Sloboda medija i kvalitet novinarstva u Bosni i Hercegovini značajno variraju u zavisnosti od entiteta i političkog okruženja.
Posebno je izazovno stanje u entitetu Republika Srpska, gdje je ponovna kriminalizacija klevete i porast utjecaja ruske propagande dodatno otežao rad novinara i javno‑interesno novinarstvo, pokazuje izvještaj nevladine organizacije Reporteri bez granica (RSF).
Bosna i Hercegovina nalazi se na 90. mjestu u svijetu po slobodi medija. Prošle godine, bila je 86. Usporedbe radi, Srbija je na 110. mjestu, Hrvatska na 53. a Slovenija na 36. mjestu. Ukupnu listu možete vidjeti na sljedećem linku.
U Bosni i Hercegovini postoji oko 40 televizijskih kanala, 150 radio stanica, nekoliko dnevnih novina i novinskih agencija, blizu 200 magazina i oko 600 portala.
Razlike između entiteta
Međutim, kako se navodi u izvještaju RSF, veliki broj medija ne znači i istinsku pluralnost informacija i mišljenja. Nekoliko televizijskih kanala proizvodi kvalitetne sadržaje, dok su portali glavni izvor istraživačkog novinarstva.
“Opća politička klima nije povoljna za slobodu medija, ali postoje razlike između entiteta. U Sarajevu i Federaciji BiH situacija je nešto bolja, dok je u Republici Srpskoj vlast preuzela političku kontrolu nad javnim servisom RTRS i dovela nacionalni BHRT na rub finansijskog kolapsa. Istovremeno, RT Balkan, regionalna podružnica ruskog propagandnog kanala RT, širi svoj utjecaj u zemlji”, stoji u izvještaju.
Iako je pravni okvir u velikoj mjeri usklađen s međunarodnim standardima, modernizacija medijske politike je zaustavljena.
U izvještaju također piše da je Republika Srpska ponovo kriminalizirala klevetu, što potiče autocenzuru.
“Reforma krivičnog zakona je uvela obavezu pribavljanja prethodnog pristanka za objavu ličnih podataka, uz prijetnju zatvorske kazne. Postoje zakonske odredbe o zaštiti izvora i etički kodeksi, ali njihova primjena je ograničena. Novinari rade u teškom ekonomskom okruženju zbog malog tržišta i nedostatka održivog finansiranja. Mediji su dodatno podijeljeni po etničkim linijama i izloženi konkurenciji medija iz susjednih zemalja koje dijele isti jezički prostor. Zbog zavisnosti od političkih i ekonomskih centara moći, mnogi mediji izbjegavaju kritičko novinarstvo”, piše u najnovijem izvještaju.
Položaj žena dodatno otežan
Posebno je istaknuto da je položaj žena u novinarstvu dodatno otežan te da društvo obilježeno ratnom prošlošću ostaje duboko podijeljeno između onih koji zagovaraju pomirenje i saradnju i onih koji potiču sukobe i podjele.
“Novinari su često mete verbalnih prijetnji, napada, pa i fizičkog nasilja. Većina njih ne osjeća se dovoljno zaštićeno i nema povjerenja u policiju i pravosuđe. Iako su pokrenute određene inicijative za poboljšanje sigurnosti novinara, uključujući zakonske mjere i istrage tužilaštva, osjećaj nesigurnosti ostaje prisutan”, zaključak je izvještaja RSF-a o stanju medijskih sloboda u BiH.
Prvi put u 25 godina postojanja Svjetskog indeksa slobode medija Reportera bez granica (RSF), više od polovine zemalja svijeta svrstano je u kategorije teško ili “vrlo ozbiljno stanje slobode medija”. Prosječna ocjena svih 180 zemalja i teritorija nikada nije bila niža, a pravni indikator bilježi najveći pad, što ukazuje na sve češću kriminalizaciju novinarstva.
Najveći napredak u Siriji, evo ko je na dnu
U Americi je zabilježen značajan pad, Sjedinjene Države pale su za sedam mjesta, dok su Ekvador i Peru dodatno nazadovali. Norveška je desetu godinu zaredom na vrhu, dok je Eritreja treću godinu uzastopno na posljednjem mjestu.
Najveći napredak ostvarila je Sirija nakon pada režima Bashara al-Assada krajem 2024. godine, skočivši sa 177. na 141. mjesto.
RSF navodi da su ratovi i restrikcije pristupa informacijama glavni razlozi pogoršanja stanja u zemljama poput Iraka (162.), Sudana (161.) i Jemena (164.). Posebno je pogođena Palestina (156.), gdje je od oktobra 2023. izraelska vojska ubila više od 220 novinara, uključujući najmanje 70 dok su obavljali svoj posao.
Rusija (172.) i Iran (177.) ostaju među najgorima, dok Kina (178.), Sjeverna Koreja (179.) i Eritreja (180.) i dalje drže dno ljestvice.
Pad pravnog indikatora dodatno je povezan s porastom zloupotrebe SLAPP tužbi protiv novinara, zabilježenih u zemljama poput Bugarske (71.) i Gvatemale (128.).
