Informacija o objavi oglasa za prodaju Naftnog terminala Dretelj kojeg je objavila stečajna uprava Hercegovačke banke izazvala je (u posljednje vrijeme sve rjeđu) zajedničku reakciju stranaka tzv. Trojke, SDP-a, NiP-a i Naše stranke. Pozvali su Pravobranilaštvo BiH da reaguje povodom javnog nadmetanja prodaje terminala, zakazanog za 22.avgust. s obzirom da se radi o državnoj imovini koja je pod zabranom raspolaganjom.
“Pozivamo pravosudne institucije da istragom i procesuiranjem stave tačku na glasine o tome kako je, u kojim okolnostima i čijom krivicom i odgovornošću državna imovina uknjižena na privatnu kompaniju. Pokušaj prodaje državne imovine je u potpunosti suprotan i odlukama OHR-a, pa očekujemo i reakciju Visokog predstavnika”, naveli su u zajedničkom saopštenju.
Naftni terminal Dretelj posjeduje 12 skladišnih podzemnih rezeorvara oklopljenih armiranim betonom i smještenih u padine okolnih brda. Kao vlasništvo bivše JNA trebao bi sloviti kao državna imovina, no nikada nije bio pod paskom te iste države. Namjere da Vlada Federacije zaposjedne terminal traju još od vremena vlade u međuvremenu preminulog Ahmeta Hadžipašića, no kadrovi HDZ-a, od federalne vlade, preko Agencije za bankarstvo, Terminala Federacije do Federalnog pravobranilaštva su sve opstruirali.
Pri tome, pokušaji prodaje ovog terminala traju unazad najmanje 15 godina. Ako već kadrovi iz NiP-a i Naše stranke to nisu znali, morao bi znati aktuelni SDP-ov federalni premijer Nermin Nikšić. Podsjetimo ga zato, ako je zaboravio, kako je u vrijeme njegovog prehodnog premijerskog mandata 2011 – 2015 godine itekako bila aktuelna prodaja objekta u Dretelju. Sve je to opisano u prije mjesec dana javno objavljenom izvještaju stečajne upraviteljice Maje Sušac.
Zaključak federalne vlade iz jula 2013. godine, kazuje da će se nastojati prodati Naftni terminal Dretelj ili dati u zakup zainteresovanim investitorima, kako Naftnim terminalima Federacije tako i drugim zainteresovanima. Dva mjeseca kasnije Hercegovačkoj banci se javlja banjalučka firma „Optima group“ koja traži informacije o terminalu, no ti pregovori nisu finalizirani.
Početkom 2014. godine, tadašnji direktor Terminala Federacije BiH Rasim Kadić požalio se kako nema uvid u stanje terminala u Dretelju.
„Nikada nismo ušli, odnosno moji prethodnici nisu ušli u Dretelj jer je bilo onemogućeno da uđemo u Dretelj s obzirom da je on već bio u posjedu druge firme koja ga je nezakonito privatizirala, preuzela, onda ga založila kao hipoteku u Hercegovačkoj banci i to je sada stvar koja će morati biti razriješena između Vlade odnosno zainteresiranih strana“, izjavio je Kadić za FTV.
Ipak krajem te godine predstavnici Operatora-Terminali Federacije došli su u obilazak terminala, i to je bilo sve, jer su im predstavnici Hercegovačke banke odbili da ustupe povjerljivu poslovnu dokumentaciju. Iz banke su u to vrijeme negirali da je terminal u Dretelju ušao u sastav Terminala Federacije.
Jedno je sigurno, malo je nevinih aktera, kako iz političkih, tako i iz pravosudnih struktura koje su godinama sa „glavom u pijesku“ posmatrali šta se dešava sa državnom imovinom koju su pojedinci iz struktura tzv. Herceg-Bosne bezočno prisvajali, a za čije „pranje“ im je dobrim dijelom služila i tada osnovana Hercegovačka banka. Efektivnu kontrolu nad tokovima novca imali su tadašnji predsjednik HDZ-a Ante Jelavić i finansijski „guru iz sjene“ Dragan Čović, aktuelni predsjednik ove stranke.
Kako je Hercegovačka banka dobila Dretelj u vlasništvo?
Firmom “Monitor M” u čijem je sastavu bila “Hercegovina gradnja“ upravljao je Ljubo Česić Rojs. Društvo je bilo jedno od osnivača banke, a istovremeno i njen najveći kreditni dužnik. U periodu od maja 1998. i februara 2000. godine Hercegovina Gradnja (prvotno osnovana pod imenom Monitor-gradnja) je stekla dionice Monitora M u Hercegovačkoj banci. Osnivači tog društva su bili: Monitor M, Mario Ćesić (mlađi brat Ljube Ćesića Rojsa), Stjepan Nosić iz Ljubuškog i Mate Pavlović iz Čapljine.
“Hercegovina gradnja” osniva firmu za trgovinu naftom “CroHerc AG”, koja gotovo besplatno koristi terminal u Dretelju uz saglasnost tadašnjeg ministra odbrane FBiH i predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića. SDA i HDZ se nikada nisu miješali u poslovanje „druge strane”.
Nakon pokušaja uspostave tzv. Hrvatske samouprave marta 2001. godine u banku ulaze vojnici SFOR-a zapljenivši svu dostupnu dokumetaciju. Visoki predstavnik, Wolfgang Petritch imenuje privremenog upravitelja za Hercegovačku banku. Privremena upraviteljica Toby Robinson je potom dug firme “Monitor M“ namirila aktiviranjem hipoteke nad terminalom Dretelj, koji je tako postao vlasništvo Hercegovačke banke, što je ozvaničeno u katastarskim dokumentima.
Iako je 2016. godine tvrdio da ga ne interesuje terminal u Dretelju, vlada tadašnjeg federalnog premijera Fadila Novalića je septembra 2022. godine zadužila Privredno društvo „Operator Terminali Federacije“ da pripremi informaciju o stanju terminala Dretelj za moguću kupovinu, vrijednosti 6 do 7 miliona maraka?
Da li je to bila namjera da se konačno, i to budžetskim novcem, „pokrije“ kriminal počinjen ne samo oko pitanja vlasništva nad Terminalom, nego i onaj nikada do kraja procesuirani u i oko Hercegovačke banke, može se samo pretpostaviti.
U konačnici, sve se odvija u skladu sa legendarnom izjavom navedenog Ljube Česića Rojsa: „Ili kaznite sve profitere ili podvucite crtu, pa ‘ko je jamio, jamio…”, bolnom „misli“, ali proročanski potpuno tačnom.
(zurnal.info)
