Ekonomista Zoran Pavlović smatra da neki način Republika Srpska, ali i Federacija BiH živi u značajnom mjeri od doznaka iz inostranstva.
– Dokle god bude bilo finansijske pomoći članovima familija u Bosni i Hercegovini, dotle će to biti praktično kao kada dajete transfuziju u pacijentu. Dakle, to je živi novac za koji se niko nije morao potruditi da nešto stvori, neto priliv, tako da dok se god bude dijaspore biće lakše i vladama – naveo je Pavlović, prenosi Srpskainfo.com.
U prvom kvartalu ove godine prema podacima Centralne banke BiH novčane doznake iz inostranstva u BiH iznosile su 931,39 miliona KM, a u prošloj godini ukupni tekući transferi iznosili su oko 5,69 milijardi KM, od čega se oko 4,17 milijardi KM odnosi na novčane doznake iz inostranstva.
– Centralna banka BiH evidentira zvanične prilive koji dođu preko bankarskog sistema, ali računajte da ima još 30 do 40% novca koji donesu ljudi sa sobom kad dođu. Tako da se tu se radi o cifri od 4 do 6 milijardi KM svake godine – naglasio je Pavlović.
Radi boljeg razumijevanja o kojem se iznosi radi potrebno je napomenuti da je budžet Republike Srpske za 2025. godinu usvojen u iznosu od oko 6 milijardi KM, a Federacije BiH oko 8 milijardi KM.
Ekonomista Slaviša Raković kaže da je poznato da zadnjih 15-tak godina doznake i prilivi iz inostranstva po drugim osnovama, nerobnog i nekomercijalnog dijela, čine veliki dio priliva novca iz inostranstva u BiH.
– Ta suma je u stalnom porastu – naglasio je on.
Taj priliv se može podijeliti u dva segmenta – doznake iz inostranstva koje šalju naši ljudi koji su zaposleni tamo, vjerovatno članovima porodica i inostrane penzije koje čine ozbiljan dio tih priliva novca.
– Čini se da se taj trend može samo nastavljati u budućnosti. Ovaj iznos o kojem govorim čini nešto više od 10% bruto domaćeg proizvoda Bosne i Hercegovine. Pa možete zamisliti koliko doprinosi ukupno stabilnim prilikama u Bosni i Hercegovini – rekao je Raković.
Naglasio je da bi bez njega Bosna i Hercegovina sigurno bila u velikom problemu.
