Prošlog je ponedjeljka istekao rok za prijavu načelničkih kandidata za ovogodišnje lokalne izbore i stranke i koalicije su obznanile imena ljudi koje namjeravaju poslati u ovu bitku. Riječ bitka u prethodnoj rečenici i nije baš upotrijebljena u metaforičkom smislu, budući da žustrina koju su stranke demonstrirale u periodu u kojem se još nagađalo da li će izbori uopće biti održani garantuje kako će kampanja biti bespoštedna – tim prije što će zbog Covid-19 pandemije izborni skupovi biti svedeni na minimum i što će većina kampanje biti vođena putem medija i društvenih mreža.

Fokus javnosti je usmjeren u općine Kantona Sarajevo i Grad Mostar, iz različitih razloga. Dok Mostar pažnju privlači zbog činjenice da će se izbori u ovog gradu održati nakon propuštena dva izborna ciklusa, Sarajevo je zanimljivo zbog rijetko viđene polarizacije političkog spektra o kojoj smo nedavno pisali, kao i zbog resursa i skoncentriranog utjecaja.

ODSUDNA BITKA ZA GRADSKE OPĆINE

Naravno, govorimo o četiri gradske općine Grada Sarajeva i općini Ilidža koje su dominantne u smislu ekonomskog i političkog kapitala do te mjere da su neke od njih – poput općine Centar – po kursu iz 2016. vrijedile kao deset drugih. Ali za pitanje jačanja političke snage i ostvarivanja prestiža ništa manje nisu važne ni ostale općine, pogotovo ako se zna da je u osam od njih ukupno devet u Kantonu Sarajevo načelnike imala SDA.

U suštini, predstojeći izbori će u općinama KS biti svojevrstan plebiscit za ili protiv vladavine SDA, tim prije jer se na drugom polu nalazi prilično šarolika koalicija stranaka koje su nedavno potpisale Sarajevski dogovor 2020 – sporazum u 29 tačaka pod kojim idu sa zajedničkim načelničkim kandidatima i odvojenim listama za općinska vijeća. Stranke koje čine ovu takozvanu četvorku su Narod i pravda (NiP), Naša stranka (NS), Nezavisna bosanskohercegovačka lista (NBL) i Socijaldemokratska partija BiH (SDP), stranke koje su nastavile graditi zajedničku politiku nakon što su Demokratska fronta (DF) i Savez za bolju budućnost (SBB) srušile kantonalnu vladu koju je nakon izbora 2018. formirala grupa od ovih šest stranaka.

Foto: Lideri „četvorke“, Elmedin Konaković, Ibrahim Hadžibajrić, Predrag Kojović i Nermin Nikšić

Raznolikost unutar četvorke uistinu jeste upadljiva i često im se spočitava kako koaliciju čine stranke sa suprotnih strana ideološkog spektra, gdje tradicionalno lijevom SDP-u društvo prave centristička NS, zatim desni NiP čiji je lider Elmedin Konaković nekada bio istaknuti član SDA, te NBLde facto privatna stranka načelnika općine Stari Grad Ibrahima Hadžibajrića čiji interesi i politički kapacitet presušuju na granicama općine Stari Grad. Ova raznolikost se uporno potencira kao slabost četvorke a tome doprinosi i njihova nesposobnost ili nespremnost da je predstave i iskoriste kao svoju najveću prednost.

To je bilo očito za vrijeme trajanja vlade šestorke, gdje su se pojedine stranke u javnosti često pravdale zbog saradnje sa onima drugima, propuštajući da poentiraju na činjenici da su bili vlada koja je najbolje reprezentirala presjek Sarajeva i sa kojom se mogla jednako identificirati i avlija na Sedreniku i haustor na Alipašinom polju. Osim toga, borba za postizanje višeg cilja nekad znači i udruživanje snaga sa suprotstavljenih polova i to nije ništa neuobičajeno.

No, kakve su stvarne šanse četvorke u pojedinim općinama i kakvi su im stvarni ciljevi? Insajderske informacije kažu da među strankama postoji iskrena sinergija i predanost da u kampanji zajednički rade za načelničke kandidate koalicije bez obzira na to iz koje stranke oni dolazili. Ali, da li je to dovoljno da se parira načelnicima iz SDA iza kojih stoje jaki resursi i stranka koja je i prije odolijevala teškim izazovima, te čak iz njih znala izići još jača?

