Piše: Andrijana Pisarević (E Trafika)
Ovo za eTrafiku tvrde oštećeni mještani i njihov pravni zastupnik, te dodaju da je izgradnji ovog tunela prethodila nepravična eksproprijacija samo nekoliko parcela po cijenama koje su višestruko niže od tržišnih i plaćanjem simboličnih renti, tamo gdje je trebalo da se otkupi zemlja zbog trajne devastacije.
Tunel za dodatnu akumulaciju je izgrađen prije nekoliko godina, pa je voda koja se kroz njega po potrebi pušta, poplavila polja i odnijela obradivu površinu iz Fatničkog polja u Dabarsko, ostavljajući za sobom kratere koji se više ne daju sanirati.
Ovakva upotreba ostavila je neupotrebljivo polje, a vlasnici nekada obradivih površina nisu obeštećeni, niti su u vrijeme izgradnje tunela bili svjesni da njihove privatne parcele neće biti upotrebljive kada voda poteče kroz njega. Tvrde za naš portal da su pretrpjeli ogromnu štetu koja se mjeri desetinama hiljada maraka, koje su njima od egzistencijalnog značaja.
Da je izgradnja tunela prouzrokovala štetu na parcelama priznaje i rukovodstvo samog HET-a, što dokazuju brojni sporazumi koje su potpisali sa vlasnicima potopljenih njiva.
“Predmet ovog Sporazuma je naknada štete, koja je pričinjena na zemljištu, a koja je nastala kao posljedica izgradnje tunela Fatničko polje — akumulacija Bileća”, navodi se, između ostalog, u pomenutim sporazumima.
Prema procjenama vještaka, godišnji prihod po dunumu je bio između 3.000 i 5.000 KM, u zavisnosti od kulture koja se uzgajala.
Vlasnici naknadno saznali koliku će štetu imati
Vlasnik parcele u Fatničkom polju Neđo Popara kaže da je na njivama u Fatničkom polju prije pomenute izgradnje ubirao velike urode žitarica i povrća, a da sada dobija godišnju naknadu u vidu rente, koja nije ni blizu njene prave vrijednosti. On objašnjava da je potpisao sporazum o ustupanju zemljišta u neznanju i da nije razumio šta će se desiti sa njegovom njivom. Nije znao da će trajno ostati bez njive od koje je živio, a da će dobijati godišnje obeštećenje u visini trećine prosječne mjesečne plate.
“Dali su mi simboličnu rentu od oko 400 maraka godišnje za šest dunuma zemlje, kao da je na Fatničkom polju pašnjak i neplodno tlo, a ne oranica koja je donosila urod vrijedan između 10 i 15 hiljada KM, od kog smo moja porodica i ja živjeli. Dali su nam da potpišemo sporazume koje nismo razumjeli, niti su nas uputili koja su naša prava ovdje. Zato smo odlučili da ih tužimo i tražimo pravdu pred sudom. Moja njiva više ne postoji, a ta naknada nije ni blizu mog gubitka”, priča Popara.
Onim vlasnicima kojima voda potapa i odnosi njive kada se tunel otvori, ova kompanija nije platila ništa. Zbog toga su se pojedini odlučili na tužbu i zahtijevaju vještačenja, jer iako cjevovod ne prolazi preko njihove zemlje, voda akumulacije je uništila njihove njive.
HET je, prema tvrdnjama vlasnika, otkupio samo dio zemljišta i to na potezu kuda prolazi tunel i cjevovod i to po paušalnim cijenama od 8,60 KM. Vlasnici tvrde da su prevareni i da su tek naknadno saznali da njihovo zemljište vrijedi daleko više, te da je šteta koja je načinjena na daleko većoj površini nego što je prostor koji zauzima tunel.
Nudeći naknadni otkup, HET je pojedinim vlasnicima ponudio cijene od 8,60 KM po kvadratu zemljišta, ali su vlasnici to odbili i smatraju da im treba biti ponuđena tržišna cijena, koja je bar duplo viša. HET, kažu oni, odbija da uradi vještačenja i dopusti relevantnim procjeniteljima da daju pravu vrijednost zemljišta, ali je zato sud ispravno postupio i naredio da se izvede vještak i da se utvrdi stvarna cijena zemljišta.
Prijedlog suda da se zemljište vještači
Tunel nije dobro napravljen?
