Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ocijenio je da je protekla godina obilježena propuštenim prilikama te da su politički akteri u zemlji mogli učiniti znatno više na evropskom putu i jačanju institucionalne stabilnosti države.
Gostujući u jutarnjem programu BHRT-a, Schmidt je govorio o aktuelnoj političkoj situaciji, pitanju državne imovine i ulozi javnog RTV servisa, naglasivši da odgovornost za zastoje ne snosi jedan pojedinac, već da je riječ o nedostatku stvarne saradnje unutar institucija.
Propuštene šanse
Prema njegovim riječima, Vijeće ministara BiH imalo je prostora da djeluje odlučnije, ali to nije učinjeno.
Posebno je ukazao na činjenicu da Bosna i Hercegovina i dalje nema imenovanog ministra sigurnosti, što, kako je naveo, dodatno pokazuje nefunkcionalnost aktuelne političke koalicije.
„Bilo je prilika da se naprave iskoraci, ali one, nažalost, nisu iskorištene“, poručio je Schmidt, dodajući da se često postavlja pitanje da li uopće postoji stabilna i operativna vlast na državnom nivou.
O odgovornosti i Dejtonskom sporazumu
Schmidt je naglasio da ne osjeća ličnu odgovornost za usporen napredak Bosne i Hercegovine, ističući da se u javnom prostoru često traži krivac kako bi se odgovornost prebacila na druge.
Prema njegovim riječima, njegov mandat je bio usmjeren na jačanje vladavine prava i ekonomije, te očuvanje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Istakao je da nikada nije dovodio u pitanje postojanje Republike Srpske, ali da ima obavezu da reaguje na političke narative koji, kako je rekao, stvaraju iskrivljenu sliku stvarnosti.
„Postoje političke fatamorgane koje nemaju uporište u realnosti. U takvim situacijama poručujem političarima da se zapitaju šta su oni konkretno učinili“, rekao je visoki predstavnik.
O ostanku u Bosni i Hercegovini
Govoreći o spekulacijama o svom odlasku, Schmidt je jasno poručio da ne planira napustiti Bosnu i Hercegovinu dok ne budu ispunjeni ciljevi predviđeni Programom 5+2, koji se odnose na završetak međunarodnog nadzora.
Kazao je da je iznenađen navodima u medijima o njegovom povlačenju, naglasivši da takvu izjavu nikada nije dao. Dodao je da će ostati na funkciji dok razvoj Bosne i Hercegovine ne postane održiv i nepovratan, izrazivši nadu da će se to postići u narednih nekoliko godina.
Govoreći o ključnim političkim temama koje već godinama opterećuju institucije države, istakao je da odgovornost za rješenja prvenstveno leži na domaćim političkim akterima, a ne na međunarodnoj zajednici.
U fokusu njegovog obraćanja bili su izborni zakon, pitanje državne imovine i teška finansijska situacija Javnog RTV servisa BiH.
Izborni zakon i integritet izbornog procesa
Govoreći o mogućnosti nametanja izmjena izbornog zakona, Schmidt je poručio da je to prvenstveno zadatak Parlamentarne skupštine BiH, ali da ne isključuje razmatranje vlastite uloge ukoliko domaće institucije ne postignu dogovor. Naglasio je da se pitanje izbornog zakonodavstva ne može posmatrati izolirano, jer je direktno povezano s Ustavom BiH i obavezom provođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava.
Istakao je da su izmjene koje je ranije donio već dio važećeg zakona te da postoji realna mogućnost primjene novih tehnologija na predstojećim izborima, iako je svjestan da se sve promjene ne mogu provesti odjednom.
Schmidt je upozorio na ozbiljne probleme u izbornom procesu, podsjećajući da je Centralna izborna komisija utvrdila izborne nepravilnosti na više od 100 biračkih mjesta. Prema njegovim riječima, to je jasan signal da se moraju koristiti svi dostupni mehanizmi kako bi se zaštitila volja birača i spriječile manipulacije izbornim materijalom.
Državna imovina kao prepreka razvoju
Osvrnuvši se na pitanje državne imovine, Schmidt je kazao da je još ranije pozvao Parlament da preuzme odgovornost i pronađe održivo rješenje. Naveo je da je proces ponovo pokrenut te da postoje konkretni prijedlozi, uključujući inicijative članova Predsjedništva i zastupnika u državnim institucijama.
Prema njegovoj ocjeni, neriješeno pitanje državne imovine predstavlja ozbiljnu prepreku za investicije i infrastrukturne projekte, među kojima je i izgradnja autoputa na koridoru 5c. Smatra da je neophodan snažniji pritisak na političke lidere kako bi se ovaj problem konačno riješio.
Schmidt je odbacio tvrdnje da postojanje državne imovine ugrožava entitete, ocijenivši takve stavove kao politički neutemeljene. Naglasio je da svaki nivo vlasti ima pravo koristiti imovinu u interesu građana Bosne i Hercegovine, te podsjetio na kontinuirani interes i pritisak Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država da se ovo pitanje zatvori.
BHRT u ozbiljnoj finansijskoj krizi
Govoreći o stanju Javnog RTV servisa BiH, Schmidt je potvrdio da se vode razgovori o osiguravanju finansijske pomoći, ali je upozorio da novac sam po sebi nije dovoljan bez temeljitog restrukturiranja i novog koncepta rada BHRT-a.
Naglasio je da je odgovornost za rješavanje ovog problema isključivo na Parlamentu i Vijeću ministara BiH, te da visoki predstavnik može pružiti podršku samo ukoliko to bude neophodno. Upozorio je da se BHRT nalazi u izuzetno teškoj situaciji, što direktno pogađa zaposlene i ugrožava funkcionisanje javnog servisa.
Schmidt je podsjetio i na sudsku odluku u Banjoj Luci kojom je naložena isplata sredstava BHRT-u, istakavši da ta odluka još nije provedena. Poručio je da će Evropska unija i međunarodni partneri pažljivo pratiti razvoj situacije, naglašavajući da Bosna i Hercegovina mora imati funkcionalne i stabilne javne emitere.
