Da li je moguć dogovor domaćih lidera oko Izbornog zakona

Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit, nakon nametanja tehničkih izmjena Izbornog zakona BiH, čini se neće dugo čekati da nametne i političke odluke. Domaćim liderima u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti dao je šest sedmica da se dogovore. Kaže, to je zadnja šansa, u suprotnom iskoristiće bonske ovlasti prije izbora. Za to vrijeme tenzije na političkoj sceni rastu.

Još jednu priliku za dogovor. Ukoliko i ona bude propuštena kao i bezbroj drugih, visoki predstavnik spreman je da nametne i političke odredbe Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije koje bi zaustavile buduće blokade u formiranju vlasti i izboru i imenovanju sudija Ustavnog suda Federacije BiH.

Ranko Mavrak, novinar

“U ovom trenutku mehanizmi blokada su prešli sve mjere. Stranke time mogu manipulirati do beskraja i postoji potreba da se uporaba tih mehanizama blokade i kočnica ograniči i da se da razuman rok za dogovore o spornim stvarima uključujući i imenovanje predsjednika i dopredsjednika Federacije i donošenja Zakona, ali i zaštite vitalnih nacionalnih interesa. Visoki predstavnik je jasno kazao da je spreman intervenirati ukoliko političari ponovo pokažu da se nisu u stanju dogovoriti.”

Rubina Čengić, novinar

“Ono što smo govorili da će biti moguće izmjene kao npr. deblokada imenovanja sudija Ustavnog suda, predsjednika Federacije itd. ja mislim da su to sjajne izmjene. Ako visoki predstavnik to namjerava da nametne onda to treba da radi neposredno poslije izbora kako bi spriječio moguće blokade u uspostavi izvršne vlasti. Što se tiče cenzusa od tri posto, ako bi to bilo nametnuto postoji realna mogućnost da to vrlo lako padne na sudu u Stzrazburu.”

Političke stranke iz Sarajeva, smatraju da bi ovaj cenzus od tri posto značio diskriminaciju Bošnjaka. Optužuju visokog predstavnika za ustupke HDZ-u, ponavljajući kako se naša zemlja na ovaj način doživotno određuje kao etnička država. Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a i kandidatkinja za člana Predsjedništva BiH, smatra da nametanje ograničene izmjene Izbornog zakona, dovodi u pitanje postojanje Bosne i Hercegovine kao suverene države.

Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a BiH

“Ovdje se radi sve drugo, a ne integritet izbornog procesa. Obzirom da se kroz ove izmjene zapravo daju ovlasti jednom tijelu za provedbu izbora CIK-u koje je zapravo izabrano protivno zakonskoj proceduri odnosno na netransparentan način.”

Djelovanje visokog predstavnika izazvalo je tenzije na političkoj sceni koje bi mogle potrajati sve do izbora.

Mirko Šarović, predsjednik SDA-a

„Ovo što radi Šmit za mene je neprihvatljivo. Ne znam šta piše u tim papirima, manje je to bitno. Ove stvari se ne rade onda kada su raspisani izbori i sada ovdje dižemo toliku dreku.”

Branislav Borenović, predsjednik PDP-a

„Ako neko očekuje da visoki predstavnik ili najpoznatiji turista ili Schmidt treba da radi posao političkih stranaka i izabranih predstavnika, onda to pokazuje koliko smao nezrelo i društvo koje zaslužuje ozbiljne generacijske i svake druge promjene.”

Snježana Novaković Bursać, SNSD

„Što se nas tiče, biće čak i ako se desi ne postojeće.”

Zlatko Miletić, delegat u DN PSBiH

„Ne trebaju nama visoki predstavnici o nekim stvarima o kojim mi primamo platu da se dogovorimo kako da ta pitanja riješimo na zadovoljstvo svih naroda i građana ove zemlje.”

A hoće li se sami dogovoriti snagom argumenata ili će vrijeme potrošiti na svađu, mržnju i podjele, dok visoki visoki predstavnik “maše” bonskim ovlastima, na taj epilog, nećemo dugo čekati.

Izvor: bhrt.ba

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI