti izabrano više osoba na mjesto stručnog saradnika na osnovu političkih uticaja. Sve prijavljene osobe su na kraju i izabrane”, izjavio je i Uglješa Vuković, istraživač/analitičar iz  Transparency internationala.

ZAHTJEVI STRANAKA JAČI OD ZAKONA

Da ne postoji politička volja da se prekine sa praksom dovođenja podobnih, a ne sposobnih, svjedočili smo i prije nekoliko mjeseci, kada je Gradski odbor Saveza nezavisnih socijaldemokrata iz Doboja poslao zahtjev rukovodstvu “JP Šume Republike Srpske” da se pripravnici u tom preduzeću zaposle samo uz saglasnost te stranke.

„Tražimo tačan raspored, naziv i broj radnih mesta, koje ste dobili po programu Vlade RS za obuku pripravnika. Raspodjela i popunjavanje pripadajućih radnih mjesta mora se odvijati uz saglasnost predsednika GO SNSD Doboj”, navodi se u zahtjevu koji je potpisao Uroš Gostić, predsjednik dobojskog SNSD-a, nakon kojeg je Šumama dozvoljeno zapošljavnje čak 41 novog radnika.

Vrijedi napomenuti da je samo dvije godine ranije baš iz dobojskog SNSD-a krenulo “javno zgražavanje” kada su dobili odgovor iz DNS-a koji su preduslovi za podršku kandidatu SNSD-a na lokalnim izborima.

Načelničke pozicije, članstva u Nadzornim odborima, konkursi za pripravnike, čak i sredstva za kampanju, samo su dio povelikog spiska DNS-a koji je do te mjere naljutio SNSD-ovce da su DNS-u zalijepili etiketu “interesne grupe”.

Član predsedništva SNSD Sanja Vulić izjavila je tom prilikom da su zahtjevi dobojskog odbora DNS-a jasna poruka da ta stranka pokušava da “privatizuje javne ustanove”.

“Činjenica je da DNS igra na sve strane i sa svima kako bi maksimalno profitirao i čitava njihova politička platforma u Doboju se svela na pregovaranje pozicija”, rekla je Vulićeva.

I sama Vulićeva je nakon lokalnih izbora ponovo došla u žižu javnosti kada je posao portparola u dobojskoj bolnici zamijenila ulogom Službenika za odnose sa javnošću u Vijeću naroda RS.

Bez obzira što je i sama ukazivala na potpuno jasnu privatizaciju javnih institucija, Vulićeva kaže da do nove pozicije nije došla zbog stranačkog angažmana

“Moje zapošljavanje nema veze sa politikom. Ja sam preko konkursa primljena u Vijeće naroda”, rekla je u kratkoj izjavi za Gerilu.

LEGALIZACIJA PARTOKRATIJE

Na problem stranačkog zapošljavanja upozoravaju i u pokretu Restart.

“Mi smo primjetili da je bilo predizbornih zapošljavanja i ono što smo iz medija mogli da primjetimo da se ono nije razlikovalo puno u odnosu na prethodne izborne cikluse. Prije svakih izbora dešavaju se ta, gotovo isključivo, partijska zapošljavanja, koja su po našem zakonu praktično legalizovana. Imate situaciju da se neko može zaposliti na neki određen period zbog, kako se navodi, preobimnog posla, a da tu ostane dvije godine i biva zaposlen za stalno. Tako funkcioniše partijsko zapošljavanje u Republici Srpskoj, ali i u čitavoj BiH. Ono što je loše u tome je što svi ostali građani u ovoj zemlji plaćaju cijenu legalizacije partokratije”, govori za Gerilu predsjednik pokreta Restart Stefan Blagić.

Blagić napominje da političari javna preduzeća shvataju isključivo kao izborni plijen, te da se veliki dio takvih zapošljavanja vrši netransparentno.

