Obrazovanje i druženje koje traje više od 25 godina

Generacije mladih osoba iz Jajca bile su sastavni dio njihovih radionica, kurseva, omladinskih razmjena i svi oni su dali svoj doprinos razvoju Centra za obrazovanje i druženje (COD), centra koji više od 25 godina kontinuirano kreira sadržaje za lokalnu omladinu i djecu. Ova priča o COD-u dio je projekta koji podržava Ministarstvo vanjskih poslova Norveške skupa sa SMART Balkan – Civilnim društvom za povezan Zapadni Balkan, koji ima za cilj dati glas organizacijama civilnog društva i u prvi plan staviti njihovo iskustvo s fiskalnim reformama u Federaciji BiH.

Piše: Amer Bahtijar

Svaka osoba koja je odrasla u Jajcu u poslijeratnom periodu imala je direktni ili indirektni dodir s COD-om kroz neki od njihovih projekata na kojima su bili aktivni. Od različitih radionica za djecu i mlade, jezičkih i sportskih kurseva, pa sve do internacionalnog segmenta ove organizacije, COD je dao mnogo za razvoj mladih u Jajcu. Organizacije poput COD-a za mnoge mlade često su glavni izvor socijalizacije i mogu biti i jesu od velike pomoći u izgradnji formalnih i neformalnih vještina mladih, njihove socijalne i emocionalne inteligencije, pa je suvišno pričati o benefitima koje naše društvo ima od organizacija kao što je COD.

Ipak, ne bi nam bilo prvi put da svjedočimo nerazumijevanju i nebrizi koje dolazi od ljudi na čelnim pozicijama naše države. COD je samo jedna od civilnih organizacija na području Federacije Bosne i Hercegovine koja je na svojoj koži osjetila posljedice odluke Vlade FBiH o povećanju minimalne plate na 1.000 KM. Da bi se bolje razumjela pozicija u kojoj se našla ova organizacija bitno je isti moment i razumjeti i način na koji djeluju nevladine organizacije.

Veoma je mali broj slučajeva organizacija civilnog društva u Bosni i Hercegovini koje imaju obezbijeđene finansije za narednih nekoliko godina djelovanja. Većina njih finansira se putem različitih projekata putem kojih dobijaju novčana sredstva koja su limitirana sama po sebi.

Krajem 2024. COD je na skupštini usvojio budžet koji je trebao da pokrije troškove tokom cijele 2025. godine. Već 1. januara 2025. Vlada FBiH je povećala osnovicu, a time i iznos uplate doprinosa za radnike, čime je ova organizacija dovedena u tešku poziciju. Zbog ove odluke morali su donijeti neke drastične odluke koje su kao domino efekt negativno utjecale na uposlene i na opstanak organizacije.

„Neko vrijeme smo čekali da vidimo (januar do mart 1925) hoće li biti neke promjene odredbi ili hoće li se za NVO sektor ponuditi neki koraci podrške dok se ne provede tzv. fiskalna reforma. Kako se ništa nije promijenilo, a i kada smo vidjeli da smo dodatno diskriminisani uredbom Vlade FBiH kojom će subvencionirati mala i srednja preduzeća i obrte  sufinansiranjem dijela plate kako ne bi otpuštali radnike, a NVO nije ovom pomoći obuhvaćen, morali smo uraditi drastične korake kako bismo spasili rad Udruženja i ostavili personal da realizuje pravno preuzetu realizaciju projekata Udruženja“, objašnjava Samir Agić, glavni voditelj COD-a.

Centar za obrazovanje i druženje je prije nego što je donesena ova odluka Vlade FBiH imao tri uposlene osobe, od kojih je jedan bio menadžer organizacije i dvije koordinatorice projekta. Kada je odluka donesena, bili su primorani prekinuti radni odnos s menadžerom zbog izostanka sredstava za uplatu doprinosa.

„Odlučili smo da je ‘važnije’ da nam dvije koordinatorice ostanu u radnom odnosu kako bismo mogli realizovati projekte za koje imamo i pravnu obavezu da ih realiziramo do kraja kako ne bismo morali vršiti povrat već utrošenih sredstava donatorima projekata. Glavna promjena je da se osnovica izmijenila na 1.000 KM (znači – paušalna suma, a zanemarilo se da se osnovica ustvari obračunava po plaćenom radnom satu plus broj radnih sati mjesečno). U načinu obračuna ostao je isti sistem, samo su se iznosi povećali, što je dovelo do prevelikog opterećenja našeg udruženja kao poslodavca, te smo morali poduzeti mjere na štetu radnika. Uz otpuštanje radnika, nismo u stanju više isplaćivati ni tople obroke ni pomoć radnicima zbog inflacije (Uredba Vlade FBiH iz 2024) koje smo redovno plaćali u prošloj godini svim radnicima“, navodi Samir.

U većini zemalja EU doprinosi iznose 30-40 posto, dok u FBiH oni iznose 70 posto, što je apsolutno iracionalno uzimajući u obzir ekonomsku poziciju Bosne i Hercegovine u poređenju s drugim državama EU. Na naše pitanje o njegovom stavu prema preduzetnicima, Samir nam odgovara:

„Ono sto vidim u Jajcu jest da su mnogi poslodavci podigli cijene svojih proizvoda ili usluga, a kao jedan od razloga su naveli i ove nove iznose za uplatu doprinosa. Kako uslužni objekti imaju na to i pravo, i sad im je Vlada FBiH uz to doplatila razliku za svakog uposlenog koji je bio na minimalcu a da ne izvrše provjeru jesu li ti poslodavci podigli cijene proizvoda/usluga, tako da su mnogi vlasnici/poslodavci ovim i zaradili dodatno novac. Opet taj novac nije otišao radniku, nego vlasniku.“

Stvar postaje komplikovanija i iracionalnija ako uzmemo u obzir da NVO sektor nema pravo na subvenciju do 300 KM jer je ona namijenjena samo za mala i srednja preduzeća i obrte u FBiH.

„Ovom uredbom mi smo svrstani u neku vrstu kolateralne štete koja mora platiti 70 posto doprinosa za svoje radnike i bez prava na pomoć od države. Kako radimo već 30 godina tako važan društveni rad u mnogim sektorima u FBiH, ovo smatram kao najveće poniženje koje smo mogli doživjeti. Ovo čak smatram i atakom na naše postojanje, može li se tretirati da su ovakve mjere, tj. naše izuzeće iz dobijanja pomoći, plan da se mi sistemski kao NVO ugasimo, ostaje da vidimo u sljedećem periodu. Ovakva djelovanja od političke ljevice mogu slobodno reći da nisam očekivao, čak suprotno – nadao sam se većem i boljem razumijevanju i podršci našem radu i postojanju“, ističe Samir Agić.

Foto: Facebook COD

U nastavku razgovora Samir nam iznosi druge pojedinosti koje se tiču reformi uplate doprinosa:
„Jesmo li mogli, kao i RS, imati minimalnu osnovicu 900 KM, ali da stopa doprinosa ostane nepromijenjena (oko 450 KM), je li se moglo prvo najaviti s rokom od šest mjeseci da možemo izvršiti preraspodjelu novčanih sredstava kako bismo zadržali radnike, je li se trebao izvršiti prvo popis svih pravnih lica koja će biti ugrožena ovim mjerama, posebno NVO sektor koji ima nekoliko hiljada uposlenih radnika ili neki drugi način, ostaje trajno za diskutovati.“

To što se NGO sektor u Federaciji BiH osjeća diskriminisano ovom odlukom više je nego opravdano. Glavni cilj pokretanja jedne fiskalne reforme je, po riječima vladinih službenika, bio postavljanje boljih prava radnika kao normativ na našem području, što se, u najbolju ruku, samo djelomično postiglo.

Fiskalne reforme su nužne za svako društvo koje brine o sebi jer se na ovaj način postiže stabilizacija, ali prije svega bitan je način na koji se one provode. Primjer fiskalizacije u Federaciji BiH ostavlja mnoga pitanja i greške u njenoj provedbi se uočavaju sve više kako vrijeme odmiče. Kada govorimo o civilnom sektoru, bitno je naglasiti da su ovo organizacije koje nemaju mogućnost sticanja profita, što bi za Vladu Federacije BiH trebalo da bude dobar razlog za drugačiji tretman.

Ono što dodatno gradi nepovjerenje u ovu vladu jest odsustvo dijaloga između vlasti i predstavnika civilnog sektora koji nisu bili uključeni u ovaj proces, a kako smo vidjeli na primjeru COD-a itekako ih se tiče sve navedeno.