Ira i Ensar u susret velikoj izložbi: Mersad Berber je u Dubrovniku napravio najljepša djela

Piše: Maria Prkut (DuList)

Istaknuti slikar igrafičar Mersad Berber gajio je posebnu ljubav prema Dubrovniku. Usko je bio vezan uz Grad i njegove građane. Dubrovnik je za njega bio vječna inspiracija – njegova povi­jest, tradicija, arhitektura, njegova igra svjetlosti. U svom ateljeu u Lozici osli­kao je najznačajnija i najljepša djela, a u njemu je boravio i stvarao tijekom razdo­blja ratom pogođenog Dubrovnika. Tu posebnu emociju i ljubav prema gradu prenio je i na svoju djecu. Stoga ni ne čudi kako je za predstavljanje nekoliko umjetnikovih ciklusa i dosad neviđe­nih djela, upravo izabran Dubrovnik – njegov ‘treći dom’, nakon Sarajeva i Zagreba. Sada, sedam godina nakon posljednje velike izložbe Mersada Ber­bera, u Lazaretima se večeras s početkom u 19 sati otvara izložba pod nazivom ‘U čast Dubrovniku’.

‘Bio je veliki intelektualac, otvorena knjiga’

Iako već neko vrijeme nije među nama, njegova djela i dalje žive, te on živi kroz njih. Uspomenu na poznatog slikara čuva Zaklada Mersad Berber, u kojoj dje­luju njegov sin Ensar i njegova supruga Ira Berber. Upravo Ira, njegova snaha, dok nam govori o Mersadu, spominje ga s tolikom velikodušnošću.

— Mersad Berber je bio veliki intelek­tualac. Otvorena knjiga. Pored likovne akademije koju je završio u Ljubljani, pokazao je veliko zanimanje za filozo­fiju, a što se može i prepoznati u njego­vom likovnom stvaralaštvu. Bio je veliki egzistencijalist, po samom svom ‘statutu’ kao čovjeka. Uvijek je analizirao kako se snalazi individua u društvu i kako se to društvo odnosi na individuu. Kao umjetnik je bio zaintrigiran i zaintere­siran. Uvijek je radio na sebi. Spartanski je živio, budio se u pet sati ujutro. Bio je strašno profesionalan i iza sebe je imao kompletnu logistiku. Isto tako, bio je divan suprug i brižan otac. Sve je činio za svoju djecu i za njihov napredak. Bio je jako druželjubiv i jako je volio puto­vati. Uz sve to, bio je prizemljen i znao je koliko je truda potrebno uložiti da bi uspio… – naglasila je Ira koja sa supru­gom kontinuirano radi na očuvanju umjetnikovog lika i djela te daljnjoj pro­mociji bogate slikareve ostavštine, zbog čega su posebno sretni.

Poklon Dubrovčanima

Zaklada izložbom u Dubrovniku želi predstaviti odabrana djela ciklusa dubrovačkih Flora, Hommage Vlahu Bukovcu te ratni dnevnik. Također, moći će se pogledati impresivne kulise iz Gun­dulićevog Epa ‘Osman’, kazališne pred­stave HNK Zagreb iz 1993. godine.

— Cilj ove izložbe je prvenstveno emo­tivan jer je Mersad Berber zaista volio Dubrovnik te je za njega bio izuzetno vezan. Ovdje je provodio svoju mladost, sa svojom obitelji, sa svojom suprugom Adom i djecom. S obzirom na to da je godinama radio i stvarao u Dubrovniku, bila nam je želja i prezentirati ono što je ostavio Gradu. Zato se i zove ‘U čast Dubrovniku’. To je i svojevrstan poklon Dubrovčanima – rekla je direktorica Zaklade Ira Berber. Njen suprug Ensar rekao je kako izložba budi posebnu emo­ciju za cijelu obitelj, a da ga za Dubrovnik vežu lijepe uspomene.

— Moga oca nema jedno desetljeće, ali on živi kroz ove slike. Velika nam je čast biti ponovno u Dubrovniku u svojstvu jednog od organizatora izložbe. Izuzetno nam je drago što će neka djela biti prvi put izložena, kao što je kulisa iz kaza­lišne predstave Osmana. Postoji i dosta djela iz hommagea koja će se premijerno prikazati. Dubrovnik je za mene sinonim za sretne i lijepe memorije, sretno dje­tinjstvo i druženja s ocem. U Dubrovniku se moj otac stvarno osjećao kao doma i konstantno mu se vraćao. Mogu slo­bodno reći kako je ovdje napravio i pru­žio najljepša djela – naglasio je Ensar. S njime se slaže i Ira.

— U ateljeu u Lozici je oslikao svoja naj­ljepša i najimpozantnija djela. Upravo tu je nastao Hommage Vlahu Bukovcu, kao i prvi ciklus dubrovačkih Flora, a koji su se internacionalno proslavili. Dubrov­nik i njegova ljepota na taj su način pre­zentirani u međunarodnom umjetnič­kom svijetu, kroz Mersada Berbera. Grad mu je uvijek bio inspiracija… – rekla je. Izložba u Dubrovniku je inače vrijedna preko milijun i pol eura. No, riječ je o radovima čija se kulturna vrijednost ne može izraziti u novcima.

