Porodica Smailagić iz sela Međudražje na Plješevici kod Bihaća živi u strahu zbog miniranja u kamenolomu “Podići”, gdje se već godinama vrši eksploatacija dolomita.
Kamenolom se nalazi na katastarskoj čestici 498 u katastarskoj općini Zavalje, kod Bihaća. Riječ je o šumi četvrte klase, čiji je posjednik Grad Bihać.
Koncesiju na ovom lokalitetu ima firma “Đuzelić” d.o.o. iz Cazina, s kojom je Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona zaključilo koncesioni ugovor. Iako eksploatacija traje već godinama, u posljednje vrijeme su se pritužbe građana povećale i to zbog niza nepravilnosti, ugrožavanja životne sredine kao i imovine građana.
Mještani kažu da ne vode borbu protiv koncesionara, već protiv “loših odluka javnih vlasti“, kao i površno provedenih upravnih postupaka, neprimjenjivanja propisa koji su jednako obavezujući kako za pojedince, tako i za instutucije.
Nedžad Smailagić za Inforadar kaže da se njegova porodična kuća nalazi na 100-njak metara od kamenoloma.
“Svako miniranje rezultira pucanjem u kući. Nastane nova pukotina ili se postojeća proširi. Imamo pukotine i oko prozora, u ćoškovima, na plafonima…Potporni zid kod naše kuće je od siline zadnjih miniranja počeo pucati. Ukoliko on pukne, zemlja se može sručiti na nas. Ne osjećamo se sigurno”, kaže Smailagić.
Ističe da svaki potres izazvan miniranjem ostavi vidljive posljedice.
„To ozbiljno ugrožava sigurnost stanovnika koji žive blizu kamenoloma”, naglašava Smailagić.
Selo se, prema njegovim riječima, nalazi u trećoj vodzaštitnoj zoni izvorišta Klokot i Privilica, a to znači da se zabranjuje postojanje kamenoloma, naročito miniranja.
Njegove riječi potkrijepljuje i dokument Službe za upravljanje razvojem, komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Grada Bihaća, koji je u posjedu Inforadara.
“U posljednje vrijeme smo počeli zvati i policiju, ali oni dođu na teren, pokažemo im šta je problem. Poslikaju to mobitelima i odu. Jedne prilike nas je policajac pitao zašto se nismo bunili na početku? Indirektno prebacuje odgovornost na građane i to od strane institucije koja je zadužena da nadgleda poštivanje propisa”, ogorčeno za Inforadar kaže Smailagić.
Mještani su se obraćali svim nadležnim institucijama.
“Obratili smo se gradskoj inspekciji kao grupa građana i to sa zahtjevom da se teren na kojem se nalazi i selo i kamenolom da se postave table koje informiraju da se tu nalazi vodozaštitna zona. Tražili smo da ispitaju pitanje rada kamenoloma.
Mirza Šišić iz Udruženja “Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma” za Inforadar kaže da početna faza eksploatacije na ovom lokalitetu datira još s početka 90-ih godina, a prva koncesija je dodijeljenja još 2011. godine firmi “Horizont”.
Koncesija je, saznajemo, od tada prenošena dva puta i to najprije na “HC-ING” d.o.o. Bihać 2020. godine, a četiri godine poslije na “Đuzelić”.
“Mi ne vodimo bitku sa koncesionarom, već sa onima koji su dozvoli da se radi u ovakvom području. Još 2021. godine smo pokrenuli peticiju, kojom smo tražili obustavu eksploatacije zbog nepridržavanja mjera zaštite okoliša, propisanih elaboratima i zakonima. Naveli smo brojne probleme sa kojima se mještani susreću poput oštećenja kuća usljed miniranja, uništavanja putne infrastrukture, nastanak klizišta, prekomjerna buka, prašina,…dodaje Šišić. Navodi da selo ima svoj vodovod te da strahuju da bi uskoro mogli ostati bez pitke vode.
“Nama je svako miniranje poput zemljotresa. Prvi ugovor je potpisan 2011. godine i od tada slijedi ekspanzija. Zadnjih godina idu prema selu. Kamenolom je sve bliži mještanima“, ističe Šišić.
Kaže da mještani zahtijevaju raskid koncesionog ugovora (ugovor ističe sredinom 2026, op.a).
Ukoliko se to ne desi, spremni su na blokadu puta.
Šišić dodaje da je u prvobitnom procesu izdavanja dozvola prekršeno nekoliko stvari.
“Nije bilo javne rasprave, ona se nikada nije desila…sve je urađeno iza zatvorenih vrata. Prvi koncesionar, kako smo utvrdili, nije dobio dozvolu za iskop nego neku dozvolu koja važi određeni poeriod, ali prema kojoj se radilo godinama”, smatra Šišić.
Mještani posebno naglašavaju da je na istoj sjednici 2019. godine, kada je donesena odluka o zabrani aktivnosti eksploatacije i miniranja na tom lokalitetu, Gradsko vijeće prvi put dalo saglasnost na prenos koncesije kao i da je Služba za upravljanje razvojem komunalne djelatnosti Grada Bihaća, tek nakon postavljenog vijećničkog pitanja, u junu prošle godine uputila zahtjev Agenciji za vodno područje rijeke Save da hitno preispitaju vodnu dozvolu, da istu stave van snage i da o tome obavijeste Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona kako bi pokrenulo proceduru raskida koncesionog ugovora. Mještani su u aprilu ove godine od Agencije dobili informaciju da je Agencija obavijestila Službu Grada Bihaća da je predmet proslijeđen na nadležno postupanje Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te da je status predmeta – nepromijenjen.
Bez obzira na sve ove nepravilnosti, nadležne institucije su u više navrata dale saglasnosti na prenos koncesije, a eksploatacija se i dan danas odvija bez adekvatnih dozvola i po cijenu sigurnosti građana.
“Inspekcija je za kamenolom kazala da ne može ništa jer kamenolom ima vodnu dozvolu koju su dobili od Agencija za vodno područje rijeke Save u Sarajevu. Dobili smo i tu vodnu dozvolu i shvatili da je ona izdata na osnovu prijašnje odluke o vodozaštitnim zonama koja je propisivala mogućnost da se postojeće privredne aktivnosti mogu nastaviti ako se već nalaze u toj zoni. Istražujući dalje smo došli do zaključka da je prethodna odluka iz 2009. a prvi ugovor o koncesiji je iz 2011. godine. Znači, nije postojala postojeća privredna aktivnost jer nije bilo ugovora o koncesiji kada je odluka o vodozaštitnoj zoni donesena. Mi smo kasnije saznali da su postojala geološka istraživanja, ali to nije privredna aktivnost”, ističu sagovornici Inforadara.
Nakon donošenja te odluke Agencija za vodno područje najmanje jedanput je dala obnovljenu vodnu dozvolu na osnovu stare odluke o vodozaštitnim zonama, a ignorisala je činjenicu da postoji odluka o zaštiti izvorišta vode za piće Klokoti i Privilica iz 2019. koja je stupila na snagu 2020. a koja zabranjuje postojanje kamenoloma u prvoj, drugoj i trećoj vodozaštitnoj zoni, bez izuzetaka.
“Gradska vlast ne poštuje vlastite propise, zašto Kantonalno ministarstvo privrede USK i komisija za koncesije ne poštuju opšti pripis kakav je vodozaštitnim zonama a i kako se Agencija oglušila na tako važan propis?”, pitaju mještani Međudražja. Dodaju da je nekoliko puta do sada na teren izlazio i rudarski inspektor, koji nije zaključio da ima bilo šta nezakonito.
“Treba imati na umu da je on gledao da li postoje dozvole za rudarske aktivnosti, a ne ekološki standardi“, pojašnjavaju sagovornici Inforadara.
Ističu da im je bitno da gradski vijećnici budu upoznati koliko kamenolom predstavlja problem za stanovnike bihaćkog naselja, te da Gradsko vijeće povuče saglasnost koju je dalo na spornu odluku.
“Ukoliko onu povuku ovu saglasnost, onda se ona mora suspendovati, te ići i na reviziju”, jasni su mještani Međudražja.
Gradski vijećnik Armin Amidžić je prvi progovorio o njihovim problemima na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Bihać.
“Primijetio sam da su se građani podplješevičkih naselja okupili i organizirali oko grupe “Plješevički otpor – Međudražje bez kamenoloma zbog miniranja u okviru kamenoloma kojem je Gradsko vijeće dalo saglasnost. Posebno su me zabrinuli navodi da se kamenolom i miniranja vrše u vodozaštitnoj zoni, pa sam smatrao nužnim u nadležnoj službi provjeriti tačnost tih tvrdnji”, postavio je Amidžić pitanje Službi za društvene djelatnosti.
Dobio je informaciju da su Vodni akti bazirani na staroj odluci o zaštiti izvorišta Klokot i Privilica, što izaziva sumnju u njihovu usklađenost s trenutnim propisima, te je predmet proslijeđen kantonalnoj inspekciji, čiji se odgovor još čeka.
