Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da će Venecuela „predati“ Sjedinjenim Američkim Državama između 30 i 50 miliona barela nafte, ukupne vrijednosti oko 2,8 milijardi dolara, nakon vojne operacije čiji je cilj bio uklanjanje predsjednika Nicolása Madura s vlasti.
Trump je naveo da će nafta biti prodata po tržišnoj cijeni te da će on lično kontrolisati prikupljena sredstva, koja će, kako je rekao, biti iskorištena „u korist naroda Venecuele i Sjedinjenih Američkih Država“.
Njegove izjave dolaze nakon ranijih tvrdnji da bi američka naftna industrija u Venecueli mogla biti „pokrenuta i u punom pogonu“ u roku od 18 mjeseci, uz očekivanja velikih investicija u tu zemlju.
Trumpove poruke i reakcije analitičara
Analitičari su ranije za BBC upozorili da bi za obnovu nekadašnje proizvodnje nafte u Venecueli bile potrebne desetine milijardi dolara, kao i period koji bi mogao trajati i do deset godina.
Trump je u utorak na mreži Truth Social objavio: „Zadovoljstvo mi je objaviti da će privremene vlasti u Venecueli predati između 30 i 50 miliona barela visokokvalitetne, sankcionisane nafte Sjedinjenim Američkim Državama.
Ova nafta će biti prodata po tržišnoj cijeni, a tim novcem ću ja upravljati, kao predsjednik SAD-a, kako bih osigurao da se koristi u korist naroda Venecuele i Sjedinjenih Američkih Država.“
Njegova objava uslijedila je dan nakon što je Delcy Rodríguez položila zakletvu kao privremena predsjednica Venecuele, dok je Nicolás Maduro doveden u SAD kako bi se suočio s optužbama za trgovinu drogom i oružjem.
Američki energetski interesi u Venecueli
U intervjuu za NBC News, Trump je rekao: „Imati Venecuelu kao proizvođača nafte dobro je za Sjedinjene Američke Države jer to drži cijene nafte niskima.“
Prema navodima CBS-a, predstavnici velikih američkih naftnih kompanija planirali su se ove sedmice sastati s Trumpovom administracijom kako bi razgovarali o budućem angažmanu u Venecueli.
Ipak, analitičari s kojima je razgovarao BBC izrazili su skepsu da bi Trumpovi planovi mogli imati značajan kratkoročni utjecaj na globalnu ponudu i cijene nafte, ističući da bi kompanije tražile garancije političke stabilnosti prije bilo kakvih ulaganja.
Kompanije oprezne, infrastruktura zapuštena
Trump je u više navrata tvrdio da američke naftne kompanije mogu obnoviti zapuštenu venecuelansku naftnu infrastrukturu. Iako Venecuela posjeduje oko 303 milijarde barela dokazanih rezervi – najviše na svijetu – njena proizvodnja opada još od ranih 2000-ih godina.
Povećanje proizvodnje bilo bi izuzetno skupo, a dodatni problem predstavlja činjenica da je venecuelanska nafta teška i zahtjevna za preradu. Trenutno je Chevron jedina velika američka kompanija koja posluje u toj zemlji.
Glasnogovornik Chevr ona Bill Turenne izjavio je da se kompanija „i dalje fokusira na sigurnost i dobrobit svojih zaposlenika, kao i na integritet imovine“, dodajući da Chevron posluje u skladu sa svim važećim zakonima i propisima.
Sporovi, optužbe i historijski kontekst
ConocoPhillips, koji više nema prisustvo u Venecueli, saopćio je da „prati dešavanja i njihove potencijalne implikacije po globalnu energetsku ponudu“, ali je naglasio da je „prerano spekulisati o budućim ulaganjima“. Exxon se zasad nije oglasio.
Trump i potpredsjednik JD Vance tvrdili su da je Venecuela „zaplijenila i ukrala američku naftu“, no prema analizi BBC Verifyja, stvarnost je složenija. Venecuela je nacionalizirala naftnu industriju još 1976. godine, a 2007. tadašnji predsjednik Hugo Chávez dodatno je pojačao državnu kontrolu nad imovinom stranih kompanija.
Arbitražni sud Svjetske banke je 2019. godine naložio Venecueli da isplati 8,7 milijardi dolara odštete kompaniji ConocoPhillips, što do danas nije realizirano. Ipak, stručnjaci ističu da tvrdnje o „krađi“ pojednostavljuju situaciju, jer je sama nafta oduvijek bila u vlasništvu države Venecuele.
