Iako bi savjetnici trebali doprinositi donošenju kvalitetnijih odluka i efikasnijem vođenju institucija, sve češće se postavlja pitanje njihove stvarne svrhe, kvalifikacija i opravdanosti troškova koje, na kraju, plaćaju građani.
Broj savjetnika koje političari u Bosni i Hercegovini angažuju iziskuje značajna budžetska sredstva, a samo na području Zeničko-dobojskog kantona iz džepa građana se, na savjetovanje političara, plati oko 360.000 KM?!
Sanja Renić, zastupnica u Skupštini ZDK smatra da se ogromne sume novca isplaćuju u ove svrhe zbog čega je još u julu ove godine na sjednici Skupštine ZDK tražila odgovor na pitanje koliko građane ovog kantona koštaju politički savjetnici?
Odgovor je, kaže, dobila (samo) od Ministarstva zdravstva ZDK.
“Ministrica Aida Salčinović je navela da je njena pomoćnica dva puta za godinu i po dana primila naknadu za pomoć državnim službenicima. Građani moraju znati da savjetnici nisu državni službenici, njih imenuje politika i oni nikako to ne bi trebalo da koriste“, objašnjava Renić za Inforadar koja je od Skupštine ZDK zatražila da uputi upozorenje organima koji nisu dostavili odgovore ili su izbjegli dati konkretne informacije (jer pojedine institucije su dale odgovore koji sadrže opšte citate, op.a).
Renić traži da odgovori budu spremni u roku od 15 dana od dana održavanja sjednice (24.9.) te da se dostave traženi podaci. U slučaju ignorisanja, ona najavljuje da će “pokrenuti disciplinsku/političku odgovornost odgovornih rukovodilaca i podnijeti zahtjev Ured Ombudsmanu za ljudska prava”.
Renić je, podsjetimo, podnijela krivičnu prijavu protiv Vlade koja je 2020. godine izglasala izmjenu i dopunu Uredbe o naknadama koje nemaju karakter plaće te tako omogućili pojedincima da godinama (za stent ugrađen kod supružnika) uzimaju od 3. 000 do 4.000 KM. Prijava se odnosi na raniji saziv Vlade ZDK koju su činili premijer i ministri SDA, A-SDA, HDZ-a i Stranke za BiH.
Naime, prije pet godina je na sjednici Vlade ZDK, bez prethodne saglasnosti Vlade FBiH i Komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u FBiH, iz Uredbe je izbrisana riječ “jednokratno”, čime je omogućeno višekratno ostvarivanje prava koja su po prirodi bila jednokratna – za slučajeve povreda na radu, teških bolesti i invalidnosti. Ova izmjena je iskorištena za višegodišnje isplate istih naknada, često po istom medicinskom nalazu, pa čak i od strane oba supružnika zaposlenih u organima uprave, iako se radi o istom slučaju oboljenja samo jednog od njih ili člana njihove uže porodice.
Ovime je, kaže Renić, budžetu ZDK nanesena višemilionska šteta.
“Samo jedan savjetnik košta nas 35.052 KM neto godišnje, a imamo ih 11 (devet ministarskih plus dva premijerska), a poseban je apsurd da samo u ZDK pomoćnici ministara i sekretari imaju dodatak na platu od 20 posto za “posebne uslove rada”, iako isti ti “uslovi” ne postoje nigdje drugo u FBiH. Tako jedan sekretar mjesečno prima 3.396 KM, a pomoćnik ministra 3.122 KM – uz sve ostale privilegije”, kaže Renić za Inforadar.
Prema podacima Registra imenovanih lica ZDK, koji pruža podatke o osobama koje su privremeno angažovane za rad u komisijama, odborima ili kao savjetnici vezani za mandat imenovanog zvaničnika, premijer ZDK Nezir Pivić ima dva savjetnika – Naidina Ahmetspahića i Seada Kovačevića. Njihova neto plata iznosi po 2.656 KM.
Esmir Bašić je savjetnik ministra za privredu ZDK Samira Šibonjića i on prima naknadu od 2.921 KM.
Jednu KM više prima Nada Delibašić, savjetnica ministrice finansija ZDK Dženane Čišija. Ista cifra se isplaćuje i bišem direktoru Kazneno-popravnog zavoda u Zenici, Redži Kahriću. On je nakon odlaska u penziju postao savjetnik ministra za unutrašnje poslove ZDK, Emira Vrače.
Po 2.921 KM primaju i Hana Buduladžić, savjetnica ministrice zdravstva Aide Salčinović, Zdenko Kolak koji savjetuje ministra za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK Antonia Šimunovića, te Bajro Fejzić savjetnik ministra za boračka pitanja ZDK Adnana Sirovice.
“Ono što je bitno napomenuti jeste da se na savjetnike odnose odredbe o sprečavanjima sukoba interesa, kao i na sva druga imenovana lica. Međutim, u FBiH i na kantonalnom nivou taj se Zakon ne primjenjuje već više od deceniju. Kao posljedica neprimjenjivana Zakona savjetnici mogu imati angažmane u nespojivim funkcijama, a i često se kao politička naknada daju višestruke funkcije naročito kroz razne upravne i nadzorne odbore, gdje se kroz jednu ili više pozicija dobijaju naknade do kojih nije moguće doći, osim ukoliko ih oni sami ne prijave”, kaže za Inforadar Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Smatra da se radi problemu koji obuhvata cijelu državu.
“Taj savjetnički rad se uopšte ne vidi i vrlo je upitan sa stanovišta efikasnosti. Pitanje je koliko nosioci funkcija slušaju savjetnike, koliko savjetnici doprinose njihovom radu… Rijetko da savjetnici stupaju u javnost, a imamo funkcionera koji ima i po dvojicu savjetnika a rad tih funkcionera je nemjerljiv. Često u nekim vladama imamo svega dva ili tri ministra čiji rad dominira, a pojedini, koji imaju savjetnike su u sjenci”, mišljenja je Ožegović.
