„Moj motiv da na posljednjoj sjednici usaglasim stavove sa druga dva člana Kolegija bili su evropski zakoni (o VSTV-u i Sudu BiH), posebno zbog činjenice da su oni prijedlozi zakona koji su u Predstavničkom domu stavljeni u proceduru – upućeni bez ikakvih konsultacija sa strukom, ‘iz vedra neba’, a nije bilo čak ni koalicijskih ili stranačkih konsultacija.
Dakle, struka, kao najzainteresovanija strana u ovom procesu, s obzirom da njeni predstavnici provode te zakone, rekla je da su prijedlozi loši, što su javno potvrdili i na press konferenciji, pojasnivši i zašto su loši“, ističe u razgovoru za Fenu predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović, a prenosi Fokus.ba.
Ističe kako Prijedlog zakona o Sudu BiH nije prošao ni Ustavnopravnu komisiju, što, kako naglašava, također mnogo govori.
„U prelaznim odredbama nije predviđen kontinuitet sudija Apelacionog odjeljenja, što može dovesti do blokade rada Suda. Sjedište je tim prijedlogom predviđeno da bude na Palama.
U prijedlogu zakona Ministarstva pravde, koji smo aktualizirali i pokrenuli na Domu naroda, a u čijoj pripremi je učestvovala struka kroz radne grupe, ne spominje se, recimo, promjena sjedišta – dakle Sud ne ide na Pale – a ugrađene su i odredbe o kontinuitetu, da trenutne sudije nastavljaju raditi do izbora novih, da ne dolazi do vakuma, što sprječava blokadu rada Suda.
Dakle, ozbiljni, štetni propusti u prijedlozima Predstavničkog doma doveli su do nužnosti reakcije“, pojašnjava Ademović situaciju vezanu za proteklu sjednicu Doma naroda i usaglašavanje s preostalim članovima Kolegija, koji su ga u ranijim slučajevima preglasavali.
Kaže da većine u Domu naroda nema već duže vrijeme. Ona se, kako navodi, povremeno pojavljivala kroz osam delegata iz sedam stranaka koji su, prateći politiku koalicije Trojka, nastojali smijeniti Nikolu Špirića sa mjesta člana Kolegija Doma.
„To nije polazilo za rukom jer svaki put, na svakoj sjednici na kojoj je bila ta tačka za smjenu kadrova SNSD-a, oni ili delegati iz HDZ-a bi uskraćivali kvorum. Tada bi sjednica bila prekinuta, a takvih sjednica je u proteklih nekoliko mjeseci predsjedavanja Špirića, pa poslije njegovog i u toku mog predsjedavanja, bilo više od deset. Iz tog razloga je Dom naroda u svojevrsnoj blokadi duži vremenski period, a na čekanju stoji više od 30 zakona. Pretprošla sjednica, koja je obuhvatila jedno zasjedanje i jedan nastavak, završena je uspješno upravo iz razloga što na njoj nije bilo tačaka koje su predviđale smjenu. Dakle, pokušaji smjene Špirića zaustavljani su obaranjem kvoruma, a time i blokadom Doma“, ističe Ademović.
Odgovarajući na pitanje je li Trojka raskinula koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om i da li je bio dio tzv. nove „Osmorke“ u Domu naroda, Ademović kaže da se ta grupacija sastoji od sedam stranaka, od kojih svaka ima svoje interese i različita viđenja.
„Svako sa svoje pozicije, ili mjesta opozicije, postavlja se u skladu sa svojim politikama i ima zahtjeve i viđenja prioriteta – šta treba, a šta ne treba razmatrati. Tako i oko dva evropska zakona imaju različita stajališta, čak postoje i neki isključivi stavovi da ih ne treba ni razmatrati.
Najbolji primjer jeste Prijedlog zakona o regulatoru električne energije, gdje su HDZ, SDA i SNSD bili stava da treba razmatrati zakon koji je već u proceduri u Domu naroda po skraćenom postupku, dok su neki delegati zastupali stav da treba razmotriti zakon koji je sa dva amandmana usvojio Predstavnički dom, a nije ga dostavio Domu naroda u službenoj proceduri. Ja sam najavio da ću predložiti njegovo uvrštavanje ako to ne uradi neko od delegata, a onda su njegovo uvrštavanje predložili delegati Smajić i Miletić.
Dakle, od pitanja do pitanja, od tačke do tačke zauzimaju se stavovi, tako da se teško može govoriti o nekoj koordiniranoj većini sa usaglašenim stavovima u kontinuitetu“, kaže predsjedavajući Doma naroda.
Pojašnjava da su njegova upozorenja o mogućim „mjerama“ bila usmjerena prema delegatu Želimiru Neškoviću, koji, kako navodi, nije poštovao odredbe Poslovnika.
„To je poslovničko pravo onoga koji rukovodi sjednicom, a te odredbe sadržane su u Članu 69. Poslovnika i precizno su pobrojane“, ističe Ademović.
Komentirajući navode pojedinih medija da se njegovim usaglašavanjem sa Nikolom Špirićem i Draganom Čovićem vraća koaliranju sa SNSD-om i HDZ-om, Ademović podsjeća da je temelj koalicije formirane nakon izbora bio evropski put.
„Kada smo uspostavili vlast početkom 2023. godine, temelj nove koalicije bio je evropski put, jer je riječ o strateškom putu za BiH oko kojeg postoji opći konsenzus svih političkih aktera, i vlasti i opozicije. Iako koalicija ne funkcioniše, oni koji misle dobro ovoj zemlji nastoje napraviti iskorak na tom putu. Tog se pravca držim, a istovremeno ne popuštajući ni u jednom trenutku da neki zakon, samo zato što je u svom nazivu ‘evropski’, u svom sadržaju ponese nešto što bi išlo na štetu države.
Zato pokušaj da se napravi iskorak na evropskom putu i istovremeno spriječi ili popravi štetan zakonski sadržaj nije osnov za zaključak o bilo kakvom koaliranju“, naglašava Ademović.
Dodaje da su neka druga glasanja, posebno u Vijeću ministara i Predstavničkom domu, ostala nedovoljno pojašnjena u javnosti.
„Zato smatram te pokušaje mog povezivanja sa SNSD-om i HDZ-om jednom zamjenom teza, s nekom dubljom pozadinom“, zaključuje predsjedavajući Doma naroda PSBiH Kemal Ademović.