Analitičar Adnan Huskić podsjeća kako su četiri sarajevske gradske općine znale promijeniti političku opciju kad su načelnici u pitanju, dok su preostale vjerno uz SDA.

Huskić: Na mjestu SDA učinio bih sve da zadržim gradske općine

„U gradskim općinama se teže nametnuti dugoročno, ali važno ih je osvojiti kao bazu za opće izbore 2022. godine i učvršćivanje vlasti u Kantonu. Na mjestu SDA bih učinio sve da zadržim ove općine,“ kaže Huskić.

Pogledajmo, dakle, sa kakvih startnih pozicija u izbornu utrku ulaze kandidati.

OPĆINA STARI GRAD

Stanovništvo: 36.976, površina: 51,4 km2, budžet: 25,3 mil. KM; prosječna plata: 1.143 KM, važeći birački listići 2018: 20.014

Stari grad je jedina općina u kojoj četvorka ulazi u odbranu mandata budući da predsjednik NBL Ibrahim Hadžibajrić u njoj kreće po svoj četvrti mandat. Prvi mandat je osvojio kao kandidat SDA, drugi nakon prelaska u SBB, treći kao nezavisni kandidat, a čini se da za četvrti nije ništa prepustio slučaju, mudro se udruživši sa dojučerašnjim kritičarima iz NS i SDP, te NiP-ovcima sa kojima je nekad bio u SDA.

Ulazak u četvorku je Hadžibajriću bio najpragmatičniji i najmudriji mogući politički potez jer je sa tim na svoju stranu pridobio jedine koji su mu mogli stvoriti autentičnu alternativu. Kandidat SDA Jusuf Pušina to definitivno nije i teško da može učiniti nešto protiv Hadžibajrića koji je prije četiri godine kao nezavisni kandidat pobijedio sa 55,5% glasova. Tadašnji protukandidat kojeg su zajedno istakle SDA i SBB je imao nešto ispod 30% i nijedan kandidat se ne bi trebao nadati boljem rezultatu nakon što je Hadžibajrić izgradio barem naizgled savez sa NiP, NS i SDP, i svoj status dodatno učvrstio sa pojedinim popularnim projektima u općini kojom upravlja.

Što se kretanja raspoloženja birača tiče, ako pogledamo posljednje održane izbore (opći izbori 2018.) i kantonalni nivo kao prvi idući nivo vlasti, vidimo da je listu SDA podržalo 16,2% glasača, dok stranke četvorke zajedno imaju 53,4% glasova. Ukoliko Hadžibajrić bude složno veslao za ostatkom četvorke mogao bi ne samo obnoviti mandat nego i imati zagarantovano stabilnu većinu.

OPĆINA CENTAR

 

Stanovništvo: 55.181, površina: 33 km2, budžet: 64 mil. KM, prosječna plata: 1.365 KM, važeći birački listići 2018: 30.961

Općina Centar je tradicionalno lijevo orijentisana pa je pobjeda Nedžada Ajnadžića (SDA) prije četiri godine bila svojevrstan eksces proizišao iz nesloge lijevo orijentisanih stranaka. Ajnadžić je pobijedio s manje od trećine važećih glasova i teško je vjerovati da u trenutnoj konstelaciji može ponoviti taj uspjeh i da će alternativa ponovo uspjeti rasuti čak 60% glasova na pet kandidata.

Na prošlim lokalnim izborima je SDA u ovoj općini bila i najjača pojedinačna stranka, sa skoro 28% glasova, ali je formiranjem NiP-a dosta oslabila, te je na zadnjim izborima za kantonalnu skupštinu osvojila 15.4% glasova. U posljednje vrijeme su stranku napustili i neki od kandidata koji su na listi za općinsko vijeće znali imati i 20% preferencijalnih glasova, tako da gledajući suhe brojke nadolazeći izbori ne izgledaju obećavajuće za Ajnadžića i SDA.

