Mještani mostarskog naselja Kuti godinama vode pravnu borbu protiv otvaranja kamenoloma na lokalitetu Zukulja. Upozoravaju i na rizike po sigurnost ljudi i imovine, te traže punu transparentnost i odgovornost institucija u postupcima izdavanja saglasnosti i dozvola.
Međutim, sporovi sa institucijama i investitorima traju, a posljednjih dana lokalno stanovništvo je dodatno zabrinuto. Ovaj put zbog načina na koji se navodno provode aktivnosti na miniranom području.
Mještani tvrde da se na terenu već sedmicu dana nalaze demineri koji rade bez vidljivog nadzora institucija, i to u području za koje stanovnici tvrde da je i dalje opasno zbog zaostalih mina.
Aner Omanović, predstavnik neformalne grupe građana Kuti, za Inforadar kaže da su mještani tražili da deminiranje krene od njihovih kuća, ali to nije urađeno.
“Ovo se radi samo da bi se formalno ispunili uslovi koji su potrebni investitoru, a to je da dobije potvrdu da je teren deminiran od strane BHMAC-a, iako stvarno uklanjanje mina, mi smo sigurni, nije ni provedeno”, dodaje Omanović i upozorava da bi ovo moglo dovesti do ozbiljnih posljedica.
Omanović i njegove komšije kažu da aktivnosti, koje se trenutno provode ne liče na standardne procedure deminiranja.
“Umjesto detaljnog pregleda terena i uklanjanja eksplozivnih sredstava, radnici privatne firme iz Hadžića, koju je angažovao BHMAC, uglavnom krče put i sijeku šumu. Ovo područje zaista jeste minirano i postoji velika opasnost za ljudske živote, ali i za stoku sa obližnjih farmi. Mi smo tražili da se prvo deminira područje blizu naših kuća, ali oni se na to nisu osvrtali”, ističu mještani naselja Kuti i dodaju da su o svemu obavijestili nadležne institucije.
Omanović kaže da je razgovarao i sa direktorom BHMAC-a koji mu je rekao da će sa vlasnikom firme iz Hadžića, koja je angažovana za ove poslove, provjeriti šta se dešava.
“Rekao je da će me iz ureda u Mostaru zvati da razgovaramo. To se nikad nije desilo. Ovdje je zapravo samo bitno da investitor dobije papir da je teren deminiran. Hoće li se to stvarno i desiti, to nije važno. Hoće li neko stradati, to njima nije važno”, naglašava naš sagovornik.
Prema važećoj okolinskoj dozvoli, prije bilo kakvih radova na eksploataciji mineralnih sirovina potrebno je izvršiti kontrolu prisustva mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava i provesti deminiranje prostora u saradnji sa BHMAC.
Da li su deminerske aktivnosti na toj lokaciji trenutno pod službenim nadzorom BHMAC-a, ko je zadužen za nadzor i koliko često se vrše kontrole na terenu, kao i da li je BHMAC izvršio procjenu sigurnosnog rizika za stanovnike okolnih naselja, pitali smo BHMAC.
Do objave ovog teksta, odgovore na ova, te dodatna pitanja, nismo dobili.
Borba protiv kamenoloma traje još od 2021. godine, kada su mještani pokrenuli pravne postupke zbog planiranog projekta. Jedan od glavnih razloga protivljenja jeste blizina planiranog eksploatacionog polja naselju. Prema navodima stanovnika, pojedine kuće nalaze se na svega 137 metara od lokacije na kojoj bi se vršila eksploatacija.
Privredno društvo “Majdan Kuti” d.o.o. Mostar prvi put je 2007. godine od Federalnog ministarstva prostornog uređenja zatražilo i dobilo Urbanističku saglasnost u cilju ispitivanja svojstva sirovine na lokalitetu “Zukulja”. Nakon toga im je Rješenjem Federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije 2008. godine dozvoljen iskop najviše 400 m3 mineralne sirovine dolomita, a istraživanje je završeno krajem iste godine.
Stanovnici tvrde da investitor pokušava obnoviti i proširiti stari nekategorisani put koji se, prema njihovim riječima, nije koristio još od 1960-ih godina. Mišljenja su i da će sud poništiti okolinsku dozvolu koja je, ističu, izdata na sumnjiv način.
Za Inforadar investitor je ranije istakao da kompanija posjeduje važeću okolinsku dozvolu, kao i vodnu saglasnost, te da će za početak eksploatacije biti potrebno pribaviti još nekoliko upravnih odobrenja.
Dok se to ne riješi, aktivisti se nadaju da će dozvola za koncesiju biti poništena. Mišljenja su da se ovakav način rada mora pod hitno zaustaviti dok neko nije stradao.
“Ovo nije samo poziv za spašavanje života, već i uvid u brojne ilegalne i koruptivne radnje državnih institucija”, poručuju aktivisti.
