U Brčko distriktu Bosne i Hercegovine trenutno ne postoji zakonski okvir koji građanima omogućava da kroz formalnu i pravno obavezujuću proceduru pokreću građanske inicijative.
Za razliku od Federacije BiH, gdje Zakon o principima lokalne samouprave omogućava inicijative na općinskom i kantonalnom nivou (iako sa različitim nivoima implementacije među kantonima), te Republike Srpske, gdje Zakon o referendumu i građanskoj inicijativi omogućava građanima da iniciraju zakonske izmjene uz jasno definisanu proceduru i broj potpisa, Brčko distrikt u tom smislu zaostaje i nalazi se u pravnom vakuumu.
Građani nemaju zakonski garantovan mehanizam putem kojeg mogu pokrenuti pitanje od javnog značaja i obavezati institucije da se o tome izjasne.
Svaki pokušaj građanske inicijative prepušten je dobroj volji političkih struktura, što u praksi rezultira ignorisanjem, selektivnim razmatranjem i obesmišljavanjem participacije. Iako postoji opšti narativ o važnosti uključivanja građana u odlučivanje, bez konkretnog zakonskog instrumenta, to u Brčkom ostaje deklarativno, a ne suštinsko demokratsko pravo.
Božidar Jović iz Udruženja građana Demos Brčko za Inforadar kaže da je Zakon o građanskim inicijativama predat u kabinet gradonačelnika u oktobru prošle godine.
“Dobili smo obećanje da će biti razmatran i u 2025. kao dodatak Planu rada Vlade za 2025. ali zbog objektivnih okolnosti to se nije desilo. Taj Zakon bi u Planu rada trebao biti ove godine i saznajemo da bi predlagač Zakona bio kabinet gradonačelnika što nam ulijeva nadu da će zaista biti formirana Radna grupa i da će ove godine biti pokrenuto nešto na tu temu”, kaže Jović i dodaje da već postoji kostur kako bi taj zakon trebao da izgleda.
Objašnjava da je cilj da Brčko dobije zakon koji će bit unaprijeđen u odnosu na zakon koji već ima RS i Nacrt Zakona u FBiH.
“Ići ćemo ka tome da proces donošenja odluka potpuno vratimo narodu i da možemo da iniciramo zakone, izmjene zakona, i da oni imaju obavezu da raspravljaju na tu temu. Ne bježimo ni od toga da se u Brčkom definiše mogućnost referendumskog izjašnjavanja jer bitno je da prije nego dođe na dnevni red prođe određene filtere koji bi definisali neku inicijativu kao zakonitu. Sama činjenica da ćemo kroz novi Zakon o građanskim inicijativama moći nešto inicirati i da će vlast imati obavezu da na tu temu raspravljaju i da nam daju obrazloženje nakon što odluče o nečemu je velika stvar. Trenutno to nije slučaj. I ranije smo podnosili inicijative ali nikada nisamo znali da li je ta inicijativa čitana, da li je to neko razmatrao…”, navodi Jović.
Prije tri mjeseca u Brčkom je sprovedena i ulična akcija u okviru kampanje za donošenje Zakona o građanskim inicijativama. Predstavnici UG Demos Brčko i partnerskih udruženja građanima su dijelili promotivni materijal, majice i brošure, te objašnjavali zašto je ovaj zakon važan za razvoj i napredak zajednice.
U narednom periodu, kampanja će biti nastavljena kroz snimanje i objavljivanje nekoliko video priča u kojima će građani i aktivisti predstaviti svoje inicijative. Iz UG Demos ističu da se na ovaj način želi pokazati da donošenje zakona nije svrha sama sebi, već da ima jasnu društvenu vrijednost i cilj – da dobre ideje dobiju na težini i postanu realnost.
Zakon o građanskim inicijativama će biti alat u službi građana kojim će moći da predlažu inicijative za rješavanje problema ili unapređenje kvaliteta života u gradu.
U UG Demos napominju da se radi o jedno od najvažnijih zakona za organizacije civilnog društva, neformalne grupe i pojedince. Podsjećaju da su u ranijem periodu sprovodili peticije, te da su se građani uvijek odazvali jer inicijative doprinose dobrobiti svih građana, ali od tih peticija, ističu, nisu imali ništa jer donosioce odluka ništa ne obavezuje da reaguju na peticije i inicijative.
Inicijativa ima podršku trinaest udruženja građana, što pokazuje širok interes civilnog društva za unapređenje demokratskih procesa u Brčkom.
Predstavnici organizacija civilnog društva navode da će se zakon, kad se usvoji, imati širok dijapazon djelovanja i omogućiti jačanje građanskog aktivizma, okupljanjem građana oko ideja koje su im značajne.
“Trenutno u Brčko distriktu imate ljude koji rade u obrazovanju po ugovoru van radnog odnosa. Ti ljudi ne rade, oni nisu zaposleni u školi, oni obavljaju neki posao po ugovoru van radnog odnosa, što je diskriminacija. Bitno je da tim ljudima, koji znaju da je to problem, damo mogućnost da kroz građansku inicijativu iniciraju određena rješenja kako bi se izvukli iz tog položaja u kojem ih je nažalost zakonodavna i izvršna vlast stavila. Kroz građansku inicijativu moguće je inicirati i tu vrstu izmjene zakona i podzakonskog akta, koji će te ljude staviti u ravnopravan položaj sa kolegama koji rade isti posao, ali imaju sva prava iz radnog odnosa”, navodi Jović jedan od primjera mogućeg djelovanja koje bi bilo otvoreno usvajanjem Zakona o građanskim inicijativama.
Podsjetimo da Republika Srpska već ima Zakon o građanskim inicijativama, Federacija BiH je u procesu njegovog donošenja, a Brčko formalno primjenjuje Zakon o referendumu iz 1977. godine, koji potiče iz vremena Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
