Jedanaest godina je Emina Haljković radila u institucijama u Kantonu Sarajevo i vjerovatno bi otišla u penziju kao diplomirana ekonomistica da nije otkriveno kako je njena diploma krivotvorena.
A, samo joj je dvije godine nedostajalo do mirnih penzionerskih dana gdje bi otišla sa pozicije šefice odsjeka za računovodstvene, planske i komercijalne poslove u Kazneno popravnom zavodu Sarajevo. Prije toga je sa istom visokoškolskom kvalifikacijom bila zaposlena u Ministarstvu komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo. Emina bi vjerovatno u penziju bila ispraćena uz sve one počasti koje prate službenike na kraju radnog vijeka, da Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo nije otkrio kako u arhivi Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, pod rednim brojem 248/90 ne postoji Emina Gagić, diplomirani ekonomist.
Umjesto penzije, nekadašnja uposlenica Kazneno-popravnog zavoda u Sarajevu uslovno je postala štičenica te ustanove. Osuđena je 2022. godine na 12 mjeseci zatvora, uslovno, zbog krivičnih djela krivotvorenje isprave i prevara, a Općinski sud u Sarajevu naložio joj je da vrati 83.000 konvertibilnih maraka koje je “protivpravno stekla” proteklih godina.
LAŽNA DIPLOMA
Asmir Hodžić, bivši izvršni direktor za pogrebne i tehničke poslove KJKP “Pokop”, priznao je u januaru 2023. godine kako je krivotvorio diplomu Univerzitet u Mariboru. Ta diploma mu je omogućilo da ga imenuju na rukovodeću funkciju u ovoj pogrebnoj firmi. Protiv njega je godinu dana ranije podignuta optužnica po kojoj se teretio da je 2016. godine na konkursu za mjesto izvršnog direktora dostavio “ovjerenu fotokopiju lažne diplome o stečenom visokoškolskom stručnom obrazovanju”.
Iako nikada nije stekao diplomu diplomiranog inžinjera poljoprivrede Fakulteta za poljoprivredu i biosistemske nauke, Univerziteta u Mariboru, Nadzorni odbor KJKP „Pokop“ d.o.o. Sarajevo imenovao ga je za vršioca dužnosti izvršnog direktora tog preduzeća, da bi godinu dana poslije bio postavljen na poziciju izvršnog direktora za pogrebnu djelatnost i tehničke poslove sa platom većom od 2.800 KM. Prevaru sa Hodžićevom diplomom otkrio je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo.
OBUSTAVLJANJE PROVJERA
Dvije godine je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo provjeravao diplome i u tom periodu za ukupno 125 lica je uputio krivične prijave Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo jer su prilikom zapošljavanja predali diplome za koje je naknadno utvrđeno da nisu vjerodostojne.
Pored ovih 125 diploma za koje je utvrđeno da nisu vjerodostojne, a koje pripadaju zaposlenicima u institucijama u Kantonu Sarajevo, provjerena je i diploma bivšeg direktora Biblioteke za slijepa i slabovida lica u Bosni i Hercegovini, za koju je također ustanovljeno da nije vjerodostojna. I ona je proslijeđena Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, da bi u julu 2022. godine bio osuđen uslovno na 18 mjeseci, nakon što je utvrđeno da je priložio falsifikovanu diplomu Pravnog fakulteta iz Podgorice.
Kantonalno tužilaštvo je na osnovu nalaza Ureda za borbu protiv korupcije podiglo 27 optužnica, a u 38 slučajeva je donesena naredba o nesprovođenju istrage zbog zastare.
Prema informacijama koje je Žurnal dobio iz Ureda za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo “za 53 lica postupak je u toku, dok je za četiri lica donesena naredba o nesprovođenju istrage, jer iz prijave i pratećih spisa proizilazi da prijavljeno djelo nije krivično djelo” dok u jednom slučaju nema elemenata za krivično gonjenje jer je Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona podiglo optužnicu.
Nakon što je Ured obradio podatke za manje od 35 posto zaposlenih u institucijama u Kantonu Sarajevo i otkrio 127 slučajeva falsfikovanih diploma, morali su da obustave provjere. Sve aktivnosti oko provjere diploma zaustavila je Agencija za zaštitu ličnih podataka u BiH nakon što su uposlenici Fonda Kantona Sarajevo za izgradnju stanova Sanela Brković, Nijaz Ćelović, Murisa Gazdić, Nirmela Dupovac i Senada Milavica prijavili Fond i Ured da neovlašteno koriste njihove lične podatke.
Naveli su kako je Ured za borbu protiv korupcije prekoračio svoje ovlasti i da oni „ni u kom slučaju ne mogu baviti istražnim radnjama te prikupljati dokumentaciju za bilo koga pa ni za Vladu Kantona Sarajevo“. U svom prigovoru koji su podnijeli Agenciji za zaštitu podataka oni su istakli kako je i Vlada Kantona Sarajevo donijela nezakonit zaključak i prekoračila svoje ovlasti.
ŠTA JE JAVNI INTERES?
Kantonalna Vlada je još u decembru 2019.godine donijela Zaključak koji se prihvata inicijativa Ureda za borbu protiv korupcije za reviziju diploma jer su smatrali da kao osnivač institucija u Kantonu Sarajevo imaju osnov za provjeru diploma. Tom prilikom je Ured dostavio i mišljenje Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine u kojem je istaknuto kako „javni interes u ovakvim i sličnim situacijama uvijek ima prevagu nad zaštitom privatnosti“.
