Više stotina rudara Rudnika mrkog uglja Zenica okupilo se 21. jula pred sjedištem Vlade Federacije Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Oni traže isplatu plaća, te penzionisanje rudara koji su još prošle godine stekli uvjete za mirovinu, piše Radio Slobodna Evropa.
Sindikalisti su objavili da je iz Zenice krenulo oko 150 od oko 525 preostalih radnika tog preduzeća, dok im se na platou Željezničke stanice u Sarajevu priključilo 300 do 350 kolega iz drugih rudnika.
Rudnik je u stopostotnom vlasništvu Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH. Zbog niske produktivnosti u toku je njegovo potpuno zatvaranje za što je potrebno donijeti poseban zakon i osigurati potrebna sredstva.
Prema ranijim najavama, nakon zatvaranja rudnika, plan za zaposlene je da dio njih bude penzionisan, dio premješten na radna mjesta u obližnje rudnike, dok bi jedan dio ostao bez posla.
Uposlenicima od 2010. godine nije uplaćivano ni zdravstveno niti penziono osiguranje.
Vlada i Elektroprivreda iz svojih budžeta isplaćuju neuplaćene doprinose rudarima koji steknu pravo na penziju.
Ugalj se u RMU Zenica vadio od 1880. godine, do 7. marta 2024.godine, kada je obustavljena proizvodnja u posljednjoj aktivnoj jami “Raspotočje”.
Proteklih mjeseci rudari rade samo na poslovima inspekcije jama i izvlačenju vrijedne opreme.
Rudnici u entitetu Federacija BiH godinama posluju s višemilionskim gubitcima.
Elektroprivreda BiH je od 2009. do 2024. godine uložila više od 383 miliona eura u sedam svojih rudnika kako bi održala njihovu likvidnost.
“Izostali su očekivani efekti ovog investiranja, kao i financijske podrške u procesu prestrukturiranje rudnika”, navode u izvještaju šest godina kasnije. Kod nekih rudnika troškovi radne snage prelaze 90 posto ostvarenog prihoda.
Porezi i doprinosi na primanja u BiH moraju se uplatiti s isplatom plaće, no rudnici su izuzeti iz zakona i po tom osnovu duguju desetke miliona eura.
Elektroprivreda BiH je od privatnih rudnika i na tržištu zatražila kupnju 600.000 tona uglja iz drugih rudnika u zemlji ili inozemstvu, jer se u njenim rudnicima “generalno bilježi pad proizvodnih parametara i produktivnosti”.
Bosna i Hercegovina je prisiljena kupovati električnu energiju koju je do prije nekoliko godina izvozila, dok stručnjaci i zvanični vladini dokumenti upozoravaju na potencijalni kolaps energetskog sektora.
Od tri proizvođača struje, Elektroprivreda BiH, koja je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, uknjižila je u protekle dvije godine gubitak veći od 197,1 milion eura.
Vlasti su, stoga, krajem juna predložile povećanje cijena struje za domaćinstva do osam posto – nakon poskupljenja od deset posto u avgustu prošle godine – i čekaju odobrenje regulatora, što će biti dodatni teret građanima uz najavljeno poskupljenje grijanja, vode, javnog prijevoza i sveopću inflaciju.
Tranzicija s uglja na obnovljive izvore energije, jedan je od uvjeta koji BiH treba ispuniti na putu prema Evropskoj uniji. Također, najavljeno je i gašenje svih rudnika uglja i termoelektrana do 2050. godine.
Uvjet za dekarbonizaciju su ulaganja u obnovljive izvore energije, poboljšanje energetske efikasnosti, kao i razvijanje distribucijske mreže.
