Mali privrednici zatrpani su ponudama i pozivima prodavaca koji im nude da kupe certifikate o bonitetnoj izvrsnosti, koje štampaju i izdaju na osnovu javno poznatih podataka, a prodaju po cijeni koja se kreće od 300 pa i do 1.000 maraka.

Privrednici se žale da trpe nevjerovatan pritisak preko poziva i email poruka u kojima ih prodavci certifikata pritišću da kupe „komad kartona“ na kojem piše njihovo ime i da su uspješni u svom poslu, uz obrazloženje da su im ovi dokumenti neophodni za dobijanje kredita, konkurisanje na tenderima, a lijepo izgledaju i kada su uokvireni i okačeni na zidu kancelarije.

Kako je za portal CAPITAL ispričao jedan preduzetnik, nakon mnogobrojnih poziva i nagovaranja da kupi certifikat za oko 600 maraka i koje je svaki put odbio, uslijedilo je ubjeđivanje emailom i ponuda sa plaćanjem u ratama.

“Oni su došli do mojih podataka i to vrlo detaljnih. Mislim da je to neko slovenačko preduzeće. Počeli su da me zovu i da mi prodaju certifikat o mojoj uspješnosti. Stekao sam utisak da ja dalje ne mogu bez tog papira, da ga moram kupiti, ali sam, za svaki slučaj, pozvao prijatelja koji se u to bolje razumije da me posavjetuje. On mi je onda objasnio da je to javni podatak i da je taj papir beskoristan, jer ništa ne znači ni za kredite ni za tendere, da je to samo “patka” za izvlačenje novca od privrednika”, objasnio je on.

U email poruci koju je dobio ovaj preduzetnik čija se firma bavi građevinom, ponuđivači mu čestitaju na uspješnosti i kredibilnom poslovanju. Evaluacija boniteta, kažu u emailu, koju su imali priliku da vide, vrši se na osnovu procjene kreditne sposobnosti, analize stanja i kretanja prihoda i strukture imovine i kapitala i ostalih financijskih elemenata.

Posjedovanjem certifikata, kažu, preduzeće povećava svoj kredibilitet pri poslovanju na tržištu, i dobiva svjedočanstvo dugogodišnjeg sistemskog i kvalitetnog rada i osigurava prednost u odabiru u odnosu na konkurenciju. Ujedno, posjedovanjem ovog certifikata, klijentima i partnerima potvrđujete sigurnost poslovanja iz finansijskog i ekonomskog aspekta.

“Certifikat podrazumijeva potvrdu bonitetne izvrsnosti u štampanom obliku i dobijate je uokvirenu kako biste je mogli postaviti na istaknuto mjesto i kako bi vam odmah koristila kao kredibilan dokaz vašeg uspješnog poslovanja. Cijena usluge je 540 KM plus PDV, te je u dogovoru sa vama podijeljena na dvije beskamatne rate u iznosu po 319,41 KM sa uključenim PDV-om. S obzirom da vas ne možemo dobiti na kontakt brojeve molimo da nam se javite”, između ostalog se navodi u e-mail poruci.

Privrednici nisu dužni platiti

Mentor za biznis habove i ekonomski ekspert u prodaji u industriji robe široke potrošnje Vladimir Marić, kaže da prodavci certifikata niču kao gljive poslije kiše i vrebaju naivne privrednike i vrše pritisak na njih da kupe ove papire. On tvrdi da je do sada uočio najmanje četiri ovakve firme, ali da ih vjerovatno ima i više.

“Dosta našim malih preduzetnika je nasjelo i kupilo te “certifikate o izvrsnosti” i “certifikate boniteta”. To im nije donijelo nikakvu prednost u poslovanju. Iako svako ima pravo da izabere gdje će trošiti svoj novac, privrednici moraju znati da nisu obavezni plaćati taj papir, iako ih firme koje ih zovu i maltretiraju stvaraju sliku kao da jesu. Dakle, privrednici da paze gdje trošite svoj teško zarađeni novac”, poručio je Marić.

On objašnjava da se za pet godina koliko radi sa preduzetnicima vidio svašta, a da je ovo “pljačka stoljeća” nad malim privrednicima. Mnogi su se, kaže on, upecali i platili taj beskorisni papir.

“Trebalo bi ljude upozoriti na ovo, jer je ovo prodaja nepotrebnog papira za velike pare. Certifikati o bonitetnoj izvrsnosti mogu biti korisna stvar u određenim, ali rijetkim situacijama. Međutim, kada vam neko nudi nešto izdato na osnovu javno dostupnih podataka, i pritom to naplaćuje 300 pa i 1.000 KM, svakome bi trebalo biti jasno da se radi o čistoj otimačini”, kaže Marić.

On kaže da preduzetnici trebaju znati da nikom ne duguju ništa, ako nisu potpisali ugovor za uslugu i izdali narudžbenicu za istu.

“Račune koje pod pritiskom dobijaju od ovakvih kompanija trebaju poslati nazad emailom uz obavještenje da ne prihvataju taj račun i da isti neće biti plaćen jer usluga nije pružena. Ako se maltretiranje pozivima i porukama nastavi, treba ih prijaviti nadležnoj tržišnoj inspekciji a u slučaju prijetnji, i policiji”, kaže Marić.

Izvor: capital.ba

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime