Odlukom vlasti Republike Srpske đaci se 1. septembra vraćaju u školske klupe, iako se kraj pandemije korona virusa ni ne nazire.

Naprotiv, epidemiološka situacija u cijeloj Bosni i Hercegovini mnogo je složenija i teža nego u martu, kada su iste te vlasti odlučile da nastavu treba prekinuti i prebaciti u online i TV formu, kako se djeca ne bi izlagala riziku. Primjera radi, od 471 testiranog, u Republici Srpskoj 19. avgusta bilo je 106 zaraženih (ili 22,5%). Tri mjeseca ranije (11. maja), kada su škole bile zatvorene, testirano je 735 uzoraka, od čega je 24 bilo pozitivno na korona virus (ili 3,2%). U maju se nije ni razmatrala opcija da se djeca vrate u školske klupe.

U NEDOSTATKU LOGIKE

Skok sa tri na 22% samo za tri mjeseca vlastima Republike Srpske (a slično je i u Federaciji, odnosno cijeloj BiH) nije bio dovoljan razlog da odustanu od namjere da učenike vrate u školske klupe.

Direktor Republičkog pedagoškog zavoda Predrag Damjanović izjavio je da su mjesec i po sve opcije razmatrane.

Foto: Predrag Damjanović

„Nama je jako bitno da nastava počne fizički u učionici, jer je najbitnije zdravlje, ali i socijalizacija utiče na zdravlje dece. Svaki predmet je za sebe bitan i zbog toga ćemo i skratiti časove, ali je bolje imati kraći čas i veći je efekat nego onlajn nastavu u tom periodu“, rekao je Damjanović.

Ali na pitanje Inforadara upućeno Institutu za javno zdravstvo RS – kojom logikom su se vodili dajući preporuku za povratak djece u škole, uz daleko veći procenat zaraženih – ipak nije odgovoreno. Kao ni na ostala naša pitanja.

Logika se teško pronalazi i u činjenici da se mogućnost obustave nastave u RS zbog običnog gripa i velikog broja izostanaka učenika razmatrala u februaru, a danas se đaci vraćaju u klupe u jeku jedne od najvećih svjetskih pandemija. Bez odgovora predstavnika Instituta ostalo je i pitanje kako je moguće da je ova ustanova u julu, vodeći se smjernicom WHO, izdala preporuku za nošenje maski na otvorenom uz obrazloženje dа је „u Rеpublici Srpskој pоgоršаnа еpidеmiоlоškа situаciја, tе dа pоstојi trаnsmisiја virusа u zајеdnici“.

Manje od mjesec nakon toga, ista institucija preporučila je da se stotine djece stave pod isti krov – i to bez odluke o maskama na nastavi! Institut je izdao preporuke koje se tiču preventivnih mjera, a direktor Branislav Zeljković je najavio pojačane kontrole inspekcija i komunalne policije u osnovnim i srednjim školama, kao i u ugostiteljskim objektima u njihovoj blizini.

Zeljković: Nije odgovorio na pitanja „Inforadara“ o vlastitoj odgovornosti u slučaju eskalacije zaraze među djecom

„Da li se mjere poštuju i u kojoj mjeri – biće jasno za najviše 28 dana od početka školske godine. Tada ćemo vidjeti kakva će biti epidemiološka situacija“, naglasio je Zeljković.

Iako iz nadležnih institucija uporno apeluju na roditelje da kontrolišu zdravlje svoje djece, te da su upravo oni najodgovorniji i kada djeca pođu u škole, niko ih nije pitao za mišljenje kada je odluka donesena. Niti je jasno ko bi snosio eventualnu odgovornost ako škole postanu klasteri.

Neke su države dale mogućnost roditeljima da izaberu da li će njihovo dijete pohađati klasičnu ili online nastavu, a prema još nepotvrđenim informacijama, tako će ipak djelom biti i u RS. Ministarka prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić ranije je najavila da će se provoditi mjere koje se odnose na djecu hronične bolesnike koja nisu u mogućnosti da se vrate u škole, pa će nastavu moći pratiti online. Međutim, slične mjere, kako smo nezvanično mogli čuti iz Vlade RS, mogle bi se odnositi i na djecu čiji su članovi uže porodice iz rizičnih grupa.

RODITELJI PODIJELJENI

Ipak, potez vlasti RS ne čudi, jer je dominanatan trend u svijetu da se djeci ipak omogući klasična nastava. Veliki broj roditelja iz Banjaluke smatra da online nastava nije dala prihvatljive obrazovne rezultate.

Ana Dž. je majka dvojice dječaka: mlađi kreće u drugi razred, kada treba početi učiti pisanje i čitanje, dok stariji polazi u 6. razred, gdje se prvi put susreće s predmetnom nastavom. Zbog toga ona smatra da online nastava ne bi mogla pružiti ni pribiližno ono što djeca stiču kroz klasično školovanje.

„Kako naučiti dijete da piše, online?“, pita Ana i dodaje da su njena djeca u drugom polugodištu prošle školske godine izgubila interes za učenje i školu zbog online nastave. Nije zabrinuta zbog pandemije jer vjeruje da će, s donesenim mjerama, mogućnost zaraze u školama biti znatno smanjena.

Alma B. takođe ima dvoje osnovnoškolaca, ali za razliku od Ane ona strahuje za svoju djecu zbog moguće zaraze.

„Bojim se bolesti, jer mi je dijete osjetljivo. S jedne strane mi je drago što djeca polaze u školu, jer kod kuće ne uče i nisu zainteresovani za online nastavu. Ali da sam mogla birati, izabrala bih ipak online nastavu zbog straha da ne obole“, iskrena je Alma.

Škola u doba pandemije ogroman je izazov za djecu, ali i roditelje. Koronavirus od samog početka prate kontroverze – od toga da li pandemiju suzbijati lockdownom ili imunitetom krda, do dilema o školovanju djece u vrijeme pandemije. Kao što je strah od bolesti duboko prisutan kod većine razumnih ljudi, isto tako prisutna je i svijest da život ne može potpuno stati. Na to se uglavnom i pozivaju pristalice povratka djece u škole.

„Krenućemo, vidjećemo kako će ići, uz poštovanje svih propisanih mjera. Život se mora nastaviti, ne može sve stati, a problemi se trebaju rješavati u hodu. Treba se polako i oprezno izlagati“, kaže Danijela M., doktorica na UKC Banjaluka i majka dvoje osnovnoškolaca.

U IŠČEKIVANJU POČETKA ZIME

Prema većini procjena, kasna jesen i početak zime pokazaće efekte povratka đaka u školske klupe. Prema iskustvima Francuske, ili pak Izraela, epidemiološka situacija mogla bi eksplodirati po povratku djece u škole.

Foto: Grafikon koji pokazuje izniman, eksponencijalni rast broja zaražene djece nakon otvaranja škola u Izraelu

Iskustva iz Floride slično govore: nakon ponovnog otvaranja škola, broj djece zaražene koronavirusom povećao se za alarmantnih 9.000, i to samo u dvije sedmice nakon početka nastave. Veći je, nažalost, i broj hospitalizovane djece. Na nivou Sjedinjenih Američkih Država broj zaražene djece u posljednje dvije sedmice porastao je za čak 21%. 

Ali iz UNICEF-a upozoravaju na posljedice online nastave po obrazovanje. Prema njihovim podacima, više od trećine djece školskog uzrasta u svijetu nije imalo pristup online nastavi kada su škole bile zatvorene zbog pandemije.

„Najmarginaliziranija djeca i mladi, posebno oni koji žive u siromaštvu, iz etničkih manjina, djeca s invaliditetom, djevojčice i raseljena djeca ili djeca izbjeglice – najteže su pogođeni posljedicama krize“, navodi se u UNICEF-ovom tekstu i upozorava da bi takvo narušeno obrazovanje moglo rezultirati svjetskom krizom u obrazovanju.

Ukoliko se ostvari optimističniji scenario – da škole ne postanu novi klasteri – izvjesno je da od 2020. i djeca i roditelji žive novu, sumornu realnost, pod plaštom pandemije. Borbu da se sačuva zdravlje, ali i koliko toliko normalan život, najviše otežava činjenica da je „neprijatelj“ i dalje prilično nepoznat i da na štedi nikoga.

OSTAVITI ODGOVOR

Unesite Vaš komentar
Unesite Vaše ime