— Na izložbi su sve unikati, ulja na platnu. Nisu na prodaju jer glavni cilj Zaklade je očuvanje lika i djela Mersada Berbera. Naravno, u svijetu održavamo suradnje s internacionalnim muzejima i galerijama, samo sada tendiramo više ka tome da ne idemo u taj komercijalni dio. Vrijednost je bitno istaknuti zbog same pozicije umjetnosti u svijetu. Jer, Mer­sad Berber je svjetski priznati umjetnik koji je izlagao od New Yorka, Londona, Madrida, Barcelone, Moskve do Tokija…

Ratni dnevnik
Već su kroz prijašnje izložbe u Dubrov­niku predstavljal i rad Mersada Berbera. No, ova izložba je, kako kaže Ira, za njih posebna, prvenstveno jer se radi o Laza­retima, lokaciji ‘koja je specifična’.

— Kao da se nalazimo u najljepšem muzeju svijeta. Lazareti su povijesna baština ovog grada. U ovakvom impo­zantnom ambijentu djela velikih for­mata Mersada Berbera dolaze tek na pravi način do izražaja. To do sada nismo mogli jer smo na raspolaganju imali manje prostore u Gradu. To su male gradske galerije s imenom, pedi­greom, ali Lazareti su, kroz svoju funk­cionalnost, dali potpuno jednu novu viziju tako da ljudi mogu steći i izvući najbolje iz ove izložbe – reći će nam Ira. Kao što je i istaknuto, na dubrovačkoj izložbi će premijerno biti prezentirano i nekoliko odabranih djela iz ciklusa ratni dnevnik. Upravo je Berber uplo­vio s prvim humanitarnim konvojem u ratom pogođeni Dubrovnik.

— Uspio je ući u Grad i doći u Lozicu. Povukao se u svoj atelje i počeo stva­rati. To su mala djela, ulja na platnu, na kartonu ili drvu. Kad govorimo o ratnom dnevniku, ulazimo u emocije umjetnika. Svoju je empatiju, ljubav i tugu prema gradu, njegovom ljublje­nom Dubrovniku, pokušao pokazati kroz povijesne činjenice i događanja sa segmentima Grada i ljudima koji se kreću u toj atmosferi. Iznio je bol i pat­nju u stilu klasicizma na platno. Htio je iskazati što ga je vezalo za Grad, a što taj Grad gubi kroz bombardiranje, raketira­nje, uništenje, patnju naroda… – nagla­sili su.

Kroz Berberov ratni dnevnik može se osjetiti njegova duboka povezanost i patnja prema Dubrovniku i s Dubrovča­nima, kao što je oslikao svoju veliku bol i empatiju prema stradanju svog naroda u njegovoj Bosni i Hercegovini.

— Kao i u ciklusu ‘Velika alegorija u Srebrenici’, Berber prikazuje stradanje individue, homo sapiensa. Uvijek je fokus stavljao na žrtvu i njenu patnju. Patnju čovjeka koji je ranjavan sa svih strana. I koji je u svojoj zemlji sve izgu­bio. Rekao je jednom prilikom: ‘Gdje god išao, mene moja Bosna ranjava. Gdje god dođem, moja Bosna je uvijek u srcu i zato sam je uvijek stavljao na platno…’.

Berberova izložba može se pogledati od 27. rujna sve do 23. listopada 2023. godine.

‘BORIMO SE KONSTANTNO’
Jedan od najkopiranijih slikara

Inače, Berber je jedan od slikara čija se djela najviše kopiraju.

— To, nažalost, jednostavno u ovom dijelu Europe očito ide uz tu slavu. Nama to predstavlja velike probleme. Borimo se konstantno i stalno smo u suradnji s policijom i nadležnim organima. Među­tim, najveći problem je u pravosuđu! U Zakladi nudimo autentifikaciju djela te izdajemo certifikate. No, problem je u copyrightu – autorskim pravima koja su pod velikim nadzorom u zapadnjačkom svijetu. U Europskoj uniji se tako nešto nekažnjeno ne bi smjelo dogoditi. Pokušajte kopirati i pro­davati jednog Gustava Klimta u Beču ili Picassa u Parizu. Kod nas se krivotvorine ‘legalno’ prodaju u gradskim galerijama, shopping centrima i preko sumnjivih TV i radijskih aukcija. Mi, dakle, surađujemo s policijom koja odradi svoj dio posla, međutim sve stane na pravosuđu, jer nismo u Hrvatskoj proveli regulativu zakona za zaštitu autorskih prava umjetničkih djela. Sve dok se ne provede reforma zakona za zaštitu autorskih prava u Hrvatskoj, neće se nažalost ništa promijeniti. Jer policija uhiti neke krivotvoritelje, budu nekoliko mjeseci u zatvoru, no izađu i opet isto rade. U ovom dijelu Europe to se događa, ne samo s Berberom, nego i s drugim slikarima, čija se djela već godinama krivotvore. Moramo biti svjesni da se to konstantno događa u Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, Beogradu, i iz tog razloga je primarno informirati i educirati populaciju – kazala je Ira.

DuList