“Ja poznajem takve slučajeve, ali ne bih sad da govorim o imenima jer ne posjedujem nijedan formalni dokaz, a ukoliko spomenem takvo nešto, to može biti izvor potencijalne tužbe. Međutim, to se definitivno dešava. Problem je kada se nešto uradi u skladu sa zakonom, a vi znate suštinski da je urađeno mimo nekih procedura. Recimo, imate dosta primjera iz prosvjete gdje se zapošljavaju kadrovi koji dobijaju, primjera radi, testove prije samog konkursa pa na intervjuu dobiju sve bodove, pa tako onaj ko ima prosjek 6,5 na fakultetu i nema nijednu godinu radnog staža, dobije posao ispred onog ko ima, recimo prosjek devet i deset godina radnog staža”, zaključio je Blagić.

I sami radnici pojedinih javnih preduzeća upozoravaju na problem stranačkog zapošljavanja, ali se zbog progona boje javno govoriti.

“Ja znam da je bilo zapošljavanja kod nas u Elektrokrajini, ali tačnu informaciju može dati Uprava ili portparol jer niko od nas ne zna ni ko je, ni kad zaposlen. Ono što ja primjetim su nova lica u firmi. Ne znam da li sindikalci raspolažu tim informacijama”, rekao nam je kratko jedan čitalac.

MINISTARSTVA KRŠILA PROCEDURE PRILIKOM ZAPOŠLJAVANJA

Pod posebnom lupom javnosti su zapošljavanja u Vladi Republike Srpske. Gerila je u prethodnom periodu izvršila istraživanje o broju radnika, konkursnim procedurama i kršenjima procedura u ovom procesu.

Glavna služba za reviziju je u čak šest ministarstava utvrdila brojne nezakonitosti prilikom zapošljavanja, a najveći dio nepravilnosti je bio u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, te u Ministarstvu za izbjegla i raseljena lica.

Koliko je bolna tema o načinu zapošljavanja u “državnoj službi” to jeste organima uprave, pokazuje i činjenica da na naša pitanja nisu poslali odgovore čak iz 7 ministarstava.

Nijemi na naš zahtjev za dostavu informacija bili su i u najvećoj lokalnoj zajednici – Gradu Banjaluka. Bez obzira na zid ćutnje, Gerila saznaje da je “uhljebljenje” u Gradskoj upravi dobio predsjednik omladine Socijalističke partije Davor Strika. Strika je do prije par mjeseci bio predsjednik Savjeta omladinskih organizacija Banjaluke.

“Bio sam predsjednik Savjeta u prošlom sazivu. Nisam na toj funkciji već više od pola godine. Trenutno radim u Gradskoj upravi”, izjavio je Strika u razgovoru za Gerilu.

On dodaje da politički angažman nije presudan prilikom zapošljavanja.

“Mi smo oduvijek pokušavali da prije svega vidimo kompetentnost određenih kadrova, to jeste kandidata. Da li postoji takva vrsta problema, to stvarno ne znam, sa ove pozicije koju obavljam”, dodao je Strika i naglasio: “Mladi su spremni da rade. Smatramo da unutar Socijalističke partije i unutar drugih partija postoji veliki broj mladih kadrova, obrazovanih ljudi koji su spremni da daju doprinos i razvoju društva, te lokalnih zajednica”.

Na naše pitanje da li je prilikom njegovog zapošljavanja sprovedena konkursna procedura, Strika je odgovorio da je trenutno angažovan po osnovu ugovora o djelu, te da još uvijek nije za stalno zaposlen.

NAJBOLJE OCJENE ZA NAJBOLJE… STRANAČKE KADROVE

Primjere partijskog zapošljavanja vidimo i u ostalim javnim preduzećima i institucijama. Tako je pred sami početak izborne kampanje u Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica zaposlen kadar SNSD-a Dinko Huremović, na poziciju “Viši stručni saradnik za istraživanje ratnih zločina sa bezbjedonosnog aspekta”.

Huremović je imao 49 od mogućih 50 bodova, a inače, riječ je o jednom od istaknutijih aktivista SNSD-a iz Prnjavora.

Na društvenim mrežama Huremović skoro svaki dan nanovo dokazuje pripadnost političkoj opciji, a posebno se ističu fotografije sa istaknutim članovima SNSD-a. Vrijedi istaći još jednu bitnu činjenicu – Huremovićeva majka Đuka je generalni sekretar Vlade Republike Srpske.

