Bosanskohercegovačka diplomatija ogledalo je političke zbilje naše države koja funkcionira bez i minimuma konsenzusa i zajedničkih strategija djelovanja u bilo kojoj oblasti, pa tako i vanjskoj politici.

Jedan od takvih primjera, koji je dio ovdašnje javnosti, uključujući i ministricu spoljnih poslova BiH Biseru Turković digao na noge, bila je odluka ambasadorice BiH u Češkoj Republici Martine Mlinarević da zastavu BiH na zgradi ambasade nekoliko sati spusti na pola koplja i tako oda počast iznenada preminulom najboljem BH piscu nove generacije Bekimu Sejranoviću.

Foto: Ambasadorica Mlinarević

Bila je to gesta iskrene empatije i skroman i simboličan način da se ova zemlja barem djelićem oduži Sejranoviću i pokuša makar za milimetar ispraviti nepravdu spram čovjeka čiji su rad ignorirale institucije kulture tokom dva desetljeća njegovog djelovanja.

No ovime su, prema vlastitom svjedočenju, nastavljeni veliki pritisci na ambasadoricu Mlinarević, prevashodno iz krugova HDZ-a i medija pod kontrolom Dragana Čovića budući da je na poziciju koju obnaša imenovana prijedlogom Željka Komšića.

BEZ IKAKVE STRATEGIJE VANJSKE POLITIKE

Mlinarević se u slučaju spuštanja zastave jeste ponijela kao neiskusna diplomatkinja, no uvredu svojim činom nije nanijela ni BiH niti njenim građanima.

„Martina Mlinarević djelovala je emotivno i nesporno je otvoriti pitanje treba li se u diplomatiji djelovati emotivno. Ali da smo normalna država cijenili bismo kulturu i umjetnost i svoje stvaraoce. Svaka normalan država se time diči. Ali, nažalost, kod nas je i kultura politički obojena. I zato kada o tome razmišljam prosto mi je Martine žao. I njenu gestu doživljavam kao svojevrstan vid pobune“, kaže Besima Borić, zvaničnica SDP-a i javna radnica, u izjavi za naš portal.

Zaključuje da BiH nema diplomatiju koja je dogovorena i jednoobrazna, bez obzira ko je na njenom čelu i koje partije čine vlast u državi“.

„Moram istači da mi u BiH nemamo ni strategiju spoljne politike, pa nije ni za čuditi što diplomate koji predstavljaju našu zemlju djeluju nerijetko po vlastitom nahođenju“, dodala je Borić.

Borić: Pojedinci djeluju po vlastitom nahođenju jer nemamo strategiju vanjske politike

Podsjećamo, nakon što je objavljena vijest da je Mlinarević spustila zastavu na pola koplja promntno su reagirali i ministrica Turković i njen zamjenik Josip Brkić, kadar HDZ BiH, koji je zatražio od Kabineta ministrice da se utvrdi „na temelju koje odluke nadležnog tijela je spuštena zastava BiH na pola koplja u Ambasadi u Pragu“, te „da li je takva instrukcija poslana iz MVP BiH“.

U svom reagiranju Turković je navela da će se Mlinarević morati pismeno izjasniti po čijem nalogu je spustila zastavu za Sejranovića.

„Izgleda da je Mlinarevićeva to uradila samoinicijativno i naredila da se zastava BiH spusti na pola koplja. Danas je zastava vraćena jer nema nikakvih razloga da bude na pola koplja“, kazala je Turkovićeva, dodajući kako je „nedopustivo da se takve stvari rade“.

Jedan od bivših bh. ambasadora, Damir Arnaut, sada zastupnik Naše stranke u Parlamentu BiH, komentirajući ovaj slučaj ukazuje na nekoliko ključnih stvari vezanih za BH diplomatiju. Naglašava da je, prije svega, pitanje koji je akt ambasadorica Mlinarević prekršila“?

„Zakon o zastavi i grbu BiH uopće ne propisuje kada se zastava može ili treba istači na pola koplja. Nadalje, MVP BiH uopće ne razumije šta je to moderna diplomatija? To, između ostalog, dokazuje izjava Bisere Turković da je ‘diplomatija elitno zanimanje’. To su stavovi iz ‘ 60-tih godina prošlog vijeka. Istovremeno, servilno se oduševljavaju kada diplomata zasvira gitaru. Ali ovakav, ljudski gest ambasadorice Mlinarević, naziva se skandalom“, kaže Arnaut za naš portal.

Arnaut: Ministrica Turković primjenjuje dvostruke standarde

Ono na šta je posebno upozorio jesu dvostruki standardi „koje ministrica primjenjuje kada se u pitanju djelovanje u skladu sa zakonskim obavezama“.

