Više ulaganja i smanjenje duga uime klime, zahtjevi su upućeni bogatim zemljama izneseni na prvom afričkom klimatskom summitu u Keniji, na kontinentu osjetljivom na rastuće uticaje klimatskih promjena, koji je već dugo ignoriran saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, navodi se u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, ANSA, dpa, EFE i STA.
Afrički čelnici pozvali su međunarodnu zajednicu da podrži ulaganja u obnovljive izvore energije i na sveobuhvatne promjene u globalnom finansijskom sistemu na prekretničkom prvom Afričkom summitu o klimi (ACS) u Nairobiju.
– Ovaj kontinent emitira samo četiri posto globalnih emisija, ali trpi neke od najgorih učinaka klimatskih promjena poput ekstremnih vrućina i nemilosrdnih poplava – kazao je generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres u govoru na skupu.
Potrebno je veliko povećanje obima finansiranja da bi se pokrenuo zeleni rast širom kontinenta “na nivou koji može značajno pridonijeti dekarbonizaciji globalne ekonomije”, istaknuli su afrički čelnici na summitu koji su organizirali kenijska vlada i Afrička Unija.
Deklaraciju iz Nairobija posljednjeg dana summita usvojilo je više od 20 afričkih država. Tim dokumentom pozvali su na konkretnu akciju u reformama koje vode do “nove politike finansiranja koja odgovara potrebama Afrike”, uključujući restrukturiranje duga i druge olakšice.
Ponovljeni su pozivi bogatim zemljama da ispune još uvijek neispunjenu obavezu s prošlogodišnjeg COP27 za izdvajanje 100 milijardi dolara godišnje za pomoć globalnom jugu u suočavanju s klimatskom krizom, kao i obavezu privlačenja više ulaganja u čistu energiju.
Von der Leyen: Javno finansiranje nije dovoljno
Napori na summitu da se povećaju ulaganja u obnovljive izvore energije dobili su poticaj u utorak, privlačeći ukupno 23 milijarde dolara obećanih finansijskih sredstava.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen istaknula je važnost mobiliziranja privatnog kapitala u velikim razmjerima za afričku ekonomiju kako bi se ubrzao prijelaz na čistu energiju.
– Zajedno s Evropskom investicijskom bankom i državama članicama, dodijelit ćemo milijardu eura kako bi se smanjio rizik privatnih ulaganja u tržištima u nastajanju – kazala je ona na summitu, dodajući da u zelenoj tranziciji javno finansiranje nije dovoljno.
Evropski cilj je alocirati polovinu ‘Global Gatewaya’, plana ulaganja vrijednog 300 milijardi eura, na afrički kontinent. U tom okviru Von der Leyen je najavila sklapanje sporazuma s kenijskim predsjednikom Williamom Rutom o nastavku promocije ekonomije zelenog hidrogena proizvedenog iz obnovljivih izvora energije kao zamjene za fosilna goriva.
– S vašim golemim potencijalom za obnovljivu energiju, vašim osnovnim sirovinama, vašom nevjerojatnom prirodom i bioraznolikošću te vašom mladom radnom snagom, možete pomoći u čišćenju globalnih energetskih sistema, istovremeno stvarajući radna mjesta i ekonomske prilike koje vaši ljudi traže – rekla je Von der Leyen.
Pozvala je afričke zemlje da rade u sinergiji i da na sljedećoj UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama (COP28) predstave “prijedlog za uspostavu globalne cijene ugljika”. Taj će se summit održati od 30. novembra do 12. decembra u Dubaiju.
Italija i Slovenija obećale više partnerstva s Afrikom
Slovenija, koja će uskoro postati nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a 2024. i 2025. godine, izdvojila je 4,7 miliona eura multilateralne klimatske finansijske pomoći u 2022. godini. Taj iznos predstavlja povećanje bilateralne pomoći od 58 posto u poređenju s 2021. godinom.
Prema slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, snažno partnerstvo s Afrikom trebalo bi biti jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Evropske unije.
U međuvremenu, Italija je na summitu najavila dugoročnu globalnu inicijativu Youth4Climate, koju zajednički vode Italija i drugi partneri, uključujući Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP), s ciljem povećanja učešća mladih.
– Prisutnost Italije u Nairobiju od velike je strateške važnosti i snažno potvrđuje centralnu ulogu koju Afrika igra u talijanskoj vanjskoj politici. Geografska blizina, historijske, ekonomske i kulturne veze vežu Italiju za afrički kontinent – rekao je Claudio Barbaro iz talijanskog Ministarstva okoliša i energetske sigurnosti.
On je predvodio talijansku delegaciju na klimatskom summitu u Nairobiju, kako je rečeno ta država je odobrila multilateralne i bilateralne projekte u vrijednosti od oko 120 miliona eura.
Revizija globalnog finansiranja
Afričke zemlje, suočene s rastućim dugom i nedostatkom sredstava, pozvale su na potpunu reviziju globalnog finansiranja. Time je povećan pritisak na Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetsku banku da odobre ulaganja i finansiranje projekata za smanjenje uticaja klimatskih promjena.
Predsjednik Kenije William Ruto je kazao da je vrijeme za reviziju globalnih finansijskih sistema koji “stalno stavljaju afričke nacije u zapećak”. “Zahtijevamo pošteno mjesto za naše zemlje kako bi pristupile ulaganjima potrebnim za oslobađanje potencijala i stvaranje prilika”, dodao je.
Iako obiluju prirodnim resursima, samo tri posto svjetskih energetskih ulaganja odlazi u Afriku.
U završnoj deklaraciji stoji da će kontinent trebati deseterostruko povećanje finansijskog kapitala u obnovljive izvore energije u sljedećih sedam godina, oko 600 milijardi dolara, kako bi se postigao cilj povećanja obnovljivih izvora energije s 56 gigavata (GW) 2022. godine na najmanje 300 GW do 2030. godine.
Ujedinjeni Arapski Emirati obećali su izdvajanje 4,5 milijardi dolara za ulaganja u čistu energiju u Africi – što je najznačajnije obećanje dosad. Predsjednik COP28 i izvršni direktor za naftu UAE Sultan Al Jaber rekao je da će finansiranje pokrenuti niz isplativih projekata čiste energije na tom kontinentu”.
Kontinent s prilikama koje vrijede milione
Summit je nastojao istaknuti prilike čija se vrijednost mjeri milionima, što prema Rutu Afrika može iskoristiti ako se više uključi u globalnu klimatsku akciju. “Nova Afrika je tu i to znači da treba početi raditi”, kazao je Ruto.
Kontinent posjeduje nezamjenjive resurse za razvoj obnovljivih energija, poput 40 posto svjetskih rezervi kobalta, mangana i platine i 60 posto najboljih svjetskih solarnih resursa.
– Afrika posjeduje i potencijal i ambiciju da bude vitalna komponenta globalnog rješenja za klimatske promjene – stoji u završnoj deklaraciji sa sastanka održanog uime Afričke unije (AU).
Završna izjava uključuje ne samo pozive međunarodnoj zajednici na “smanjenje emisija”, već su navedena i druga rješenja poput davanja poticaja za privlačenje lokalnih, globalnih i regionalnih ulaganja.
Konsenzus je teško postignut u cijeloj Africi, raznolikom kontinentu od 1,4 milijarde ljudi gdje se neke vlade zalažu za budućnost s obnovljivim izvorima energije, dok druge brane svoje rezerve fosilnih goriva. No, čelnici su jednoglasno usvojili deklaraciju, rekao je šef Komisije AU Moussa Faki Mahamat.
Kroz Deklaraciju iz Nairobija, Afrika ima za cilj govoriti jednim glasom uoči raznih međunarodnih foruma, kao što je klimatski summit COP28 u Dubaiju i Opća skupština Ujedinjenih nacija.
FENA