Slično je i na parceli Zorana Ivkovića u Dabarskom polju. Njegova porodica u ovom polju ima pet njiva, ali rentu od simboličnih 150 maraka godišnje dobija samo za jednu. Za četiri njive ne dobijaju ni to, zato što je na susjednoj njivi pukotina koja im je, prema riječima vlasnika, poslužila kao izgovor da je zemljište tu prirodno popucalo.
“Taj tunel je nisko napravljen i odvlači zemlju u Fatničko polje. Ne znam da li su oni to tako planirali uraditi, ali napravili su ogromnu štetu koju nisu isplatili ljudima. Mnogi su se odlučili na tužbe, pa i moja porodica. Vidjećemo kako će se razviti situacija nakon vještačenja bi procjene vrijednosti”, rekao je Ivković.
Tunel koji je izgradio HET
Na zahtjeve tužilaca za pravičnu naknadu i obeštećenje, HET je ostao pri svome. U odgovoru na zahtjev za korigovanje visine naknade, koji je pred sudom u Trebinju podnio njihov advokat, naveli su da ostaju pri ponudi koja iznosi 8,60 KM po kvadratu zemljišta bez obzira na klasu i kulturu koja se tu uzgajala.
“Konstatuje se da punomoćnik ranijih suvlasnika nije saglasan sa ponuđenom naknadom za eksproprisano zemljište od strane korisnika eksproprijacije, te predlaže da se u ovom postupku sprovede vještačenje u pogledu cijene eksproprisanog zemljišta ili predmeta i upravna stvar dostavi nadležnom sudu na dalje postupanje”, navedeno je u zapisniku sa suđenja.
Advokat Din Tešić čija je kancelarija specijalizovana za postupke vezane za procjene i eksproprijacije nekretnina kaže da je korisnik nepokretnosti Mješoviti holding “ERS” -MP a.d. Trebinje, ZP “Hidroelektrana na Trebišnjici” a.d. Trebinje, svojim radovima na tunelu na lokalitetu Fatničkog polja izazvao neplodnost dijela polja koje se koristi kao rezervna akumulacija vode koja se potrebi proizvodnje električne energije dalje ispušta u Bilećko jezero.
Cijena ista 16 godina
“Zastupamo veći broj klijenata u postupku eksproprijacije zemljišta oko tunela gdje se protivimo ponuđenoj cijeni od 8,60 KM za kvadratni metar zemljišta. Ova cijena nije korigovana još od 2008. godine i neprihvatljiva je kada se uzme u obzir očigledna inflacija koja je dovela do višestrukog poskupljenja svih roba i usluga u zadnjih 16 godina. Napominjem da je na lokalitetu Bileće neplodno zemljište procijenjeno na 10 KM po kvadratu našim klijentima”, kaže Tešić.
Ističe se do kraja ovog mjeseca očekuje prvo objektivno vještačenje za lokalitet Fatničkog polja. Ističe da je u toku postupka korisnik eksproprijacije, putem svog zastupnika, Pravobranilaštva RS, odbijao da sprovede vještačenje, pa su morali zahtijevati da to naredi sud.
“Dio naših klijenata kojima se zemljište ne oduzima, a trpe posljedice zbog nemogućnosti korištenja svog zemljišta, u postupku je podnošenje tužbi jer imaju realne godišnje gubitke od tri do pet hiljada maraka na dulum oranice, pošto ne mogu da uzgajaju niti jednu poljoprivrednu kulturu povrća ili žitarica, koja je uspijevala prije izgradnje tunela”, objašnjava Tešić.
Jedna od parcela koja je nakon izgradnje tunela postala neupotrebljiva za obradu
Samo nekim od vlasnika zemljišta, kaže on, isplaćuje se nepravična nadoknada na godišnjem nivou koja se obračunava na ime gubitka prikupljanja sijena, a u pitanju su plodne oranice koje je HET svojim radovima učinili neplodnim.
“Oni se ne mogu ovom činjenicom koristiti da bi isplaćivali umanjenu nadoknadu štete oštećenima tvrdeći da se radi o pašnjaku, a ne o oranici prve klase koja je podobna za sadnju svih povrtnih kultura”, tvrdi Tešić.
Stav o ovoj temi tražili smo i od kompanije HET, ali se do završetka ovog teksta nisu oglasili.
