Piše: Dino Cviko
Prostornim planom Grada Zenice definisano je ukupno sedam objekata koji su proglašeni spomenicima moderne arhitekture iz perioda poslije Drugog svjetskog rata. Iako se i u samom planu predviđa isključivo održavanje ovih objekata u izvornom obliku, Zeničani svjedoče da mnogi od ovih objekata mijenjaju svoj autentičan oblik i namjenu, dok neki svakodnevno propadaju.
Jedan od takvih objekata je i Bosansko narodno pozorište Zenica. U kakvom je lošem stanju ovaj spomenik moderne arhitekture uvjerili su se i novinari Žurnala.
Boris Britvar, zenički arhitekta i član neformalne grupe građana „Pokret za preokret“, govori nam kako je Bosansko narodno pozorište u Zenici primjer nebrige vlasti prema objektima kulture i prema našoj arhitektonskoj baštini.
„Ovo je važno arhitektonsko djelo, odnosno jedan dio naše kulturno-povijesne baštine. Kada govorimo o kulturnoj baštini, imamo dva pristupa. Jedan je kada novim građenjem rušimo vlastite vrijednosti, a drugi je primjer kada nebrigom uništavamo vrijednosti koje bismo trebali prenijeti na buduće generacije. Bosansko narodno pozorište je primjer za to drugo“, ističe on.
U kratkoj šetnji kroz Zenicu Boris Britvar nam ukazuje i na dva drugačija primjera, spomenika moderne arhitekture, gdje se rekonstrukcijom narušava autentični izgled objekata.
Prvi je primjer Komunalne banke koja se trenutno rekonstruiše. Britvar nas upozorava da će objekat nakon rekonstrukcije poprimiti sasvim drugi oblik od onog izvornog. Posebno je problematično, tvrdi, što je neposredno uz ovaj spomenik moderne arhitekture na zelenoj površini planirana dogradnja nebodera do čak 60 metara visine!
Uz to, ukazuje nam i na mnoge nezakonitosti u procesu izdavanja dozvola za građenje, tvrdeći da nisu ispoštovane temeljne odredbe Prostornog plana, kao i na kršenje temeljnih principa struke.
„Ovdje nije riječ o revitalizaciji, odnosno zadržavanju izvornog oblika, nego o rekonstrukciji nakon koje će objekat poprimiti drugi oblik. Dogradnja nebodera u neposrednoj blizini je nonsens ako govorimo o kulturno-povijesnoj baštini, da na taj način narušavamo ambijentalnu cjelinu“, upozorava zenički arhitekta.
U blizini Komunalne banke nalazi se zgrada Općinskog suda u Zenici. I ovaj objekat je jedan od spomenika moderne arhitekture koji se, također, rekonstruiše. Međutim, umjesto prepoznatljive keramičke, na ovoj zgradi niče nova fasada. Uz to, jedan dio zgrade je dograđen. Sve ovo narušava izvorni oblik objekta.
„Kada govorimo o odnosu prema kulturno-povijesnom naslijeđu, ovdje država radi protiv države. Ako vodimo računa o jednom kulturnom spomeniku, onda nema govora da mijenjamo njegovu autentičnu fasadu, rađenu 1963. godine. Osim toga, ne dolazi u obzir bilo kakva nadogradnja kojoj svjedočimo“, objašnjava Boris Britvar.
POLITIČARE NE ZANIMA PROSTORNO PLANIRANJE
Ovo su samo neki od primjera sporne poslijeratne gradnje u Zenici. Britvar sa svojim kolegama iz „Pokreta za preokret“ stalno upozorava javnost i vlasti na mnoge nezakonitosti i nelogičnosti kada je riječ o problematici prostornog planiranja i urbanizma.
POKRET ZA PREOKRET U ZENICIRegulacioni planovi su katalozi novih objekata građevinske mafije
Već smo detaljno pisali o ovoj neformalnoj grupi građana i njihovim rezultatima. Međutim, kako nam pričaju, razočarani su zbog toga što i pored svih dokaza koje su iznijeli, krivičnih prijava koje su podnijeli, ipak nema nikakve reakcije niti vlasti, niti pravosudnih institucija.
Osim toga, za njih je razočaravajuće i to što se u predizbornoj kampanji niko ozbiljnije nije bavio ovom problematikom:
„Zanimljivo je da niti jedna stranka niti jedno slovo nije rekla o Prostornom planu Federacije koji determinira buduće pravce razvoja Federacije u svim oblastima. U našoj ekipi postoje stručnjaci iz različitih oblasti, međutim niko od političara nam se nije obratio. Njima su zanimljive samo koalicije, fotelje, ministarska mjesta i slično.“
Britvar nam govori da se ni na lokalnom, zeničkom nivou niko ozbiljnije nije bavio problematikom prostornog planiranja i urbanizma. Za to vrijeme se, kaže, vrijedni zenički objekti nepovratno uništavaju.
„Zenica je karakterističan primjer grada koji je nakon Prvog svjetskog rata, zahvaljujući djelovanju niza velikih arhitekata i inžinjera, doživio znakovitu prostornu ekspanziju i cjelovitu urbanu transformaciju. Većina objekata građenih prema projektima velikih majstora danas predstavljaju jedinstvene spomenike moderne arhitekture, što bi trebao biti dovoljan razlog da naš grad nosi epitet grada arhitekture, umjesto što često nepravedno koristimo termin „radnički grad“. Grad Mostar ima Stari most, Sarajevo ima Baščaršiju, a Zenica ima cijeli grad-spomenik, a da te vrijednosti nismo niti svjesni“, mišljenja su aktivisti grupe „Pokret za preokret“.
Podsjetimo, iz ove grupe su, između ostalog, od Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH tražili da se u Zenici utvrdi i zaštiti uža urbana zona, kao posebna kulturno-povijesna vrijednost BiH. Međutim, do danas nisu dobili odgovor.
I novinari Žurnala su na adresu Komisije poslali upit, ali odgovor nismo dobili. Dodajmo i da smo pitanja u vezi s problematikom prostornog planiranja i urbanizmom poslali Gradskoj upravi Zenica, ali također odgovor nikada nismo dobili.
(zurnal.info)
