Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt prvi put je otvorenije govorio o razlozima svoje ostavke, otkrivši da je tokom mandata bio izložen snažnim političkim pritiscima, uključujući i one iz Sjedinjenih Američkih Država.
U razgovoru za hrvatski RTL Schmidt je kazao kako pojedini međunarodni akteri nisu razumjeli njegov pristup pitanju državne imovine u BiH, naglašavajući da je njegov cilj bio rješavanje problema, a ne dodatno produbljivanje političkih sukoba.
“Želio sam konstruktivan pristup. Ako razgovaramo o državnoj imovini, onda treba pomoći da se problemi riješe, a ne stvarati nove”, rekao je Schmidt, dodajući da određeni krugovi nisu dovoljno razumjeli njegovu poziciju.
Govoreći o političkoj pozadini svog odlaska, Schmidt je naveo kako je iz Washingtona postojao intenzivan pritisak da napusti funkciju visokog predstavnika.
Istovremeno je ustvrdio da je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik ulagao velika sredstva kako bi politički profitirao iz cijele situacije.
Schmidt je poručio da ne želi dozvoliti da pojedini političari njegov odlazak koriste za vlastitu promociju ili predizborne poene, naglašavajući da pravni okvir u BiH ostaje nepromijenjen bez obzira na smjenu na čelu OHR-a.
Poseban fokus u intervjuu stavio je na projekat Južne interkonekcije, koji je opisao kao važan energetski projekat za Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.
Kazao je kako očekuje snažniju podršku Evropske unije, uključujući i finansijsku pomoć, te otkrio da je o tome razgovarao i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
“Važno je osigurati energetsku sigurnost regije. Bit ću na strani onih koji žele da ovaj projekat uspije”, poručio je Schmidt.
Na kraju razgovora Schmidt je najavio da će detalje o svom radu u BiH, političkim pritiscima i odnosima unutar međunarodne zajednice objaviti u memoarima nakon završetka političke karijere.
“Mnogo toga će biti jasnije kada objavim memoare. Tada će se vidjeti kako su se stvari zaista odvijale”, rekao je Schmidt.
Podsjetimo, novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini trebao bi biti izabran na sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC), zakazanoj za 3. i 4. juni.
