Omladinske organizacije su zapostavljeni segment našeg društva kada je riječ o njihovom finansiranju. S druge strane, ako im se pruži prostor, njihov društveni utjecaj je itekako vidljiv i stoga smo u sklopu Ad Hoc projekta te uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Norveške skupa sa SMART Balkan – Civilnim društvom za povezan Zapadni Balkan, odlučili istražiti kako je na Vijeće mladih FBiH utjecala fiskalna reforma Vlade FBiH.
Piše: Amer Bahtijar/ Tačmo.net
Kada je ispunjen cilj formiranja najmanje 50% kantonalnih Vijeća mladih, otvorila se i mogućnost formiranja Vijeća mladih FBiH. Nakon ovoga uslijedilo je formiranje Osnivačke skupštine, a od februara 2016. godine Vijeće mladih FBiH zvanično je i počelo sa radom kao krovna organizacija mladih na nivou Federacije BiH.
U prvim mjesecima djelovanja kao sjedište su imali obrazovno-razonodni centar za mlade „Spajalica“ na Ilidži, te su ubrzo u skladu sa zakonom o mladima FBiH uputili zvaničan zahtjev Vladi FBiH za dodjelu odgovarajućeg prostora u ulici Buka 10, Općina Centar Sarajevo.
„Prostor je zahtijevao dodatnu adaptaciju i renoviranje kako bi bio u potpunosti funkcionalan za rad. Paralelno s tim, na isti način smo osigurali i operativni grant za rad Sekretarijata Vijeća mladih FBiH, čime su stvoreni osnovni uslovi za funkcionisanje organizacije. Kroz dalji angažman i realizaciju prvih projekata, stekli su se uslovi za uspostavljanje pozicije generalnog/e sekretara/ke, što je dodatno doprinijelo profesionalizaciji i jačanju kapaciteta Vijeća mladih FBiH u ostvarivanju svojih ciljeva i misije“, objašnjavaju iz Vijeća mladih FBiH.
Danas, Vijeće mladih FBiH ima tri uposlene osobe ali također naglašavaju da taj broj varira u zavisnosti od broja i obima projekata koje realiziraju. Kao i druge organizacije sa sličnim principima i ova omladinska organizacija djeluje kao projektno orijentisana organizacija a kao cilj imaju unaprjeđenje položaja i uloge mladih ljudi u FBiH. Samo neki od projekata na kojima trenutno rade jesu Akademija omladinskih politika (AOP), Podrška omladinskim organizacijama i zagovaranje, Podrška institucijama vlasti, Transparentno budžetiranje za mlade u FBiH i Programsko djelovanje ka jačanju kapaciteta omladinskih organi.
Što se tiče finansiranja navedenih projekata, Vijeće mladih FBiH se oslanja na različite donatore kao što su Institut za razvoj mladih KULT, Švicarska ambasada (PRAGG), Međunarodna organizacija za migracije (IOM), Regionalni savjet za saradnju (RCC), Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Mreža za izgradnju mira – USAID. Finansiranje koje kontinuirano dobijaju dolazi iz budžeta Federalnog ministarstva kulture i sporta (FKMS).
„U skladu s članom 14. Zakona o mladima FBiH, koji propisuje obavezu nadležnih institucija da osiguraju sredstva za rad vijeća mladih na odgovarajućem nivou vlasti. Svake godine apliciramo na ova sredstva kroz plan utroška u okviru transfera za mlade, međutim, ona čine samo 10-15% našeg ukupnog godišnjeg budžeta. Osim što nisu dovoljna za potpuno funkcionisanje Vijeća, dodatni izazov predstavlja činjenica da ova sredstva postaju dostupna tek u trećem kvartalu godine. Važno je napomenuti da je operativni grant prošle godine prvi put povećan, sa 30.000 KM na 50.000 KM“, ističu iz Vijeća mladih FBiH.
Kako bi njihovo djelovanje dobilo veći društveni impakt potrebno je obratiti pažnju na osiguravanje mehanizama za poboljšanje mladih u onim politikama koje se odnose na njih, kao i njihovo svakodnevno uključivanje u procese donošenja odluka, te pravovremenu i efikasnu implementaciju postojećih zakonskih mehanizama, a sve navedeno je zadaća organa vlasti FBiH.
Kada je riječ o fiskalnoj reformi FBiH iz Vijeća mladih FBiH navode sljedeće:
„Smatramo da je fiskalna reforma koju je Vlada Federacije BiH najavila krajem prošle godine bila neophodna i da je njeno donošenje već dugo trebalo biti prioritet. Međutim, problematičan je način na koji je reforma provedena, posebno u pogledu uključivanja relevantnih aktera u proces njenog kreiranja. Posebno ističemo da predstavnici civilnog sektora, a naročito organizacije koje se bave pitanjima mladih, nisu bili konsultovani niti je traženo njihovo mišljenje. Kao rezultat toga, u ovoj reformi i njenim rješenjima sektor mladih ostao je neprepoznat, što može imati dugoročne posljedice na organizacije koje rade u interesu mladih i na njihov položaj u društvu. Smatramo da bi ovakvi reformski procesi morali biti inkluzivniji i temeljiti se na dijalogu s ključnim društvenim akterima, kako bi se osigurala pravedna i održiva rješenja za sve.“
U nastavku nam objašnjavaju da povećanje minimalnih primanja u FBiH je postavilo izazov na njihovo djelovanje iz razloga jer nemaju osigurana sredstva i naknade za osoblje koje pokrivaju iz različitih izvora:
„Ukoliko ne dobijemo podršku donatora i resornog ministarstva, to će značajno utjecati na naše aktivnosti i mogućnost daljeg rada. Nadamo se da će nadležni imati razumijevanja za ovu situaciju i pronaći najbolji mogući način da podrže cjelokupan omladinski sektor, uključujući i krovnu organizaciju mladih“, nastavljaju iz Vijeća mladih FBiH.
Otvaranje dijaloga između civilnog sektora i Vlade FBiH sa posebnim naglaskom na omladinske organizacije je ključna stavka pravilnog i usklađenog djelovanja ovih organizacija. Kroz ovakav jedan dijalog bi se napravila objektivna analiza dosadašnjih posljedica fiskalne reforme kao i identifikacija potencijalnih negativnih efekata u nadolazećem periodu kao i njihovo minimaliziranje. Ono što bi trebalo izbjeći u narednim koracima po svaku cijenu jeste izjednavačanje omladinskih organizacija sa profitnim pravnim licima zbog same namjene postojanja i djelovanja ovih organizacija.
Pored ove razlike, iz Vijeća mladih FBiH su nam iznijeli još i sljedeće stavke:
„Razmotriti uvođenje olakšica i poreskih stimulacija za organizacije koje rade u javnom interesu, osigurati stabilan i transparentan sistem finansiranja omladinskog sektora, uspostaviti mehanizam redovnih konsultacija s civilnim sektorom prilikom donošenja budućih fiskalnih i ekonomskih politika.“
Iz Vijeća mladih FBiH nam još pojašnjavaju da oni nemaju svoj sindikat niti predstavnika u udruženju poslodavaca FBiH i samim tim cijelo ovo vrijeme bili su isključeni iz donošenja odluka po ovom pitanju.
Iz ovih i sličnih razloga samo možemo zaključiti da su navedeni zahtjevi više nego potrebni za civilni sektor a posebno za omladinske organizacije.
Projekat je podržan Ad Hoc grantom regionalnog projekta SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan kojeg implementira Centar za promociju civilnog društva (CPCD) BiH, Center for Research and Policy Making (CRPM) Sjeverna Makedonija i Institute for Democracy and Mediation (IDM) Albanija a financijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
