Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine saopćio je da nije bio uključen u organizaciju predstavljanja Sarajevske hagade koje se danas, 24. marta, održava na Capitol Hillu u Washingtonu povodom obilježavanja početka praznika Pesaha.
Kako navode, za ovaj događaj saznali su isključivo putem medija, bez ikakve formalne ili neformalne komunikacije s organizatorima.
Iz Muzeja ističu da od njih nisu zatražene nikakve informacije, fotografije niti drugi materijali vezani za Sarajevsku hagadu, uključujući i faksimilno izdanje „Sarajevska hagada, povijest i umjetnost“ ili izložbu „Tri života Sarajevske hagade“.
Naglašavaju da ne osporavaju pravo političkim i vjerskim predstavnicima Bosne i Hercegovine da promoviraju kulturnu baštinu, ali upozoravaju da je zaobilaženje institucije koja je vlasnik rukopisa „neobična praksa“.
„Smatramo neprimjerenim da se njeno predstavljanje prepušta u ruke nepoznatih osoba, bez konsultacija s osobljem Muzeja u čijem se vlasništvu rukopis nalazi“, poručili su.
Podsjećaju i na ranija negativna iskustva s ilegalnim štampanjem i komercijalnim korištenjem dijelova ili cijelog rukopisa, na što su, kako navode, bezuspješno upozoravali.
Zemaljski muzej BiH je vlasnik Sarajevske hagade već 132 godine, a ukupno postoji 138 godina. Ističu da njihovi kustosi i stručnjaci kontinuirano brinu o jednom od najpoznatijih rukopisa iz 14. stoljeća, koji se smatra jednim od najvrjednijih primjera jevrejske srednjovjekovne umjetnosti.
U proteklim godinama, kako navode, uloženi su značajni napori u očuvanje i promociju ovog djela, uključujući opremanje prostora po najvišim sigurnosnim i konzervatorskim standardima, uvrštavanje na UNESCO listu „Memory of the World“, kao i organizaciju međunarodno predstavljene izložbe „Tri života Sarajevske hagade“.
Posebno izdvajaju i objavljivanje faksimila i prateće studije na više jezika.
Iz Muzeja su izrazili očekivanje da će ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović iskoristiti prisustvo u Washingtonu kako bi američke zvaničnike upoznali s problemom finansiranja ove institucije.
Naglašavaju da se Sarajevska hagada, koju nazivaju „našom Mona Lizom“ i čija se vrijednost procjenjuje na 700 miliona dolara, i dalje čuva u instituciji koja se godinama suočava s finansijskom nesigurnošću.
„Vjerujemo da će barem biti uspješni u nastavku podržavanja samoodrživosti muzeja, poticanjem novog vala turista koji će dolaziti vidjeti rukopis i kupiti faksimil, kad već oni ne mogu“, zaključili su iz Zemaljskog muzeja BiH.
