U mjestu Donja Jablanica i dalje se osjeća težina tragedije koja je prije godinu dana odnijela 19 života.
Katastrofalne bujice i odroni stijenja, koji su pogodili ovo područje u noći s 3. na 4. oktobar, ostavili su duboke rane – i na mjestu nesreće, i u srcima onih koji su izgubili svoje najmilije.
Te noći, obilne padavine u sjevernoj Hercegovini i centralnoj Bosni pretvorile su se u bujice koje su nosile mulj, kamenje i pijesak. U toj prirodnoj katastrofi živote je izgubilo ukupno 27 ljudi: u Jablanici 19, u Konjicu pet, a u Fojnici tri osobe. Šteta je procijenjena na više od 120 miliona eura.
Godinu dana poslije, mnogi mještani Donje Jablanice još uvijek žive u privremenim smještajima, dok je broj onih koji su uspjeli obnoviti svoje domove veoma mali.
Infrastruktura se obnavlja sporo, a tek na prostoru gdje je bujica pomiješana s kamenjem i pijeskom uništila sve pred sobom, počinju nicati nova naselja za porodice koje su ostale bez domova i bližnjih.
Iako sredstva za obnovu stižu, njihova implementacija je frustrirajuće spora. Općine Jablanica, Konjic, Kiseljak i Kreševo i dalje se suočavaju s neučinkovitošću na svim nivoima vlasti. Neki mještani su se uspjeli vratiti u obnovljene kuće, ali mnogi i dalje čekaju izgradnju novih.
Humija Arfadžan, koja živi u kontejnerskom naselju, opisuje svakodnevnu borbu sa strahovima: „Najgore je kada kiša pada, jer udara u lim. Tada se sve vraća.“
Čelnici Kiseljaka i Kreševa ističu da su sanirani ključni infrastrukturni problemi, poput mostova i čišćenja riječnih korita. Ipak, birokratske prepreke i spora administracija i dalje usporavaju cjelokupnu obnovu.
Najveći pojedinačni donator bila je Republika Hrvatska, koja je ubrzo nakon katastrofe donirala 10 miliona eura. Evropska unija odobrila je 45 miliona eura za obnovu, ali implementacija tih sredstava još nije započela.
Osim spore obnove, i pravda još uvijek kasni. Istraga o uzrocima tragedije, koju vodi Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona, i dalje traje, piše Fokus.ba. U završnoj je fazi, a rezultati bi uskoro trebali biti poznati.
Ključno pitanje koje se očekuje od istrage jeste da li je tragediju izazvala isključivo prirodna nepogoda ili je dodatno pogoršana djelovanjem čovjeka – tačnije, radom kamenoloma na brdu iznad naselja. Tragovi odrona stijenja, pijeska i mulja i danas su vidljivi, kao podsjetnik na katastrofu čije posljedice mještani i dalje žive.
