Foto: Dejan Rakita/PIXSELL

Koncem marta ove godine u javnost je dospjela informacije da predsjednici SNSD-a i Ujedinjene Srpske Milorad Dodik i Nenad Stevandić imaju ozbiljne namjere da se pristupi ukidanju Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala Republičkog javnog tužilaštva RS.

Da li se o tome razgovaralo na nekom od sastanaka čelnih ljudi stranaka vladajuće koalicije u Republici Srpskoj Nedeljko Čubrilović, predsjednik DEMOS-a i predsjednik Narodne skupštine, nije ni potvrdio ni demantovano. Umjesto toga, kazao je da je „Vlada RS ta koja treba pripremiti eventualne izmjene zakona i uputiti ih u Narodnu skupštinu RS na razmatranje“.

OPSTRUKCIJA SVIH ISTRAGA

Podsjećamo, Milorad Dodik po dolasku na vlast 2006. inicirao je osnivanje Specijalnog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala RS. Punu deceniju to tužilaštvo nije podiglo ni jednu ozbiljnu optužnicu za navedene oblike kriminala. Pa je ostalo upamćeno uglavnom po obustavljanju istrage protiv Milorada Dodika, kome su se kao predsjedniku Vlade RS na teret stavljale optužbe za zloupotrebu službenog položaja i ovlaštenja pri izgradnji administrativnog centra RS. Tu istragu započelo je Tužilaštvo BiH, ali je, pozivajući se na zakonske odredbe o teritorijalnoj podjeli nadležnosti, predmet presigniran Specijalnom tužilaštvu RS.

Na prijedlog ministarstva pravde RS 2016. godine donesen je Zakon o suzbijanju korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala kojim je utvrđeno osnivanje, organizacija i nadležnost posebnih organizacionih jedinica tužilaštva, suda i drugih organa u Republici Srpskoj. Tim zakonom ukinuto je Specijalno tužilaštvo, a tužioci su svoj rad nastavili u okviru posebnog odjeljenja pri Republičkom javnom tužilaštvu.

Na sjednici Narodne skupštine RS tom prilikom vođena je oštra polemika jer je opozicija izrazila sumnju da je riječ o politički motivisanoj odluci, odnosno namjeri stavljanja ovog dijela pravosuđapod kontrolu aktuelne vlasti. Šest godina kasnije sumnje opozicije su se pokazale utemeljenim jer unatoč brojnim koruptivnim aferama koje kontinuirano potresaju RS epiloga koji su rezultirali i presudama nije bilo.

Žana Gauk, novinarka portala Žurnal, smatra da će Milorad Dodik „učiniti sve da na sigurnom sačuva sopstveni kriminal“.

„Očito je da mu smetaju tužioci koji su počeli da se miješaju u svoj posao i koji su se prvi i pobunili protiv onoga što on čini. Dodikov strah postaje sve veći pa bi htio da se maksimalno zaštiti. S druge strane, postavlja se pitanje zašto su tužioci do sad čekali da rade na predmetima kriminala i korupcije i koji su im motivi, ali to je druga tema čije bismo raspetljavanje vrlo brzo mogli vidjeti“, kazala jenaša sugovornica.

Gauk: Dodiku smetaju tužiocu koji su počeli da se miješaju u svoj posao

Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u žižu vladajućih struktura dospjelo je nakon otvaranja istraga u slučajevima korona-ugovori, kao i afera kisik za koje su osumnjičeni kadrovi Ujedinjene Srpske i SNSD-a, među kojima su i bivši direktor Instituta za javno zdravstvo Branislav Zeljković, direktor UKC Banjaluka Vlado Đajić, te Dodiku blizak stranački kolega i bivši ministra policije RS, sada direktor kompanije Tehno GasStanislav Čađo.

SAMO SE TRAŽIO POVOD

Iako su navedene afere i dalje daleko od sudskog epiloga, otvaranje istrage bilo je dovoljno zapaljenje alarma u redovima vladajućih stranaka i bilo je pitanje kada će krenuti atak na ovo tužilačko odjeljenje. Čekao se povod, a Dodik ga je pronašao u ubistvu načelnika kriminalističke policije PU Prijedor Radenka Bašića.

Nimalo biranim riječima Dodik se na samom početku istrage obrušio na tužioce tvrdeći da su svojim (ne)radom ometali policijsku istragu. Otišao je i korak dalje pa je pojedine tužioce optužio da su u vezi s počiniocima ili nalogodavcima  Bašićevog ubistva i da su ih htjeli zaštit, ali i iznio otvorene prijetnje prema nosiocima pravosudnih funkcija.

Privođenje osumnjičenih za ubistv Bašića (Photo: Dejan Rakita/PIXSELL)

Na reakciju druge strane se nije trebalo dugo čekati. U saopštenju Tužilaštva Republike Srpske istaknuto je da Milorad Dodik nema zakonsko uporište da se miješa u rad tužilaštva i da su njegovi navodi usmjereni na omalovažavanje „rada tužilaštava, pa čak i na targetiranje pojedinih tužilaca od pojedinih državnih struktura, sa ciljem stavljanja pod kontrolu tužilaštava i određenih djelova Ministarstva unutrašnjih poslova RS koji nisu pod političkim uticajem“.

U saopćenju Tužilaštva se navodi da „informacije na koje se poziva član Predsjedništva BiH, a koje nisu tačne, očigledno dolaze iz struktura MUP-a RS koje ne učestvuju u istrazi i prikupljanju dokaza, već iste plasiraju s namjerom prikrivanja vlastitih propusta i nezakonitih komunikacija i radnji sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa, pokušavajući na taj način kriminalizovati tužioce i časne policijske službenike“.

Na Dodikove istupe stigla je i reakcija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH koji su stali u zaštitu svojih kolega u Banjaluci, uz insistiranje da rad pravosuđa mora ostati van političkih utjecaja.

Po Dodiku, navodi Gauk, pravosuđe je „krahiralo“ na slučaju istrage o Bašićevom ubistvu. Ipak, podsjeća naša sugovornica, pravosuđe je svih ovih godina bilo baš u njegovoj funkciji, jer nije radilo ništa po pitanju njegovog širokopojasnog djelovanja.

 „Dno je naročito dotaklo kad smo gledali kako njegovog sadašnjeg savjetnika, a nekadašnjeg predsjednika VSTV-a BiH Milana Tegeltiju „potkivaju“ u kafani, kako bi „završio“ slučaj“, zaključila je Gauk.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency International BiH, ističe da su pritisci na tužilaštva, na cijelo pravosuđe prisutni su već godinama na različite načine, od finansijskih, organizacionih u smislu osnivanja i ukidanja različitih institucija do toga da se vrše pritisci kroz imenovanja i sad u ovakvim slučajevima kroz javne poruke i prijetnje upućene i institucijama i pojedincima.

Podsjeća da je nakon ubistva Bašića Milorad Dodik javno prozivao tužioce s očiglednom namjerom da se pokušaju obustaviti ranije započete aktivnosti koje su išle u pravcu procesuiranja ljudi bliskih vlasti.

Korajlić: Odavno se jedan čovjek pita za sve pa i kako će se posložiti pravosuđe koje bi trebalo biti nezavisno

„Mi smo i ranije viđali ovakve situacije koje su bile predstava za javnost ali ako se stvarno desi da se zakonski ide na ukidanje posebnog odjela u Tužilaštvu RS to će značiti jednu samovolju da će se bilo koja institucija moći naći u situaciju da joj se prijeti ukidanjem ako postupa mimo naredbi koje dolaze iz vlasti“, naglasila je Korajlić.

Naša sugovornica kaže da treba vidjeti i na koji način bi do ukidanja posebnog odjeljenja Tužilaštva RS došlo. Odnosno da li će se čekati da se u Narodnoj skupštini usvoji zakon o VSTV-u RS, pa da se to radi kroz prateće akte ili će to regulisati posebnim zakonom.

 „U svakom slučaju, ovo je jedna ozbiljna prijetnja instituciji i ljudima koji rade u Republičkom tužilaštvu“, smatra Korajlić.

FLOSKULE O VRAĆANJU NADLEŽNOSTI

U prvim komentarima na mogućnost da se voljom predstavnika vlasti nezadovoljnih radom pravosuđa ili pak strahom da bi se na udaru mogli naći ljudi iz vlasti isticalo se da bi ovaj udar na pravosuđe u RS bila legalizacija autokratije u ovom bh entitetu.

Korajlić podsjeća da ovo nije prvi put da Milorad Dodik prijeti pravosuđu. I da se javnost treba sjetiti da je prijetio i referendumom o Sudu i Tužilaštvu BiH kada je bio suočen s prijetnjom da bi mu se moglo suditi za kriminal i korupciju.

„Ovo je jedan od ustaljenih načina njegovom djelovanja. Mi živimo u autokratiji, odavno se jedan čovjek pita za sve pa i kako će se posložiti pravosuđe koje bi trebalo biti nezavisno. Ali odavno smo se pomirili s činjenicom da je ono daleko od nezavisnog. I ono što je poražavajuće jeste da, kada se počne raditi bilo šta  profesionalno, ugasi dio jedne institucije, pa se mi nemamo bilo čemu nadati od pravosuđa“, zaključuje Korajlić.

Pod pritiskom javnosti iznuđena ostavka predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije, potom smjenaglavne tužiteljice Tužilaštva BiH Gordane Tadić, bile su prve naznake barem pokušaja da se pravosuđe BiH konačno izvuče iz čvrstih kandži politike u kojima je godinama zarobljeno. Što, svjesni su svi u BiH, nije u interesu upravo vladajućih političkih struktura za koje se vežu brojne koruptivne afere na koje ukazuje i javnost u BiH ali i brojni međunarodni zvaničnici.

U tom kontekstu treba posmatrati i zaključke Narodne skupštine RS, usvojene upravo na Dodikovu inicijativu, o vraćanju nadležnosti sa BiH na RS. Među prvim na redu bi se trebalo naći pravosuđe, i to osnivanjem VSTV-a RS.

Međutim, iza floskula o vraćanju „otetih na Dejtonskom sporazumu garantovanih nadležnosti RS-u“, kada je u pitanju pravosuđe jedno što se da iščitati jeste namjera da politička, tačnije aktuelna vlast zadrži nad njim punu kontrolu i time onemogući otvaranje istraga i procesuiranja odgovornih ljudi iz, toj istoj vlasti, bliskih pojedinaca, za koje se vežu brojne koruptivne i kriminalne afere.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime