Lider SNSD-a Milorad Dodik ponovo je izazvao pažnju javnosti najavom da bi mogao pokrenuti pravni spor protiv Evropske unije, tvrdeći da je Brisel prekršio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) podrškom Uredu visokog predstavnika (OHR) i Christianu Schmidtu.
Nakon višemjesečnih napada na OHR i visokog predstavnika, Dodik je sada otišao korak dalje najavivši mogućnost aktiviranja mehanizma spora protiv Evropske unije, uz optužbe da EU “prešutno podržava Schmidtovu tiraniju” i finansira rad OHR-a.
Prema njegovim tvrdnjama, time su prekršeni principi demokratije i vladavine prava sadržani u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Sporni mehanizam
Dodik se pritom pozvao na odredbe SSP-a koje predviđaju mogućnost rješavanja sporova između potpisnica sporazuma. Taj mehanizam podrazumijeva obraćanje zajedničkom Vijeću za stabilizaciju i pridruživanje, a u određenim slučajevima i međunarodnoj arbitraži.
Međutim, pravni stručnjaci upozoravaju da ovakva inicijativa ima ozbiljna ograničenja već u samom startu.
Ključni problem jeste činjenica da Republika Srpska nije međunarodnopravni subjekt i ne može samostalno pokretati spor protiv Evropske unije. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju potpisan je između Bosne i Hercegovine kao države i Evropske unije, a ne između entiteta i Brisela.
To znači da bi eventualna odluka o pokretanju spora morala biti donesena u institucijama Bosne i Hercegovine, prije svega u Predsjedništvu BiH i Vijeću ministara BiH, uz potrebnu političku saglasnost.
Podrška OHR-u
Dodikove tvrdnje da EU krši sporazum podržavajući OHR, međutim, se teško mogu pravno održati.
Evropska unija, kao i zemlje članice Vijeća za implementaciju mira (PIC), podršku OHR-u tumače kao dio obaveze očuvanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Zbog toga međunarodna zajednica ne smatra djelovanje OHR-a kršenjem demokratskih principa, nego mehanizmom zaštite mira i stabilnosti u zemlji.
Politička poruka
I sam Dodik je u nastavku svoje izjave ostavio prostor za političku interpretaciju cijelog procesa.
“Ukoliko na to ne pristanu politički predstavnici druga dva naroda u zajedničkim institucijama, pitaćemo srpski narod šta misli o daljem pristupanju EU”, poručio je Dodik.
Takva formulacija dodatno ukazuje da najava eventualne “tužbe protiv EU” ima prije svega političku težinu i služi nastavku retorike o odnosima sa Briselom, OHR-om i evropskom putu Bosne i Hercegovine, dok su stvarne pravne mogućnosti za pokretanje ovakvog spora vrlo ograničene.