„Kada se već poziva na zakonito djelovanje, zašto i sama ne postupa na takav način te zašto odbija sprovesti smjernice Predstavničkog doma Parlamenta BiH da obavijestiti Republiku Hrvatsku da je pokroviteljstvo Bleiburg događaj koji je u našoj zemlji neprihvatljiv“, pita poslanik Arnaut.

Od ministrice Turković tražili smo komentar na ove navode, ali ga nismo dobili.

Foto: Turković bez odgovora

Ono što je, također, znakovito jeste da se ministrica Turković, kao uostalom ni članovi Predsjedništva BiH, nikad nisu pozabavili ni aferom o kojoj je pisao Inforadar. Riječ je, podsjetit ćemo, na potrošenih između 500.000 i 800.000 KM na bespotrebno slanje „na ispomoć“ službenika u DKP mrežu BiH tokom mandata Igora Crnadka, iako za to nije bilo potrebe koja je podrazumijevala ili povećanje obima posla ili vanredne okolnosti.

Inforadar je kroz dokumente dokazao da su diplomate i konzularni radnici slani „na ispomoć“ po političkom pokroviteljstvu, neki da pozavršavaju poslove na destinacijima gdje su ranije bili, a pojedini i na klasično „spajanje porodica“.

„Sve što se dešava u BH diplomatiji jasno ukazuje da rukovodtsvo ministarstva vanjskih poslova koristi dvostruke aršine. Tako nas svrstava u zemlju koja nema svoj vanjski lik i bojim se da ga nećemo dogo ni imati“, zaključuje Borić.

NEODGOVARAJUĆA DIPLOMATIJA

Vlade Simović, doktor političkih nauka, u izjavi za Inforadar ističe da je „diplomatija ogledalo ozbiljnosti jedne zemlje“.

„Ona je njen prvi i najvažniji kontakt sa ostatkom svijeta. To je onaj fundamentalni dio kojim dokazujete svoju suverenost i tražite poštovanje drugih u svijetu prema vama. Zahvaljujući partokratiji i nestabilnosti BiH upravo je diplomatija ove zemlje jedna od najlošijih karika bh. politike, umjesto da bude najbolja. Izuzev nekoliko svijetlih primjera bh. diplomata, bez obzira bili oni karijerni diplomati ili ne, a koji imaju ozbiljne akademske ili neke druge profesionalne uspjehe, većina ih nije dorasla zadatku obavljanja diplomatskih poslova“, ističe Simović.

Simović: Bh. diplomati ne mogu da isprate najvažnije diplomatske procese

Podsjeća da je ne mali broj bh. diplomata s lošim poznavanjem stranih jezika, školskim profilima i iskustvom sa kojim ne mogu da isprate najvažnije diplomatske procese. Razlog ovakvog stanja je, dodaje, u činjenici da ne postoji jasna strategija razvoja diplomatske mreže, prije svega sistema školovanja budućih diplomata, iako u Banjoj Luci, Istočnom Sarajevu, Sarajevu i Mostaru postoje odgovarajući studijski profili za to.

„Ozbiljna strategija bi podrazumijevala stipendiranje studenata za profile potrebne u diplomatskoj mreži, njihovo dalje usavršavanje u procesu sticanja pregovaračkih vještina, poznavanja stranih jezika, pa na kraju i manira koji se očekuju od savremenih diplomata. Nedostatku strategije možete da dodate i probleme nerijetko loših kadrovskih selekcija u izboru diplomata u partijama, što bh. diplomatiju u cijelini čini neodgovarajućom za izazove modernog svijeta“, zaključuje Simović.

Sama gesta Martine Mlinarević imala je veliki odjek i u regionu, o čemu najzornije svjedoči komentar književnika i kolumniste Ante Tomića za Slobodnu Dalmaciju.

„Zar je spustiti zastavu za jednim mrtvim piscem stvarno takva svinjarija, pa još u Bosni i Hercegovini, gdje zastavama svakodnevno pokrivaju lijesove baraba i bitangi, grme plotuni za budale i varalice, visoki svećenici svih vjera mole za duše nezasitnih pljačkaša i čitavi parlamenti ustaju da se u tišini oproste od ratnih zločinaca, uglas reknu “slava mu” za baš svakim nacionalističkim govnom? Ako se već s državnim počastima pokopavaju izravni krivci da je Bosna i Hercegovina sramota od države, nitko u koga je ostalo trun poštenja i pameti neće zamjeriti bosanskoj veleposlanici da je, tugujući za prijateljem i piscem, spustila zastavu na zgradi, premda on to po protokolu, bogzna zašto, ne zaslužuje…“

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime