Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt danas će pred Vijćem sigurnost Ujedinjenih nacija predstaviti novi izvještaj o situaciji u Bosni i Hercegovini. Jedan od ključnih dijelova izvještaja odnosi se na pitanje državne imovine, ali i na političke blokade te propuštene prilike BiH na putu ka Evropskoj uniji.
Pitanje koje se sve češće postavlja glasi — da li je realno gašenje OHR-a nakon 30 godina u Bosni i Hercegovini?
Fokus na državnoj imovini
Fokus visokog predstavnika Christiana Schmidta u obraćanju Savjetu bezbjednosti UN-a biće upravo na državnoj imovini, javlja BHRT.
„Važno je ublažiti zabranu raspolaganja imovinom kako bi bili omogućeni razvojni projekti, posebno u Federaciji BiH“, navedeno je u Schmidtovom izvještaju.
„Zabrana raspolaganja državnom imovinom, donesena odlukom Ustavnog suda BiH, dovodi do pravne nesigurnosti i ekonomskih poteškoća, posebno u Federaciji BiH, koja zbog poštivanja zabrane trpi veće negativne posljedice od Republike Srpske, gdje se odluke Suda otvoreno krše“, navodi se dalje.
Stav Vlade RS-a
U izvještaju neustavne Vlade RS, koji je upućen zemljama članicama Savjeta bezbjednosti UN-a, navodi se da je ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom narušen dekretima različitih međunarodnih visokih predstavnika, naročito Schmidta.
Premijer RS-a Savo Minić ističe: „Važno je da će se pokrenuti određeni postupci i da će se čuti glas Vlade RS, koja će ukazati na genezu problema u BiH i način na koji vidi rješenje.“
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Miroslav Vujičić iz SNSD-a smatra da je OHR trebao biti ugašen davno, te da je „sve probleme izazvao Schmidt svojim postupcima i nametanjem zakona umjesto Parlamentarne skupštine.“
Upozorenje Konakovića
Pismo članicama Vijeća za implementaciju mira (PIK) i Evropske unije uputio je ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, upozoravajući na štetne posljedice ukidanja OHR-a i redukovanja njegovih nadležnosti.
„Ono što me zabrinjava i plaši je činjenica da su u tome učestvovale i neke probosanske stranke koje su ranije tražile odlazak Schmidta zbog ličnih i stranačkih interesa i danas su saučesnici u realizaciji te ideje“, rekao je Konaković.
Građani su, kao i političari, podijeljenog mišljenja kada je riječ o odlasku OHR-a i visokog predstavnika iz Bosne i Hercegovine. Jedni smatraju da je prerano za gašenje OHR-a, jer BiH još uvijek nije politički stabilna i sposobna da samostalno funkcioniše.
Drugi, pak, ističu da je vrijeme da zemlja preuzme potpunu odgovornost za vlastite odluke i samostalno odlučuje o svojoj budućnosti.
Stav medija i analitičara
Urednik portala Buka, Aleksandar Trifunović, smatra da OHR više nema stvarni značaj:
„Međunarodna zajednica je digla ruke od BiH i samim time OHR je poprilično u situaciji da se ne zna ko stoji iza te organizacije. Osim što formalno postoji na terenu, nema nikakvu moć. Zadnja dešavanja s Dodikom to su pokazala.“
S druge strane, politički analitičar Enver Kazaz ističe da je OHR i dalje potreban:
„Sve do trenutka otvaranja pregovora sa Evropskom unijom OHR je nužnost u BiH i ne vjerujem u njegovo gašenje. Političke elite koje teže gašenju OHR-a zapravo teže što većoj količini vlastite moći.“
Reakcija bivših članova Predsjedništva BiH
Članicama Vijeća sigurnosti pisali su i bivši članovi Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović i Šefik Džaferović, koji su upozorili da su „pokušaji utvrđivanja vremenskog roka za gašenje OHR-a ozbiljan udar na stabilnost i bezbjednost Bosne i Hercegovine.“
