Koliko novi trošak parkinga u Sarajevu opterećuje građane u odnosu na njihove prihode i da li kvalitet usluge i dostupnost parking mjesta opravdavaju povećanje cijena? Ovo su pitanja koja su se otvorila nakon što je Kantonalno javno komunalno preduzeće “Rad” povećalo cijene parkiranja u Sarajevu. Sada građani za sat parkiranja u prvoj zoni plaćaju tri KM, dok je cijena u drugoj zoni povećana na dvije. Na pojedinim privatnim parking prostorima sat parkiranja dostiže i pet KM.
Istovremeno, u gradovima poput Beograda, Ljubljane i Trsta parkiranje je jeftinije, iako su prosječne plate građana višestruko veće nego u našoj zemlji. Tako na primjer u Zagrebu za sat parkiranja u prvoj zoni tek neznatno skuplji, ali uz znatno viši životni standard i prosječna primanja nego u Sarajevu.
Ekonomski analitičar i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Admir Čavalić smatra da su ovakve mjere uvijek nepopularne jer direktno pogađaju budžete građana.
“Ovo je dodatni pritisak na građane ako uzmemo u obzir rast cijena energenata, nafte i naftnih derivata, kao i prehrambenih proizvoda. Oni su naveli da postoje ekonomske analize koje mogu opravdati ovakvu mjeru, ali problem je što građani ne vide značajno unapređenje usluge“, kaže Čavalić.
Prema njegovim riječima, svako poskupljenje lakše je prihvatiti ukoliko korisnici istovremeno dobiju kvalitetniju uslugu.
“Kada se uvode mjere ovog tipa, potrebno je unaprijediti usluge, odnosno dati građanima do znanja da će njihova vozila biti sigurnija, da će biti izgrađena nova parking mjesta, nabavljena nova vozila pauk službe ili unaprijeđena infrastruktura. Ako se povećanje cijena opravdava samo tvrdnjom da se ukida neka od ranijih mjera, to građanima nije uvjerljivo. Zbog toga je njihovo nezadovoljstvo potpuno očekivano i opravdano”, ističe Čavalić.
On ističe da većina javnih preduzeća ima monopol da upravljaju tim površinama i da im ta monopolska pozicija i nedostatak konkurencije daje ove mogućnosti. Tako je i sa privatnim preduzećem koja koriste tu priliku”, dodaje Čavalić.
Dodaje da je povećanje moglo biti postepeno, umjesto da se provede odjednom.
“Fazno povećanje ostavlja prostor građanima i privredi da se prilagode. Ostaje da se vidi hoće li ova odluka proizvesti određene negativne posljedice”, ističe Čavalić.
Na pitanje da li javna preduzeća prilikom određivanja cijena trebaju voditi računa o kupovnoj moći građana ili isključivo o vlastitim troškovima, Čavalić odgovara da je upravo monopol ključni problem.
“Većina javnih preduzeća ima monopol nad upravljanjem javnim površinama i upravo ta monopolska pozicija, uz nedostatak konkurencije, omogućava im ovakve odluke. Slično se ponašaju i privatni vlasnici parkinga koji koriste situaciju na tržištu”, mišljenja je Čavalić.
Muamer Bandić, zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo smatra da je poskupljenje parkinga pokušaj da se pokriju finansijski problemi KJKP “Rad”.
“Najveći problem je što Vlada Kantona Sarajevo i resorno ministarstvo pokušavaju finansijske gubitke nadoknaditi kroz povećanje cijena parkinga. U protekle skoro četiri godine u javna preduzeća iz budžeta je uloženo oko 120 miliona KM upravo zbog njihovog lošeg poslovanja”, kaže Bandić.
Podsjeća i na raniju upravu KJKP “Rad”.
“Postoji ozbiljna činjenica koja dodatno baca sumnju na opravdanost ovog poskupljenja. U vrijeme prethodnog menadžmenta, kojim je upravljala Vera Arnautović (koja je skupa sa još nekoliko osoba optužena za zloupotrebu položaja, op.a), namjenska sredstva trošena nenamjenski. Taj novac nikada nije vraćen niti je javnosti objašnjeno gdje je završio. Sada se postavlja pitanje šta će biti sa dodatnim novcem koji će građani izdvajati za skuplji parking. Ovo izgleda kao klasično pokrivanje gubitaka i lošeg poslovanja preduzeća “Rad”, a sve na teret građana“, smatra Bandić.
Da su građani nezadovoljni novim cijenama potvrđuje i anketa koju je uradio Inforadar.
“Imamo skoro iste cijene parkinga kao u Zagrebu i Ljubljani, a njihove prosječne plate su najmanje dvostruko veće od naših. Cijene privatnih parkinga u centru grada idu i do pet maraka po satu i niko to ne kontroliše. Teško je pronaći parking, a umjesto da se problem rješava, građanima se dodatno povećavaju troškovi”, kaže Sarajlija A. S.
Slično razmišlja i Emir K.
“Ovo je dno naše politike. Puna su im usta turizma, a uvode evropske cijene parkinga u zemlji koja je među najsiromašnijima u Evropi. Naplaćuju nam korištenje javnog prostora, a ne nude ništa zauzvrat. Ovakva politika mora stati. Iznenadili su me i mediji koji ne izvještavaju kritički o ovakvim stvarima”
Damir N. smatra da gradske vlasti godinama nisu ponudile sistemsko rješenje.
“Niko nije napravio javne garaže i parkinge koji bi bili dostupni građanima po razumnim cijenama. Napravili su javnu garažu kod Vijećnice i stavili najskuplje karte. Samo se povećavaju nameti. Zbog ovakvih cijena dodatni pritisak će se prebaciti na okolne općine, posebno Novo Sarajevo. Za dva sata parkiranja danas možete platiti ručak. Postavlja se pitanje u kakvoj stvarnosti žive oni koji donose ovakve odluke”, kaže on.
Lejla S. kaže da je dva sata i 10 minuta parkinga platila 15 KM.
“To me je koštalo više nego piće koje smo popile prijateljica i ja. Zaista sam bila šokirana cijenom”.
Rast cijena parkinga u zonama kojima upravlja KJKP “Rad” dolazi u trenutku kada se naplata javnog parkinga planira proširiti i na druge dijelove Sarajeva. Tako je Općina Novo Sarajevo pokrenula proceduru za uvođenje naplate na javnim parking prostorima, uz obrazloženje da želi urediti saobraćaj u stambenim naseljima i zaštititi interese stanara uvođenjem povlaštenih godišnjih vinjeta. Sama najava je izazvala negodovanje dijela građana koji smatraju da se javni prostor sve više komercijalizira, dok hronični nedostatak parking mjesta ostaje neriješen problem.