Primijenimo li istu računicu na četvorku, vidimo da su na prošlim izborima za kanton osvojili sličan postotak glasova kao i u Starom Gradu (53,8%) – samo što taj podatak u Starom Gradu ide u korist branioca naslova a u Centru izazivača Srđana Mandića (NS), koji je bio dosta popularan ministar komunalne privrede i infrastrukture u vladi šestorke. Neki njegovu nacionalnu pripadnost ističu kao razlog zbog kojeg bi mogao biti neprihvatljiv desno-orijentisanom bošnjačkom biračkom tijelu NiP-a, ali krugovi bliski ovoj stranci odbacuju takve tvrdnje kao pokušaje unošenja razdora i tvrde da će Mandića podržati kao dokazanog patriotu i borca za BiH, te provjereno dobrog partnera.

OPĆINA NOVO SARAJEVO

Stanovništvo: 64.814, površina: 9,90 km2, budžet: 33,8 mil. KM, prosječna plata: 1.290 KM, važeći birački listići 2018: 34.877

Poput općine Centar, i Novo Sarajevo je tradicionalno više naklonjeno lijevim strankama, ali je SDA na prošlim lokalnim izborima iskoristila njihovu podijeljenost i svog kandidata Nedžada Koldžu dovela na mjesto načelnika. Ovdje je ljevica u globalu platila i plaća danak slabljenja SDP-a kao nekadašnje ključne građanske stranke u BiH.

Nije tajna kako je u međustranačkom dogovoru upravo SDP trebao biti stranka koja će predložiti načelničkog kandidata četvorke u Novom Sarajevu, ali je zbog njene oslabjele kadrovske baze na kraju izbor pao na doktora Hasana Tanovića kao zajedničkog kandidata svih stranaka koalicije. Iako stranke četvorke na papiru i u ovoj općini imaju podršku oko polovine biračkog tijela, te iako je Tanović nesumnjivo kvalitetan kandidat, kladiti se na njegov izbor nije sigurno.

Prvi razlog je taj što zajednički kandidat jednako tako može značiti i ničiji kandidat, zbog čega bi pojedinačne stranke mogle radije usmjeriti resurse na vlastite kandidate u drugim općinama, ili na borbu za općinsko vijeće u NS.

Drugi razlog za skepsu je što je pitanje koliko je, u poređenju s Koldžom, Tanović atraktivan biračima NiP-a, DF-a i SBB-a koji se u ovom slučaju mogu posmatrati kao potencijalni swing-voters čiji glasovi mogu otići na bilo koju od dvije strane. Prema procjeni utemeljenoj na rezultatima sa proteklih nekoliko izbora, ovakvih glasača je u Novom Sarajevu barem 20% i oni će po svoj prilici biti odlučujući. Planove četvorke dodatno im otežava i to što Koldžo – za razliku od Ajnadžića u Centru i slučaja Hastahana npr. – nije imao neke poteze koji bi ga učinili naročito nepopularnim.

Nije nimalo nemoguće da Tanović kao ljekar iskoristi slabljenje popularnosti SDA usljed slabog odgovora na Covid-19 pandemiju, te da mu odvajanje SBB-a iz zagrljaja sa SDA i mogući pad trenutne kantonalne vlade dođu kao vjetar u leđa, ali će uspjeh njegove kandidature u prvom redu zavisiti od discipline stranaka koje ga podržavaju i predanog rada njihovih aktivista.

OPĆINA NOVI GRAD

Stanovništvo: 118.553, površina: 47,2 km2, budžet: 47,2 mil. KM, prosječna plata: 996 KM, važeći birački listići 2018: 58.225

U posljednje vrijeme Bastilja SDA u gradu Sarajevu, općina Novi Grad, ima sve pretpostavke da to i ostane, a Semir Efendić je načelnik s najvećim postotkom osvojenih glasova u sve četiri gradske općine, budući da je svoj drugi mandat prije četiri godine osvojio sa skoro dvotrećinskom potporom birača (65,46%).

Glavni izazivač mu je kandidat četvorke Adnan Delić, nominalno nezavisni kandidat ali – recimo to tako – bliži NiP-u nego ostalim strankama koalicije. Delić je bez prethodnog političkog iskustva, dolazi iz realnog sektora i poznat je kao humanitarni i sportski radnik. Sve ovo ga čini dobrim kandidatom, ali napadi na najteže utvrde zahtijevaju tešku artiljeriju. Uz obilnu pješadiju.

Situaciju komplikuju i kandidature Sanele Prašović Gadžo, poznate novinarke i generalne sekretarke SBB-a, te Elme Mujadžić koju je kandidirao DF. Iako je teško zamisliti da će Efendić prokockati tako velik dio podrške koja bi mu ugrozila pobjedu, kandidature koje su istaknule SBB i DF će umnogome razvodniti dualizam SDA vs. četvorka da bi margina koju trenutni načelnik ima trebala biti dovoljna za miran san.

OPĆINA ILIDŽA

Stanovništvo: 66.730, površina: 143,4 km2, budžet: 29,4 mil. KM, prosječna plata: 960 KM, važeći birački listići 2018: 31.477

Općina u kojoj NiP u sklopu četvorke najozbiljnije cilja na pobjedu jeste Ilidža. Kandidatura jednog od njihovih najpoznatijih članova Nermina Muzura najavljena je još davno i ne treba sumnjati da će u njegovu kampanju biti uložen najznačajniji dio resursa NiP-a namijenjenih za ove izbore. Osvajanje Ilidže bi za NiP bio i svojevrstan statement ukoliko znamo za dugi historijat sukoba rukovodstva NiP-a sa ilidžanskim SDA hotelijersko-turističkim lobijem. No, put do ovoga neće biti nimalo lagan uprkos nesumnjivom rastu popularnosti NiP-a. Istina je da četvorka u zbiru stoji nešto bolje od SDA (na izborima 2018. četvorka je na Ilidži imala oko 10% više glasova od SDA) ali ta prednost nije toliko izražena da bi sugerisala Muzurovu pobjedu.

Ono što mu ide na ruku jeste i činjenica da SDA mijenja kandidata zbog odlaska aktuelnog načelnika Senaida Memića u diplomatiju. Njega će zamijeniti Fikret Prevljak, koji se treba zabaviti računanjem broja članova koji su od posljednjih izbora iz SDA prešli u NiP, kao i dijelom izborne baze SBB i DF koji su skloniji Muzuru nego njemu.

Slično kao i u Novom Sarajevu, i ovdje se naziru dva jasna pola od kojih nijedan na papiru nema jasnu prednost nad drugim da bi se mogao unaprijed radovati. Presudna bi mogla biti podrška SBB-a kojeg se nikako ne smije potcijeniti, možda ne toliko u smislu broja glasača koliko zbog pozicije na političkoj sceni kantona koja ovoj stranci omogućava da diktira dosta stvari.

Kad je Ilidža u pitanju, vrijedilo bi skrenuti pažnju i na kandidaturu novinara i publiciste Tahira Pervana (Nezavisni blok), kojeg podržava grupa od sedam manjih stranaka, a koje u zbiru imaju makar 5% glasova. Sve i ako Pervan ne ostvari zapažen rezultat, vrijedi upozoriti na opasnost da se četvorka suoči sa posljedicom toga što nisu osigurali i formalizirali podršku jednog šireg fronta stranaka bez obzira na zanemarljive ustupke koje bi to tražilo.

OPĆINA VOGOŠĆA

Stanovništvo: 26.343, površina: 71,7 km2, budžet: 14,2 mil. KM, prosječna plata: 822 KM, važeći birački listići 2018: 14.083

Čini se kako van granica gradskih općina i Ilidže neizvjesnost sarajevskih izbora prestaje. Takva je situacija i u općini Vogošća gdje po novi mandat kreće Edin Smajić (SDA). On je prošle izbore osvojio sa tročetvrtinskom podrškom – imao je 74,59% glasova što ga čini načelnikom sa najvećim procentom podrške.

Ipak, iako posljednji opći izbori daju neznatnu prednost četvorki nad SDA (34,2 naspram 30,8), teško je povjerovati da se to može primijeniti na izbore u općini gdje je SDA ipak ubjedljivo najjača politička stranka i u kojoj je jako izražen utjecaj samog vrha stranke. Slabije upućenim čitateljima se sugeriše guglanje imena Asim Sarajlić.

Kandidat četvorke je Dženan Brkanić (NiP) i, iako javnost od njega ne očekuje da porazi Smajića, za NiP i četvorku je bitno da ostvari dobar rezultat i stvori pretpostavke za jačanje pozicija pred opće izbore 2022. godine.

OPĆINA ILIJAŠ

Stanovništvo: 19.607, površina: 308,6 km2, budžet: 15,6 mil. KM, prosječna plata: 703 KM, važeći birački listići 2018: 10.266

I u ovoj općini imamo situaciju da aktuelnom načelniku SDA u trci za novi mandat četvorka suprotstavlja protukandidata iz NiP-a. Ovo ne govori puno toga o SDA i NiP, ali govori o tome kakvu su izbornu bazu u negradskim općinama KS u ovih 30 godina demokratije izgradile građanske stranke.

Načelnik Ilijaša Akif Fazlić tako kreće u borbu za novi mandat, a protivkandidat ispred četvorke mu je dojučerašnji stranački kolega Amar Dovadžija, koji je nedavno iz SDA prešao u NiP. Kad su male sredine u pitanju, tu ni inače ideološke razlike ne odnose prevagu nego se glasa pragmatično, a situacija u kojoj OO SDA Ilijaš, uz stabilnu izbornu bazu od 40-50% ima i značajan utjecaj u kantonalnoj SDA preko predsjednika (izvornog) Kluba zastupnika SDA u Skupštini KS Mahira Devića, ne ostavlja puno prostora za promjenu.

OPĆINA HADŽIĆI

Stanovništvo: 23.891, površina: 273.3 km2, budžet: 14,2 mil. KM, prosječna plata: 908 KM, važeći birački listići 2018: 12.204

Još jedna negradska općina KS i još jedan sraz kandidata SDA i NiP-a. Aktuelnog načelnika Hamdu Ejubovića će u pohodu na novi mandat pokušati zaustaviti Enes Kazić, takođe nekadašnji član SDA, dugogodišnji komandir i načelnik PS Tarčin, Novi Grad i Trnovo. Kazić je u periodu 2015.-2017. bio i direktor javnog komunalnog preduzeća u Hadžićima a na izborima ide protiv Ejubovića koji je prije četiri godine mandat osvojio sa 62,54% osvojenih glasova.

OPĆINA TRNOVO

Stanovništvo: 1.502, površina: 338,4 km2, budžet: 28,9 mil. KM, prosječna plata: 1.010 KM, bažeći birački listići 2018: 1.695

Općina Trnovo prema popisu iz 2013. ima 1.502 stanovnika i budžet u rangu općine Ilidža ili nešto veći od općine Stari Grad. Zaboravite općinu Centar – zahvaljujući Olimpijskom centru Bjelašnica i svojim prirodnim bogatstvima najbogatija općina se zove Trnovo i ove godine ima preko 19.000 KM budžetskog prihoda po glavi stanovnika. Poređenja radi, općina Centar je u ovoj godini planirala naplatiti tek nešto više od 1.100 KM budžetskih prihoda.

Dakle, da po bh. izbornim pravilima izgubite izbore u općini u kojoj na svakog stanovnika godišnje možete potrošiti po nov auto trebali biste biti apsolutni amater, a načelnik Trnova Ibro Berilo (SDA) to definitivno nije. On je dosad osvajao poziciju načelnika četiri puta – jednom kao kandidat SDA, drugi put ispred Stranke za BiH, zatim kao kandidat SDP-a, te je na kraju trenutni mandat osvojio kao kandidat koalicije SDA-SBB.

Iz svega navedenog se nazire kako bi njegov protivkandidat Elvedin Tatarević (SDP) možda imao veće šanse kao kandidat Stranke muslimanskih useljenika na izborima za gradonačelnika Dresdena, no to ne govori ništa o njemu ali govori puno o današnjem kapacitetu i ambicijama stranke koja ga je kandidovala.

——————————————————————————————————

*Kao izvori podataka korištene su stranice statistika.ba, izbori.ba, zvanične internetske stranice općina u KS, te podaci Federalnog zavoda za programiranje razvoja

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime