Udruženje žrtava i svjedoka genocida u ime deset udruženja obratilo se Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine sa zahtjevom za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine Milanka Kajganića.
Zatražili su da podrže navedenu inicijativu, imajući u vidu razloge koje su u zahtjevu detaljno naveli, a koji su u velikoj mjeri već općepoznati stručnoj i široj javnosti.
Smatraju da je podrška ovakvim inicijativama od izuzetnog značaja za jačanje vladavine prava, povjerenja građana u pravosudne institucije i odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.
Teške povrede službene dužnosti
Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka i smjenu – razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine podnijeli su, kako navode, zbog teških povreda službene dužnosti. Kako ističu, ovaj zahtjev podnose na osnovu Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine, a naročito odredbi koje se odnose na:
• disciplinsku odgovornost tužilaca,
• nadležnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH i Ureda disciplinskog tužioca,
• disciplinske mjere, uključujući razrješenje s dužnosti,
• principe zakonitosti, profesionalnosti, nepristrasnosti i efikasnosti rada tužilaštva,
• obavezu države Bosne i Hercegovine da osigura efikasno procesuiranje ratnih zločina i zaštitu dostojanstva žrtava.
Prema Zakonu o VSTV-u BiH, glavni tužilac podliježe disciplinskoj odgovornosti kao i svaki drugi tužilac, pri čemu se, zbog težine i značaja funkcije koju obavlja, od njega zahtijeva naročito visok stepen odgovornosti, profesionalnosti i zakonitog postupanja. Ovaj zahtjev se, kako ističu, podnosi posebno na osnovu članova 56, 57. i 58. Zakona o VSTV-u BiH.
– Shodno navedenim zakonskim ovlaštenjima, zahtijevamo da Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH pokrene disciplinski postupak i izvrši smjenu – razrješenje glavnog tužioca Tužilaštva Bosne i Hercegovine – naveli su.
Razlozi za pokretanje smjene glavnog tužioca
Ističu da postoje ozbiljni, brojni i osnovani razlozi za sumnju da je glavni tužilac BiH počinio teške disciplinske povrede službene dužnosti, koje se ogledaju u sljedećem:
1. Opstrukcija u primjeni zakona i nesavjesno obavljanje dužnosti
Postoje kontinuirani propusti u postupanju Tužilaštva BiH pod rukovodstvom glavnog tužioca, koji ukazuju na:
• selektivnu primjenu zakona,
• izostanak institucionalne reakcije u predmetima od najvišeg javnog interesa,
• ozbiljno narušavanje povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija.
2. Neopravdano kašnjenje u preduzimanju istražnih i predistražnih radnji
U brojnim predmetima ratnih zločina i drugih krivičnih djela iz nadležnosti Tužilaštva BiH:
• istražne radnje nisu blagovremeno preduzimane,
• postupci se godinama nalaze u fazi predistražnih radnji bez valjanog obrazloženja,
• nije ispoštovan standard “razumnog roka”.
Ovakvo postupanje predstavlja tešku povredu službene dužnosti i suprotno je domaćim i međunarodnim pravnim standardima.
3. Nepodizanje optužnica za opsadu Sarajeva i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini
Posebno zabrinjava:
• izostanak optužnica protiv odgovornih lica za opsadu Sarajeva,
• neprocesuiranje drugih sistemskih i dokumentovanih ratnih zločina,
• ignorisanje postojećih domaćih i međunarodnih presuda, kao i raspoloživih dokaza.
Ovi propusti imaju direktne i teške posljedice po:
• prava žrtava i njihovih porodica,
• ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine,
• kredibilitet i ugled Tužilaštva BiH.
4. Povreda dostojanstva žrtava
Nepostupanjem u predmetima ratnih zločina i drugim javno osjetljivim slučajevima:
• žrtvama se uskraćuje pravo na pravdu,
• produbljuje se njihova retraumatizacija,
• grubo se narušava princip poštovanja ljudskog dostojanstva.
5. Neadekvatno postupanje u predmetima negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca
Posebno je problematično svođenje izuzetno složenih i društveno osjetljivih pitanja negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca na formalno-tehnička pitanja, čime se zanemaruje suština problema i šteta koja se nanosi žrtvama.
Kao ilustrativni primjeri navode se:
• slučaj murala Ratka Mladića u Banjoj Luci,
• postavljanje spomen-ploče na Vracama u čast Ratka Mladića,
u kojima nije otvorena istraga, iako postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela:
• negiranja ratnih zločina,
• glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca,
• izazivanja međunacionalne mržnje i razdora,
• povrede važećih krivičnih propisa Bosne i Hercegovine.
– Izostanak reakcije Tužilaštva BiH u navedenim slučajevima predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužioca – zaključuju iz Udruženja.
Podnosioci zahtjeva:
Pokret Majke enklave Srebrenica i Žepa, Žena Podrinja, Majke Srebrenice, Žene Srebrenice, Udruženje roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.-1995, Unija civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH, Udruženje porodica ubijenih žrtava na Uborku i Sutini, Bošnjačko-američka nacionalna asocijacija, Udruženje žrtava i svjedoka genocida.
