Samo 163 miliona eura od milijardu eura hitne pomoći koju je osigurala Evropska
komisija može se dokazano povezati s rješavanjem uzroka energetske krize i unapređenjem Zelene agende za Zapadni Balkan, pokazuje novi izvještaj CEE Bankwatch Network-a. Više od dvije godine nakon što je najveći dio sredstava isplaćen, većina
potrošnje i rezultata i dalje se ne može pratiti putem javno dostupnih izvora.
Najavljen u novembru 2022. godine, Energetski paket podrške EU za Zapadni Balkan
imao je za cilj ublažavanje neposrednih posljedica energetske krize i ubrzavanje energetske
tranzicije. 500 miliona eura trebalo je biti dodijeljeno putem Investicijskog okvira za
Zapadni Balkan (WBIF), dok je druga polovina predstavljala budžetsku podršku za pomoć
ranjivim porodicama i malim preduzećima.
90 posto sredstava budžetske podrške isplaćeno je između februara i maja 2023. godine,
dok je ostatak planiran nakon usvajanja akcionih planova. Praćenje se trebalo vršiti putem
indikatora, a ne direktne potrošnje. Komisija je objavila „indikativne“ planove 2022. godine,
ali konačne verzije za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo i Sjevernu Makedoniju
izgleda da nisu dostupne online.
Kratkoročne subvencije za račune za električnu energiju dominirale su nacrtima planova, ali s nejasnim rezultatima. U Albaniji, podrška je pokrivala samo postojeće mjere, dok su Crna
Gora i Srbija dale jednokratne isplate bez dugoročnog efekta. Sjeverna Makedonija je
subvencionisala račune svih domaćinstava putem transfera državnom preduzeću ESM,
umjesto da pomogne najugroženijima.
Crna Gora i Srbija također su uključile mjere „energetske sigurnosti“ u svoje akcione planove, uključujući direktne subvencije za fosilna goriva kroz kupovinu zaliha nafte.
Sve zemlje su planirale podsticaje za izolaciju, efikasne sisteme grijanja i/ili male obnovljive izvore energije, ali samo Bosna i Hercegovina i Kosovo su objavili značajne informacije o napretku. Od ukupno 500 miliona eura budžetske podrške, Bankwatch je mogao potvrditi da je samo 41,1 milion eura doprinio održivoj energetskoj tranziciji.
„Nedostatak javno dostupnih informacija o energetskom paketu pomoći EU za Zapadni
Balkan je nevjerovatan. Fondovi zasnovani na indikatorima, koji se uvode na brzinu, postaju uobičajena praksa Komisije u regionu, ali bez jasnih planova potrošnje, javnih konsultacija, redovnih izvještaja i odgovornosti, milijarde eura javnog novca su u opasnosti da budu uzalud potrošene”, kaže Pippa Gallop, stručnjakinja za energetsku politiku Jugoistočne Evrope pri Bankwatch-u.
Davor Pehchevski, regionalni koordinator za energiju pri Bankwatch-u, smatra da je glavna energetska kriza odavno prošla te da je krajnje vrijeme da vlade i Komisija odgovore na pitanje od milijardu eura.
“Šta je urađeno i šta je postignuto? U regionu poznatom po nepotizmu i korupciji, nevjerovatno je da je toliko sredstava isplaćeno unaprijed, bez skoro ikakvih uslova. Očekujemo temeljnu evaluaciju paketa što je prije moguće, uz uključivanje svih relevantnih aktera i javnu dostupnost rezultata.“
