“Osjećamo tračak nade”, kazao je Zeničanin Aldin Tokalija i član Udruženja građana “Eko forum” nakon dvije presude koje je nedavno donio sarajevski Kantonalni sud, a prema kojima se poništavaju osporeni zaključci Federalnog ministarstva okoliša i turizma (FMOIT) o projektima izgradnje hidroelektrana “Janjići” i “Vranduk” na rijeci Bosni.
“Eko forum” Zenica je još prije dvije godine uputio inicijativu za izmjene prostornog plana Zeničko-dobojskog kantona i preispitivanje opravdanosti izgradnje planiranih 77 hidroelektrana na području kantona. Područje predviđeno za izgradnju HE “Janjići” predstavlja jedno od posljednjih prirodnih staništa uz rijeku Bosnu, gdje obitavaju brojne biljne i životinjske vrste, uključujući i kritično ugrožene poput ribe glavaticе (Salmo marmoratus) i vidre (Lutra lutra). Ovo područje poznato je po Janjićkim adama i slapovima – jedinstvenim prirodnim fenomenima.
Sud je utvrdio da postupci nisu vođeni na pravilan i zakonit način, ukazujući na ozbiljna proceduralna kršenja, uključujući nedostatak ključnih podataka poput broja i datuma Studije utjecaja na okoliš, te nejasna i nepotpuna obrazloženja.
Samir Lemeš iz Aarhus centra Zenica kaže da će se “brisanjem tih objekata iz prostornog plana” moći reći da je rijeka Bosna sačuvana. Pojašnjava da će se kompletna procedura dobijanja potrebnih dozvola morati ponoviti, ali i da će se morati uvažiti mišljenje koje ranije nije uvaženo.
Emina Veljović, izvršna direktorica Aarhus centra u BiH kaže da Sud nije ušao u razmatranje retroaktivne primjene Uredbi i materijalnog zakona, kako je navedeno u tužbama.
“Sud se fokusirao na proceduralne nedostatke. Ali, sud je naložio tuženom Ministarstvu da ponovi postupak za oba slučaja. Očekujemo da ih FMOIT ponovi, poštivajući sve zakonske odredbe i volju mještana, a koji ne podržavaju realizaciju ovih projekata,” ističe Veljović.
Planirana izgradnja uključuje formiranje akumulacije, što bi značilo prisilno raseljavanje
stanovništva. Akumulacija bi trajno promijenila ekološke karakteristike rijeke, narušila kvalitet zraka stvaranjem kondenza i najezdom komaraca. Imajući u vidu da je grad Zenica već opterećen zagađenjem zraka, tok i slapovi rijeke Bosne djeluju kao prirodni ventilatori koji rashlađuju grad i obnavljaju zalihe kisika. Izgradnjom HE Janjići ovaj zračni koridor bi bio prepriječen, dok bi rijeka postala usporena i pretvorena u sabirno mjesto mulja, otpada i otpadnih voda, koje bi povremeno bile ispuštane nizvodno, dodatno opterećujući zajednice nizvodno.
Građani Zenice i mještani okolnih mjesnih zajednica su prikupili više od 1500 potpisa protiv izgradnje. Prije bilo kakve izgradnje, zakon nalaže prethodnu procjenu uticaja na okoliš.
Izdavanjem osporenih akata, Ministarstvo je grubo prekršilo svoje obaveze u oblasti zaštite okoliša i direktno ograničilo prava potpisnika građanske inicijative. Zbog brojnih zakonskih propusta, njemačka razvojna banka KfW je početkom 2022. godine raskinula ugovor o kreditu u vrijednosti od nekoliko desetina miliona eura.
Aarhus centar u BiH je u aprilu 2022. godine podnio dvije tužbe zbog pogrešno primijenjenog materijalnog zakona, kršenja pravila postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U osporenim aktima Ministarstvo je odbacilo zahtjev JP Elektroprivreda BiH d.d. za izdavanje okolišne dozvole za HE “Janjići” i HE “Vranduk”, navodeći da objekti ne podliježu obavezi pribavljanja dozvole, pozivajući se na Uredbu o postrojenjima koja moraju imati okolišnu dozvolu.
Aarhus centar je u tužbama ukazao na problem retroaktivne primjene Uredbe, jer je protivna materijalnom Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, koji je bio na snazi prije nego što je JP Elektroprivreda BiH d.d. podnijela zahtjev za obnovu okolišnih dozvola.
“Presude kojima je proces izdavanja okolinskih dozvola vraćen na početak prilika je da se još jednom preispita da li je izgradnja ovih objekata danas uopće opravdana”, mišljenja je Samir Lemeš iz Aarhus centra Zenica.
Dodaje da ukoliko Federalno ministarstvo okoliša i turizma prihvati argumente na osnovu kojih je raskinut kreditni aranžman za HE „Janjići“, dozvole neće biti obnovljene.
Novi Zakon o zaštiti okoliša FBiH stupio je na snagu početkom 2021., a objavljen je 24.2.2021. u Službenim novinama FBiH. Uredba je objavljena u Službenim novinama
FBiH 30.6.2021. a ministarstvo je Zahtjev za obnovu okolinskih dozvola uputilo 27.04.2021.
“Prema tome jasno je da se u ovim slučajevima trebao primjeniti novi Zakon o zaštiti okoliša FBiH. Ali postavlja se pitanje retroaktivne primjene Uredbe u odnosu na izdavanje Pobijanog akta?”, kažu u Aarhus centru koje je u tužbama istakao negodovanje sa aspekta retroaktivne primjene navedene Uredbe, jer je protivna materijalnom Zakonu, odnosno Zakonu o zaštiti okoliša FBiH, a koji je stupio na snagu prije upućivanja Zahtjeva za obnovu okolinskih dozvola od strane ministarstva.
“Umjesto da je retroaktivno primjenilo Uredbu kojom se utvrđuju pogoni i postrojenja
koja moraju imate okolišnu dozvolu, tuženo ministarstvo je bilo dužno primjeniti odredbe novog Zakona o zaštiti okoliša FBiH te Pravilnika o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okoliš i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolinsku dozvolu a koji s bili na snazi u momentu kada je zainteresovano lice podnijelo Zahtjeve za obnovu okolinskih dozvola krajem aprila 2021.”, ističe Veljović iz Arrhus centra.
Samir Lemeš za Inforadar pojašnjava da se na području gdje je planirana HE “Vranduk” trenutno ništa ne radi.
“HE “Vrnduk” se počela praviti, izabrana je firma Strabag ali je došlo do problema pa je ugovor raskinut. Moralo se sve vratiti u prvobitno stanje. Čak je i EP BiH dužna platiti Strabagu platiti nastalu štetu. S druge strane, trenutno postoje pripremni radovi na HE “Janjići” ali se još ništa ne gradi. Naime, započet je proces otkupa dijelova zemlje od privatnih osoba, proglašen je javni interes na Gradskom vijeću, iako smo mi tražili da se ta odluka poništi, s obzirom da je donesena nezakonito. Gradsko vijeće je to sve ignorisalo. Radovi ne mogu početi s obzirom da nema okolinske dozvole, tako da ima pripremnih radova”, kaže Lemeš.
