Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka A.K., potvrdili su medijima u Tužilaštvu Hercegovačko-neretvanskog kantona.
Jahićeva, koja je inače iz Kalesije, ubijena je oko 18.00 časova 16. novembra u toaletu jednog mostarskog hotela, a uviđaj je završen oko 23.00 časa, kazali su iz Tužilaštva.
Vesna Pranjić, dežurna tužiteljica Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) koja je rukovodila uviđajem nakon ubistva izjavila je Srni da će nakon što dobije izvještaj od policije zatražiti pritvor za osumnjičenog, piše Radio Slobodna Evropa.
“Ubistvu su prethodile prijetnje koje je ženska osoba dobijala od bivšeg dečka. Nažalost, nije ga prijavljivala iz njoj poznatih razloga, misleći da će se to na tim prijetnjama i završiti”, rekla je Pranjićeva.
Kada je 16. novembra krenula na fitnes, kaže Pranjićeva, dočekao ju je i potegao pištolj.
“Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je”, rekla je Pranjićeva.
Ona nije mogla da komentariše navode o tome da je napadač pokušao da izvrši samoubistvo, jer, kako je rekla, za to nema dokaze.
Ministar unutrašnjih poslova HNK Marijo Marić rekao je da je policija za nekoliko minuta nakon ubistva uhapsila osumnjičenog, tridesettrogodišnjeg A.K.
Tužiteljica je potvrdila za medije da je žrtva već neko vrijeme primala poruke prijetećeg sadržaja od počinitelja, ali da to, na žalost, nije prijavljivala.
Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović objavio je kako “nas ovaj strašni događaj još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima”.
“Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno”, napisao je Mujkanović na Facebooku, u reakciji na ubistvo Aldine Jahić.
Bez egzaknih podataka o broju žrtava femicida
BiH nema potpune, zvanične podatke o broj žrtava femicida, a iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje.
Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, planirane mjere nisu “zaživjele” zbog neusvajanja neophodnih pravilnika.
Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje.
Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza.
Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U “Ispričaj mi” pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu ove godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo.
Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja sada ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.
Kako prijaviti nasilje u BiH?
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.
SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.
Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.
Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.
Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.
Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.
U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.
Broj policije je 122.
BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.
