Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine (VTK BiH) provodi anketu među privrednim subjektima s ciljem egzaktne procjene štete nastale usljed blokada graničnih prijelaza. U manje od 24 sata na anketu je odgovorila 61 kompanija, piše Fokus.
Prijavljeni gubici
Prema prvim rezultatima ankete, ukupni prijavljeni direktni finansijski gubici, u slučaju trajanja blokade duže od tri dana, iznose 16,75 miliona KM.
U slučaju da blokade potraju sedam ili više dana, ukupni direktni finansijski gubici koje su navele kompanije iznosili bi čak 42,87 miliona KM, saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Odgovori firmi
Od ukupnog broja pristiglih odgovora, 34 kompanije su navele konkretne finansijske iznose za jedan ili oba posmatrana perioda. Od tog broja, 28 kompanija je dostavilo kvantifikovane iznose za oba scenarija – blokadu dužu od tri dana i blokadu od sedam ili više dana.
Preostalih 27 kompanija odgovorilo je opisno, bez navođenja tačnih finansijskih iznosa, navodeći uglavnom kvalitativne posljedice po poslovanje.
Na anketu su odgovorile kompanije iz različitih sektora privrede, uključujući tekstilnu i kožarsku industriju, metalnu i elektroindustriju, drvnu industriju i proizvodnju namještaja, prehrambenu i hemijsku industriju, automobilski sektor, logistiku i špediciju, kao i druge izvozno orijentirane djelatnosti.
Prikupljeni podaci ukazuju na snažan negativan uticaj blokada, posebno na kompanije koje su dominantno orijentirane na izvoz na tržište Evropske unije.
Izvozne posljedice
Najveću štetu trpe kompanije iz automobilske, tekstilne, metalne i drvne industrije, gdje kašnjenja u isporukama direktno aktiviraju ugovorne penale i dovode do prekida proizvodnih ciklusa.
Značajan broj ispitanika kao dodatne negativne posljedice navodi gubitak kupaca, obračun penala zbog nepoštivanja ugovorenih rokova, raskid ili rizik od raskida dugoročnih ugovora, privremeno ili potpuno zaustavljanje proizvodnje, kao i moguća ili već najavljena otpuštanja radnika – u pojedinim slučajevima i do 30 posto zaposlenih.
Dugoročna šteta
Osim direktnih finansijskih gubitaka, kompanije posebno ističu dugoročne posljedice po reputaciju, stabilnost izvoza i investicionu sigurnost, što ukazuje da je stvarna ekonomska šteta znatno veća od trenutno mjerljivih iznosa.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da značajan broj kompanija nije bio u mogućnosti precizno kvantifikovati štetu, te da popunjene ankete i dalje konstantno pristižu.
Na osnovu dostupnih podataka može se zaključiti da je stvarna ukupna ekonomska šteta znatno veća od trenutno iskazanih iznosa, te da bi uključivanje većeg broja privrednih subjekata dodatno značajno povećalo prijavljene gubitke.