Zanimljivo je da je u istoj instituciji (Republički centar za istraživanje rata i ratnih zločina) zaposlena i Aleksandra Stegić Radeta, supruga direktora Agencije za državne upravu, Aleksandra Radete.

S druge strane, u Agenciji za državnu upravu zaposlena je supruga Milorada Kojića, direktora Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina. Na proteklim izborima Kojić je bio kandidat SNSD-a za poziciju poslanika u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Aleksandar Radeta, direktor Agencije za državnu upravu nije odgovorio na pitanje Gerile koliko je u proteklih dvije godine zaposleno radnika u javnom sektoru Srpske.

Umjesto toga, Radeta u pisanom odgovoru navodi da je „prema stanju od 28.11.2018. godine u Ministarstvima, republičkim upravama i republičkim upravnim organizacijama zaposleno je 3.759 državnih službenika i 1.903 namještenika.”

On je podsjetio da postupak zapošljavanja namještenika sprovode republički organi uprave, dok postupak zapošljavanja državnih službenika sprovodi Agencija za državnu upravu.

U praksi, to znači da ministri u ministarstvima ili direktori javnih preduzeća imaju nadležnost da izaberu članove komisija koje će provesti konkursnu proceduru za prijem radnika.

Agencija na čijem čelu se nalazi Radeta od 1. avgusta, pa do 14. novembra raspisala je i sprovela 27 konkursa za 64 državna službenika, a u ovom trenutku aktivno je tačno 10 oglasa, za 41 državnog službenika.

Vrijedno je napomenuti da su, između ostalih, sprovedeni konkursi za direktora Republičkog pedagoškog zavoda, te Zavoda za statistiku.

Na mjesto direktora Republičkog pedagoškog zavoda reizabran je funkcioner SNSD-a Predrag Damjanović koji je osvojio konkursnu komisiju jer je dobio maksimalnih 50 bodova. Damjanovića su prije četiri godine optužili iz banjalučke organizacije SDS-a da vrši pritisak na direktore škola da se učlane u SNSD, a u žižu javnosti ponovo je upao kada je u jeku kampanje za ove izbore poslao dopis direktorima škola da dovedu djecu na litiju prilikom osvećenja temelja srpsko-ruskog hrama u Banjaluci.

Za direktora Zavoda za statistiku, takođe sa maksimalnim brojem bodova (50) izabran je još jedan visokopozicionirani član SNSD-a i bivši ministar Jasmin Komić, koji na konkursu uopšte nije imao konkurenciju.

Za kraj vrijedi dodati da je bez konkurencije bio i sam Aleksandar Radeta, jer je na konkursu za direktora Agencije za državnu upravu, a koji je raspisala i sprovela ista institucija, bio jedini prijavljeni.

Bez obzira na sve, njegove ocjene su bile malo skromnije, za razliku od prethodna dva pomenuta slučaja – Radeta je osvojio “tričavih” 48 od mogućih 50 bodova.

AKTUELAN SLUČAJ RAZVOJNE BANKE FBiH

Moratorijum na području FBiH ostao je samo puko slovo na papiru, jer je tokom njegovog trajanja samo putem konkursa zaposleno više od 800 državnih službenika, a stvarni broj je nemoguće utvrditi jer je veliki broj novih uposlenika došao i bez konkursa.

Vlada FBiH, na koncu, nije produžila moratorijum koji je trajao do 30. juna ove godine, tako da je baš u jeku izborne kampanje ponovo otvorena mogućnost novih zapošljavanja u javnoj upravi u FBiH.

Uglješa Vuković iz Transparency internationala navodi da, kada je riječ o ovoj godini, karakteristično je da im je došlo mnogo više prijava koje se tiču preduzeća i institucija iz FBiH.

Napominje da je ove godine posebno aktuelan slučaj iz Razvojne banke Federacije BiH, gdje je član Nadzornog odbora Amir Avdić istovremeno i zamjenik predsjednika Kantonalnog odbora SDA Unsko-sanskog kantona, što je suprotno Statutu i Zakonu.

Izvor: Redakcija GERILA.info

 

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI