“Bosna i Hercegovina ne treba staratelje ni iz Zagreba ni iz Beograda, a blokade u vlasti samo odlažu evropski put zemlje” – izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, komentirajući političku situaciju, međunarodne pritiske i svoj govor na Generalnoj skupštini UN-a.
Komšić je kazao da je njegovo obraćanje na Generalnoj skupštini UN-a bilo “moralna i čestita obaveza, bez obzira na posljedice i kritike”.
Govoreći o sastanku Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua, rekao je da je riječ o planu “koji bi mogao voditi ka prestanku neprijateljstava, oslobađanju talaca i obustavi krvoprolića u Gazi”. Ipak, upozorio je da bi izostanak priznanja palestinske države mogao predstavljati “veliki problem, jer se time ruši koncept na kojem počivaju svi dosadašnji mirovni napori”.
“Kasno je za sve nevine živote koji su izgubljeni i za toliki obim razaranja, ali ako se može zaustaviti dalje ubijanje i protjerivanje Palestinaca, odnosno genocid nad njima, onda je to svakako za pozdraviti” – naglasio je Komšić.
Međunarodna pravda i pritisci na sudije
Na pitanje o međunarodnoj pravdi i procesuiranju zločina u Gazi, Komšić je rekao da “čisto sumnja” u to, jer se na Međunarodni krivični sud “vrše ozbiljni pritisci, posebno od strane nove američke administracije”.
“Pritisak je lični, ide na sudije. Ako se nešto i pokrene, pitanje je koliko će biti moguće provesti” – istaknuo je.
Komšić je odgovorio i na kritike Željke Cvijanović i reakcije iz Srbije, rekavši da ga smeta stalno “nabrajanje i naduravanje”.
“Jednog dana ćemo morati opravdavati svoje poteze pred svojom djecom, ako već ne pred javnošću. Ja mislim da je ovo što sam rekao ispravno i da se ne može drugačije opisati nego genocid”, poručio je.
Na optužbe hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i ministra Gordana Grlića Radmana kazao je: “To je već standardna priča. Oni žele da popustimo njihovim zahtjevima, ali ja ne mogu pobjeći od činjenica koje sam iznio. Hrvatskom narodu u BiH ne treba staratelj.”
Dodao je da je “nepristojno i neprimjereno da se susjedne zemlje miješaju u unutrašnje stvari BiH”.
Schmidt, Rusija i međunarodni pritisci
Govoreći o visokom predstavniku Christianu Schmidtu, Komšić je kazao da on “sam ugrožava svoj status svojim potezima”, posebno odlukama o izbornom zakonu i suspenziji ustava, koje su pogodovale interesima Zagreba.
Upozorio je da Rusija sprema “ozbiljne poteze u Vijeću sigurnosti UN-a”, koji bi mogli biti usmjereni protiv Schmidta, OHR-a i Dejtonskog sporazuma.
Dodao je da bi eventualno blokiranje misije EUFOR-a otvorilo prostor za NATO, ali da Moskva “nije zainteresirana da spriječi nastavak misije Althea”, već da će koristiti Schmidta kao metu političkog pritiska.
Dodik i Moskva
Komšić je ocijenio da je Milorad Dodik za Moskvu samo “mala lutkica” i “smetalo na jugu Evrope”.
“Rusija ga koristi da skrene pažnju sa svojih glavnih interesa, prije svega rata u Ukrajini. Nije on njima toliko važan da bi zbog njega činili spektakularne poteze” – rekao je Komšić.
Blokade i budžet BiH
Govoreći o unutrašnjoj politici, Komšić je naglasio da je usvajanje državnog budžeta blokirano “ponašanjem ministra finansija Srđana Amidžića i manjkom hrabrosti njegovog zamjenika Muhameda Hasanovića”.
“Usvajanje državnog budžeta se pretvorilo u besmisleno natezanje koje ne vodi ničemu. Evropski put BiH u velikoj mjeri zavisi od ustavne strukture zemlje i trenutne blokade jasno pokazuju da taj sistem ne funkcionira” – rekao je Komšić.
Komentirajući prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, Komšić je ocijenio da bi “jedini ozbiljan protivkandidat Miloradu Dodiku mogao biti gradonačelnik Banje Luke Draško Stanivuković”.