Sličan stav je Agencija za zaštitu ličnih podataka imala prilikom davanja mišljenja Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo u kojem je navedeno da je objavljivanje podataka o zaposlenima u javnom sektoru ima uticaja na njihov privatni život, ali je „evidentno postojanje javnog interesa za to ko obavlja poslove u subjektima javnog sektora, osnovanim upravo u javnom interesu.“
Međutim , u ovom slučaju Agencija je smatrala kako se obrada ličnih podataka ne može opravdati javnim interesom ako „nadležni organ nije utvrdio javni interes za obradu ličnih podataka“. Za Agenciju je „neprihvatljiva, paušalna i selektivna pretpostavka da su sve diplome same po sebi sumnjive“, te da ovakav način provjere diploma „ne doprinosi borbi protiv korupcije“.
-Ured je prikupljao podatke o diplomama o stečenoj stručnoj spremi zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo, od ovog sektora, te je od obrazovnih institucija koje su izdale te diplome tražena provjera vjerodostojnosti istih. U slučaju kada obrazovna institucija potvrdi da diploma nije vjerodostojna, odnosno da ova ustanova nije izdala diplomu, Ured zbog postojanja osnova sumnje da je u predmetnom slučaju počinjeno krivično djelo „krivotvorenje isprave“ upućuje krivičnu prijavu Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, objasnili su iz Ureda za borbu protiv korupcije.
Ured za borbu protiv korupcije je tužio Agenciju zbog, kako su naveli „pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede pravila postupka i pogrešne primjene materijalnog prava“ , da bi Sud BiH presudio u korist Agencije jer su smatrali kako se na ovaj način krši pravo na zaštitu ličnih podataka uposlenih u institucijama u Kantonu Sarajevo.
PROMJENA KULTURE
Pored činjenice da je Ured za borbu protiv korupcije provjerio 13.150 diploma i otkrio 127 slučajeva lažnih diploma, Sud BiH je smatrao da se Ured nije mogao paušalno pozivati na javni interes. Sudskom vijeću nije sporno da li je validnost diploma javni interes, niti im je sporno da postoji mogućnost, kako kažu „nezakonitosti prilikom sticanja diploma i zloupotrebe“, ali smatraju da provjeru valjanosti diploma mogu provjeravati samo nadležne institucije. Konkretno, provjera diploma se može provoditi samo ukoliko postoje sumnje da se radi o falsifikatu.
–Uvažavajući presudu po kojoj “vijeću ostaje sporno, na osnovu koje zakonske odredbe tužitelj sprovodi svoje aktivnosti, budući da zaključak vlade kao akt izvršne vlasti ne može se smatrati zakonskim propisom donesenim od strane zakonodavne vlasti“, kao i da „cilj mora isključivo biti provjera sumnjivih diploma“, Ured je nastavio provoditi aktivnosti na provjeri vjerodostojnosti diploma i to samo onih koje su sumnjive, a u cilju provjere njihove zakonitosti i eventualnih zloupotreba, objasnio je Erduan Kafedžić, šef Ureda za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom Kantona Sarajevo.
U izvještaju Evropske komisije za Bosnu i Hercegovinu istaknuto je kako “zapošljavanje u javnoj upravi mora biti zasnovano na meritornim principima, uz transparentne procedure i provjeru kvalifikacija.“
Evropska unija je više puta ukazivala na problem falsifikovanih diploma u Bosni i Hercegovini kao ozbiljnu prepreku za profesionalni integritet javne uprave i napredak ka EU članstvu. Preporučeno je da Ministarstvo civilnih poslova BiH koordinira provjere u saradnji s obrazovnim institucijama i Centar za informisanje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja (CIP) dobije jasniju nadležnost u procesu nostrifikacije i priznavanja diploma.
EU je sugerisala donošenje zakona o priznavanju i nostrifikaciji diploma koji bi bio usklađen s evropskim standardima i uvođenje centralizovanog registra diploma koji bi omogućio transparentnost i lakšu verifikaciju. Također je preporučeno uspostavljanje digitalne baze podataka o izdatim diplomama i povezivanje obrazovnih institucija s državnim organima radi automatske provjere vjerodostojnosti. Rješavanje problema falsifikovanih diploma nije izolovana mjera — to je test političke volje i sposobnosti BiH da provede dubinske reforme. EU ne traži samo tehničke izmjene, već promjenu kulture odgovornosti u javnom sektoru.
Da Ured za borbu protiv korupcije nije provjeravao diplome uposlenih u institucijama u Kantonu Sarajevo, Emina Haljković bi vjerovatno iz Kazneno popravnog zavoda otišla u penziju kao diplomirana ekonomistica, a ne kao uslovno osuđena na godinu dana zatvora, a Asmir Hodžić bi vjerovatno i dalje bio izvršni direktor za pogrebne i tehničke poslove KJKP “Pokop”, bez obzira što nema kvalifikacije za to radno mjesto…
Pokušaj da se otkriju i sankcionišu javni službenici sa falsifikovanim diplomama zaustavljen je. Sada više niko ne provjerava da li je službenik kojeg plaćaju građani zaista kvalifikovan za svoj posao. Za to ćemo morati čekati “promjenu kulture odgovornosti u javnom sektoru”.
Do tada, prema riječima Erduana Kafedžića: “Ured će nadležnom Ministarstvu inicirati dopunu ovog propisa, između ostalog i u pogledu stvaranja zakonskog osnova za provođenje aktivnosti na provjeri vjerodostojnosti diploma zaposlenih u javnom sektoru Kantona Sarajevo”.
(zurnal.info)
