Općina Trnovo nikada nije napravila procjenu utjecaja na okoliš, niti ima okolinsku dozvolu što implicira da je većina izdatih građevinskih dozvola nezakonita. Građevinske dozvole se izdavale za objekte manjih dimenzija i za manju spratnost, ali se gabariti mijenjaju naknadno kroz izmjene urbanističkih dozvola
Piše: Zinaida Đelilović
Umjesto da su zapečaćene zbog nelegalnog krčenja šume i zahtjeva da se protiv vlasnika pokrenu prekršajni postupci, na parcelama u okviru poslovno-sportskog centra Trnovo na Bjelašnici nikli su apartmani. Osim toga, Općina Trnovo za ove parcele nikada nije dobila saglasnost Ministarstva privrede KS za krčenje šume, odnosno promjenu namjene šumskog u građevinsko zemljište.
Općina bez okolišne dozvole
Iz Ministarstva kažu da je Općina tražila saglasnost za 20 parcela, ali su ih odbili jer nisu imali okolinsku dozvolu. Uprkos tome, dugogodišnji općinski načelnik Ibro Berilo je nastavio sa prodajom parcela privatnim investitorima, krčenjem šume i izdavanjem građevinskih dozvola….
„Ovo Ministarstvo je 19. aprila i 17. maja ove godine tražilo od Kantonalne uprave za inspekcijske poslove da poduzmu mjere iz svoje nadležnosti o aktivnostima koje se provode na predmetnim parcelama“, kažu iz Ministarstva. Istovremeno podsjećaju da je Uprava za šumarstvo u martu 2021. sačinila četiri zapisnika na licu mjesta o bespravnim sječama, te podnijela više zahtjeva za pokretanje prekršajnih postupaka Općinskom sudu u Sarajevu protiv vlasnika parcela i izvođača radova za nezakonitu sječu stabala i krčenje šume na parcelama 3008/90, 3008/93 i 3008/95. Ove tri parcele su u vlasništvu firmi Green Life, Mia Lamia i Butmir.
Pored ovih, saglasnost za promjenu namjene šumskog u građevinsko zemljište, nisu dobile ni druge parcele u okviru poslovno-sportskog centra Trnovo. Neke od njih su, prema podacima iz katastra, u vlasništvu Općine Trnovo, a ima i onih koje su u vlasništvu firmi Ideja brend, Porobić građevinsko trgovačko prometno društvo d.o.o., Montis Invest d.o.o., Best Invest d.o.o., Gradur TGI d.o.o., Unigradnja…
Na osnovu saznanja o bespravnoj sječi šume, iz Ministarstva privrede KS su reagovali i u augustu ove godine i tražili su od Sarajevo-šuma da pojačaju nadzor nad ovim lokalitetom: „To podrazumijeva i poduzimanje aktivnosti na sankcionisanju lica koja vrše protupravne radnje“.
Iz Kantonalne inspekcije kažu da su tokom ponovnog inspekcijskog nadzora osim bespravne sječe šume na privatnim parcelama utvrdili i to da na posječenim stablima nije bilo potrebnog žiga i da nisu bila zavedena u knjige, a što je u suprotnosti sa Zakonom o šumama.
Iz Inspekcije napominju i to da su KJP Sarajevo-šume d.o.o. Sarajevo, koji gospodare sa šumama u državnom vlasništvu, bilo dužno da identifikuje privatne parcele, da ih na terenu obilježi i da to unesu u Projekat za izvođenje radova od 17. 01. 2022. Međutim, oni to nisu uradili: “Postupajući inspektor je stavio van snage navedeni projekat jer je urađen u suprotnosti sa Zakonom o šumama Kantona Sarajevo”.
Sporne izmjene urbanističkih dozvola
Nekoliko sagovornika Žurnala tvrdi da je u slučajevima gradnje na Bjelašnici mnogo materijala za istražne organe, te da pored ovog posljednjeg poslovno-sportskog centra Trnovo treba prečešljati i prethodne projekte:
„Za naselja ove veličine morala se prvo uraditi procjena utjecaja na okoliš i izdati okolišna dozvola što Općina Trnovo i načelnik Ibro Berilo nemaju. Na to su godinama žmirile inspekcije, kantonalna i federalna“.
S obzirom na navedeno, pitanje je da li su građevinske dozvole koje je Općina Trnovo izdavala investitorima uopšte validne?
Sagovornici Žurnala, od kojih su neki bliski Općini Trnovo, navode da se najveći kriminal u vezi gradnje na Bjelašnici dešava kroz izmjene urbanističkih dozvola.
„Građevinske dozvole se izdaju za objekte manjih dimenzija i za manju spratnost, a kasnije se sve to mijenja kroz promjene urbanističkih dozvola“, kažu naši sagovornici. Dalje pojašnjavaju da je Općina sa krčenjem šume počinjala na manjim parcelama, za šta im nije bila potrebna procjena utjecaja na okoliš, pa bi naknadno više takvih parcela spojili u jednu veću.
„Kada gledate papire tu nema ništa sporno, ali stanje na terenu govori suprotno“, zaključuju naši sagovornici. Oni najvećeg krivca za trenutno stanje na Bjelašnici, osim u Berilu vide i u nekadašnjem direktoru Zavoda za planiranje KS Hamdiji Efendiću. Prema podacima iz katastra, Efendić je i vlasnik jednog od apartmana na području Bjelašnice.
Istraga u Tužilaštvu KS
Zbog nelegalnog krčenja šume na ovih pet parcela, ali i nelegalne gradnje na 13 apartmana, Ured za borbu protiv korupcije KS podnio je prijavu Tužilaštvu KS. Prijavom je, saznajemo, obuhvaćen i načelnik Berilo. Na naš upit da li je po toj prijavi formiran predmet iz Tužilaštva su samo kratko odgovorili da se vrše „provjere navoda iz prijave, odnosno da se poduzimaju radnje kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela“.
Izvori Žurnala otkrivaju da je predmet na kojem Tužilaštvo KS trenutno radi vrlo kompleksan.
„Bjelašnica je siva zona. Osim nezakonitog krčenja šume dešava se i to da se nelegalno stečeni novac pere upravo kroz investiranje u izgradnje apartmana i drugih poslovnih objekata. Pored toga, niko nema kontrolu nad izdavanjem privatnih apartmana. Oni se izdaju na crno, ne plaća se boravišna taksa i to svi znaju, a ćute“, tvrde naši sagovornici.
U prilog tome govore i podaci Turističke zajednice KS prema kojim je na Bjelašnici registrovano samo 30 smještajnih kapaciteta. Od januara 2021. pa do augusta ove godine zabilježen je dolazak 3.596 turista i ostvareno je 9.807 noćenja, a uplaćeno je ukupno 37.571,45 KM boravišne takse.
Iz Turističke zajednice KS kažu za Žurnal da su u nekoliko navrata problematizirali neregistrovane iznajmljivače smještajnih objekata koji osim što krše zakon, šalju i vrlo negativnu sliku o samoj destinaciji.
“Sivo tržište smanjuje našu konkurentnost na tržištu, snižava cijene smještaja i ugrožava poslovno okruženje u turizmu”, odgovorili su nam.
Privatni apartmani se na Bjelašnici izdaju, u zavisnosti od broja osoba i samog apartmana, po cijenama od 120 KM pa nadalje. Na naše pitanje da li cijene uključuju i boravišnu taksu odgovor je uglavnom bio “ne”.
Prema službenim evidencijama u prošloj godini u FBiH je, po osnovu poreza na dohodak fizičkih lica od imovine, uplaćeno ukupno 6.015.882 KM, dok su nadležne organizacione jedinice Porezne uprave FBiH zaprimile ukupno 3.440 prijava poreza na prihod od imovine i imovinskih prava. Iz Porezne uprave FBiH podsjećaju da su za nepodnošenje poreznih prijava Zakonom o PUFBiH porpisane novčane kazne koje za fizička lica iznose od 300 do 3.000 KM.
„Porezna uprava FBiH poduzima sve mjere i radnje s ciljem otkrivanja i evidentiranja pravnih i fizičkih lica građana koji izdaju pod zakup kuće, stanove ili sobe i naplate javnih prihoda“, navode iz Porezne uprave FBiH. Prijava u vezi nelegalnih izdavanja apartmana na Bjelašnici nisu imali.
Prebacivanje nadležnosti i odgovornosti, s jednih na druge institucije, idu na ruku Općini Trnovo i načelniku Ibru Berilu. Još ukoliko na to dodamo i rupe u aktuelnim zakonima ni ne čudi što se nekadašnja olimpijska ljepotica već godinama uništava divljom gradnjom.
(zurnal.info)
