Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine nedavno je donijelo zaključak da se krivično djelo podmićivanje na izborima i u službi koja se finansira iz javnih sredstava ima smatrati koruptivnim krivičnim djelom i zavoditi u Sistem za automatsko upravljanje predmetima u tužilaštvima (TCMS) kao koruptivni predmet (KTK).
Dopunjavanjem “Liste koruptivnih krivičnih djela” ovim krivičnim djelom prvenstveno ima za cilj unapređenje evidentiranja i statističkog praćenja predmeta koji se odnose na korupciju, uključujući i predmete koji se tiču tzv. izborne korupcije, kažu za Inforadar u VSTV-u.
Dodaju da se uvrštavanjem pomenutog krivičnog djela omogućava ujednačeno označavanje ovih predmeta u svim tužilaštvima u BiH kroz TCMS.
“Time se stvaraju pretpostavke za preciznije praćenje broja i strukture ovih predmeta, njihovog trajanja i načina rješavanja, kao i za kvalitetnije analize i izvještavanje. Dosljedna primjena Liste osigurava se kroz standardizovane procedure evidentiranja predmeta u svim tužilaštvima u BiH, kao i kroz redovne analize i izvještaje koji se generišu iz sistema na osnovu oznaka predmeta. Na taj način omogućeno je jedinstveno statističko praćenje predmeta korupcije (KTK) na nivou cijelog pravosudnog sistema”, ističu u ovoj pravosudsnoj instituciji.
Dopune Liste se, naglašavaju u VSTV-u BiH, vrše periodično, u skladu sa potrebama prakse i analizama sistema evidentiranja predmeta.
Tužilaštva su, pojašnjavaju u VSTV-u, upoznata sa primjenom nove oznake, a standardizovana klasifikacija doprinosi kvalitetnijem statističkom praćenju, analizama rada na predmetima korupcije i sveobuhvatnijem sagledavanju postupanja tužilaštava. Iz VSTV-a BiH ističu da se za građane ne mijenja način prijavljivanja sumnji na kupovinu glasova ili političko podmićivanje, ali da nova klasifikacija omogućava preciznije evidentiranje i praćenje ovih predmeta unutar pravosudnog sistema.
U Transparency Internationalu BiH smatraju da bi ova odluka VSTV-a “svakako trebala pomoći efikansijem procesuiranju“.
“Ovi predmeti bi trebali imati prioritet u radu i njima bi se trebali baviti posebni odjeli u zavisnosti od toga koje tužilaštvo će biti nadležno. Postoje još neki mehanizmi koji će omogućiti tužiocima da lakše i efikasnije djeluju ali na žalost to je samo teorija. Vidjet ćemo šta će se desiti u praksi. Do sada procesuiranje izbornih prevara išlo je jako sporo”, kaže za Inforadar Srđan Traljić iz TI BiH.
On podsjeća na postupke za izborne krađe 2020. godine.
“Osim što se dugo čekalo na sudske odluke treba reći da je veliki broj postupaka rezultirao oslobađajućim presudama. Sud je kroz svjedočenja birača, koji nisu izlazili na izbore, potvrdio da je nesporno da se na većini tih biračkih mijesta desila izborna krađa, da je neko potpisivao ljude koji nisu izašli na izbore, one koji žive u inostrastvu pa čak i osobe koje su preminule prije izbora i za njih ubacivao glasačke listiće. Dakle, to je nesporno utvrđeno svim presudama ali se u velikom broju nije mogla dokazati krivica članova biračkih odbora. U nekim slučajevima za 2022. imali smo presude i priznanja okrivljenih članova biračkih odbora da su ubacivali listiće i falsifikovali potpise birača”, podsjeća Traljić koji očekuje procesuiranje velikog broja dokazanih izbornih prevara iz 2025. godine na vanrednim izborima za predsjednike RS-a.
Ističe da se tužilaštvo nije bavilo nalogodavcima velikog broja izbornih prevara i dodaje: “U Doboju smo za 2020. godinu imali desetine postupaka protiv članova biračkih odbora i teško je vjerovati da se takva vrsta krađe nije bila organizovana od političkih opcija ali se istraga i optužnica fokusirala isključivo na članove biračkih odbora, a čak ni to nije dokazano“.
Dakle, presudama jeste nesporno utvrđeno da su se desile prevare ali niko nije odgovarao.
“Zbog toga je važno da se tužilaštva ozbiljnije bave ovakvim postupcima s obzirom da se radi o masovnim pojavama i sistemskim izbornim prevarama gdje je na pojedinim mjestima prema nalazu grafologa 2025. falsifikovano više od polovine potpisa. Dakle radi se o ozbiljnim krivičnim djelima i nadamo se da će i ova izmjena stvoriti tehničke preduslove da tužioci brže i efikasnije procesuiraju ove slučajeve. Za to će biti potrebna i hrabrost jer bi te istrage na koncu mogle dovesti i do nalogodavaca”, smatra Traljić.
