Piše: Andrijana Pisarević (Capital)
Članovi Helsinškog parlamenta građana Banjaluka smatraju da će usvajanjem skandaloznog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija nastupiti do sada najveća represija i pravna nesigurnost građana koju je vlast do sada proizvela.
Vjeruju da je zakon nevješto i nepismeno prepisan od režima bliskih diktaturama i to sa namjerom ukidanja svake kritike koja dolazi iz civilnog društva prema netransparentnoj i korumpiranoj vlasti u Srpskoj.
Ne vodeći računa što pripremaju paralelno rješenje uz postojeći Zakon o udruženjima i fondacijama, kažu, vlast najavljuje rješenja čiji je cilj zabranjivanje aktivizma i borbe za ljudska prava, i ne libe se da borce za ljudska prava etiketiraju kao strane agente.
Direktor HPG Banjaluka Aleksandar Žolja kaže da smo zahvaljujući ovakvom nivou korupcije, netransparentnosti i neodgovornosti veoma daleko, ne od Evrope, nego od neke normalne države, pa čak i od postojećih diktatura.
“Naši sljedeći koraci zavise od toga kako će se Narodna skupština ponašati. Ne znam hoće li usvajanje ovog zakona biti uskoro ili će ga ostaviti da se kiseli, hoće li usvajati predložene zahtjeve, amandmane, kao ni da li ima amandmana. Na javnoj raspravi smo zatražili da se nacrt povuče. Političkog djelovanja aktivista nema niti se tu radi o agentima stranog uticaja. Radi se o diskriminaciji u odnosu na one organizacije koje se finansiraju samo iznutra, iz budžeta i koje se ne bune na nezakonitosti i korupciju“, objašnjava Žolja.
Improvizacija dovodi do pravne nesigurnosti
Kaže da je zakon pisan u tajnosti i van institucija, da će dvostruko zakonsko rješenje zbunjivati inspektore i birokrate zato što niko ne zna koji će zakon ostati na snazi, te koje odredbe će se kada primjenjivati i na koga.
“To dovodi do improvizacije i pravne nesigurnosti. Svaka organizacija može se naći na meti nekog birokrate, inspektora, slobodnog tumača zakonske norme, koji će na ovaj ili na onaj način odrediti kako treba da se ponaša. Umjesto da se postojeći Zakon o neprofitnim organizacijama mijenja i unapređuje, donosi se potpuno novo rješenje koje samo izaziva konfuziju“, kaže Žolja.
Foto: Capital.ba
Objašnjava da tekst izgleda kao da je prepisan od nekih zemalja koji imaju oblik vladavine sličan diktaturi. Iz njega se jasno vidi nedemokratski uticaj, što se primjećuje i kod drugih zakona koji se posljednjih mjeseci usvajaju i najavljuju u Srpskoj.
“Iskustvo nas uči da svaki zakon koji je rađen preko noći i po hitnom postupku na kraju nije bio primjenjiv. Nije se pitala struka niti se radilo u najboljem interesu građana. Prije desetak godina organizacije su pozivane na konsultacije, posebno kada se radi o socijalnim politikama. Sada se institucije zatvaraju prema javnosti, civilnom društvu i medijima. Ne dopušta im se da budu uključeni. Pitanje je i koliko su ovi zakoni u skladu sa Ustavom RS“, objašnjava Žolja.
Vlada Republike Srpske usvojila je 23. septembra 2023. Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kojim se osniva poseban registar namijenjen isključivo onima koji se djelom ili potpuno finansiraju od strane drugih država ili međunarodnih organizacija.
Nacrtom se zabranjuje obavljanje političkih aktivnosti toliko široko da može onemogućiti svako djelovanje udruženja građana u pravcu poboljšanja zakona i ostvarivanja bolje zaštite građana, što je stvarni cilj osnivanja udruženja. Namjera HPG je, kako su istakli, da okupi nevladine organizacije i animira širu javnost u cilju sprečavanja donošenja ovog zakona, te inicira izmjene diskriminatornih i nepreciznih odredbi.
Iako je potpuno jasno da će ovaj zakon, skupa sa odredbama Krivičnog zakonika kojim se kriminalizovala kleveta, kao i najavljenim zakonima o medijima i imunitetu nosilaca političkih funkcija, Srpsku uvesti u mračan period, protiv njega se sa HPG bori tek desetak nevladinih organizacija i medija. Na pitanje zašto su nevladine organizacije pasivne u otporu, Žolja odgovara da mnogi misle da ih se ovo ne tiče ili da se stvari ne mogu promijeniti.
“Najvažnije je da animiramo građane, da oni shvate šta se dešava. Živimo u vremenima kada neko “twitt-om” mijenja zakone i usvaja sve u Skupštini. U Banjaluci ima svega desetak organizacija koje su spremne da brane temeljna ljudska prava i slobode. U ostatku RS ih je još i manje“, kaže Žolja.
Politički aktivizam nije isti što i političarenje
Tvrdi da se pogrešno plasira informacija da će se ovim zakonom urediti transparentnost rada u smislu finansiranja i izvještaja, zato što je to već uređeno. Ovako se samo stvara dodatni pritisak.
“Moramo razlikovati policy i politics, kao i ko se čime bavi. Naš posao jeste zagovaranje inicijativa, zakonskih rješenja, peticija, predlaganje izmjena zakona koji krše ljudska prava. Opasno je izjednačavati politički aktivizam i političarenje. Novi zakon bi morao da unaprijedi neku oblast, a samo stavlja klipove u točkove“, objasnio je Žolja.
Dodaje da je apsurdno nazivati predstavnike civilnog društva stranim plaćenicima kada su oni ti koji rade najtransparentnije i neprestano su pod kontrolama. Osim toga, objašnjava on, ove organizacije upumpavaju ozbiljan novac u domaću privredu, za razliku od onih koje se finansiraju iz budžeta i koje se zbog toga ne opiru represivnim zakonima.
“Mi isplaćujemo plate, plaćamo doprinose, režije, zakupe, takse, raznorazne troškovi. Nije malo, a pri tome se radi nešto korisno za društvenu zajednicu i pomaže gomili ljudi“, kaže Žolja.
Kada će se prijedlog zakona naći pred poslanicima još uvijek se ne zna, ali rok od šest mjeseci od usvajanja nacrta ističe u martu sljedeće godine. Ivana Korajlić, direktorka Transparency Internationala BiH kaže da prema skuptšinskim procedurama rok za predaju prijedloga ističe u martu.
“Klima koji su stvorili ovim nacrtom, kriminalizacijom klevete i najavom novih represivnih normi, pokazuje da pokušaju da normiraju i prenormiraju rad onih koji su izvor kritike. Bilo da se radi o medijima ili civilnom društvu, zakoni koje donose da se posije strah prema bilo kakvoj javnoj kritici“, kaže Korajlić.
Nije samo namjera da se uvede cenzura, kaže Korajlićeva, nego i da se odvrate od pomisli da izgovore ili napišu nešto što nije po volji vlastima u Srpskoj.
Foto: N1
Jasne su njihove namjere
“Sa druge strane ide se na to da se uvede imunitet nosiocima političke vlasti koji će ih amnestirati od odgovornosti. Ovo je veoma opasno za nosioce izvršnih funkcija. Do sada je on postojao za poslanike i delegate u Vijeću naroda da ne mogu odgovarati za odluke za koje glasaju u NSRS. Ali kada uvedete imunitet članovima Vlade koji imaju veoma široka ovlašćenja, onda to znači da se mogu pozivati na imunitet čak i kada počine neko koruptivno krivično djelo“, objašnjava Korajlićeva.
Na pitanje kako komentariše to što su brojne međunarodne organizacije kritikovale represivno zakonodavrstvo Republike Srpske, a da su vladajući to ignorisali, Korajlićeva kaže da oni očigledno vjeruju da se u Evropsku uniju može ući čak i kada se ignorišu zahtjevi i obaveze.
Pomoćnik ministra pravde RS Slobodan Zec kaže da se zakon nalazi u redovnoj proceduri, te da je prošao nacrt i javnu raspravu.
„Priprema se i biće na jednoj od narednih sjednica. Bilo je sugestija na javnoj raspravi, kao i inicijativa koje su nam stizale. Sve one će biti obrađene i uvažićemo sve što je konstruktivno da unaprijedimo propis“, kaže Zec.
Na pitanje da li će dvostruka rješenja izazvati konfuziju u radu kontrolnih organa, Zec kaže da sada nema nikakve konfuzije i da su zakoni usklađeni.
“Isti su uslovi u oba zakona, samo što je u ovom preciznije navedeno. Možemo reći da mi osnivamo registar u kojem će se naći svi oni koji se nalaze i u jedinstvenom registru, ali se finansiraju novcem koji dolazi iz međunarodnih organizacija“, kaže Zec.
Na pitanje da li je to diskriminacija zbog negativnog konteksta koji su upravo vlasti stvorile nazivajući aktiviste nevladinog sektora “stranim agentima” i plaćenicima, Zec kaže da nije i da javnost mora znati šta su to “strani agenti”.
“Nevladina organizacija koja se finansira iz inostranstva može normalno da radi ako funkcioniše po propisima, samo ćemo moći lakše da je kontrolišemo“, tvrdi Zec.
