Dževad Nekić, generalni revizor institucija u Federaciji Bosne i Hercegovine je u razgovoru za InfoRadar otkrio da će u ovoj godini broj revizija biti veći nego ranijih godina, da će federalni revizori pažnju fokusirati na subjekte od velikog društvenog i ekonomskog značaja za Federaciju BiH, te subjekte koji do sada nisu revidirani. Govorio je o nepravilnostima koje su uočene u preduzećima koja su u većinskom državnom vlasništvu, o izvještajima sa negativnim mišljenjem koji se dostavljaju tužilaštvima, ali i o nezainteresovanosti nadležnih za uočene nepravilnosti.
Šta možemo očekivati u 2024. godini? Koje institucije će biti pod lupom Ureda kojim rukovodite?
NEKIĆ: U 2024. godini planiramo nastaviti sa blagim povećanjem broja revizija, kako finansijskih, tako i revizija učinka. U finansijskoj reviziji predviđeno je obavljanje 107 revizija i 16 praćenja postupanja po preporukama dok je u reviziji učinka predviđena objava sedam izvještaja. Pored obaveznih revizija, pažnju ćemo fokusirati na subjekte od velikog društvenog i ekonomskog značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine, te subjekte koji do sada nisu revidirani. Kroz revizije učinka obuhvatit ćemo oblasti značajne za život građana, poput inkluzivnog obrazovanja i UN-ovih ciljeva održivog razvoja. Shodno planu revizija za 2023/2024. godinu izvršit će se revizija 26 fondova i javnih ustanova, od kojih se devet revidira prvi put. Planirane su finansijske revizije kantona i korisnika budžeta pet kantona, a bit će rađena i revizija jedinica lokalne samouprave, njih 17.
Prošle godine ste uradili više od 100 revizija. U kojim institucijama je uočeno najviše nepravilnosti i koje nisu postupale po preporukama?
NEKIĆ: Najveći broj negativnih mišljena dobila su preduzeća u većinskom državnom vlasništvu, kao i gradovi i općine. Kod ovih subjekata utvrđene su mnogobrojne nepravilnosti, a najznačajnije se odnose na nepoštivanje zakonskih propisa prilikom zapošljavanja, javnih nabavki, popisa imovine, te nedostatak odgovarajućeg sistema internih kontrola, potom neposjedovanje dokaza o vlasništvu nad imovinom i nekretninama, nepoštivanje Međunarodnih standarda finansijskog izvještavanja (MSFI) i Međunarodnih računoviodstvenih standarda (MRS) prilikom sastavljanja finansijskuih izvještaja.
Provedeno je 12 revizija praćenja postupanja po ranije datim preporukama a kod kojih su u ranijem periodu utvrđene nepravilnosti. Kakav je bio rezultat?
NEKIĆ: Praćenje preporuka iz ranije provedenih finansijskih revizija je aktivnost koju radimo treću godinu a provodimo je kako bi unaprijedili realizaciju revizorskih preporuka i osigurali svoju prisutnost kod subjekata koji se ne revidiraju svake godine.
Rezultati praćenja nisu zadovoljavajući i pokazuju pasivan odnos prema revizorskim izvještajima. Praćenje iz 2023. godine su pokazala da je najveći dio preporuka ostao nerealizovan ili samo djelimično realizovan. Veliki broj tih izvještaja nije ni razmatran na Parlamentu ili od strane organa odlučivanja, nije donesen plan otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. U izvještajima o praćenju date su preporuke da se intenziviraju aktivnosti na realizaciji preostalih preporuka, prevashodno onih koje se odnose na jačanje internih kontrola, kao i poštivanje zakona i ostalih propisa prilikom obavljanja poslova iz svoje nadležnosti.
Kakvi su efekti slanja tužilaštvima negativnih izvještaja? Imate li povratnih informacija (da li su na osnovu njih izicane sankcije, formirani predmeti, podizane optužnice, donesene presude…)?
NEKIĆ: Ured kontinuirano dostavlja tužilaštvima revizorske izvještaje sa negativnim mišljenjem jer su u njima uočene nepravilnosti koje su prožimajuće i u kojima postoje inindicije o postojanju značajnih kršenja zakona.
Međutim, efekata ovih aktivnosti gotovo da i nema. Od 134 revizorska izvještaja koje smo u periodu 2016-2023. dostavili tužilaštvima samo jedan slučaj, koliko smo upoznati, dobio je sudski epilog, gdje je donesena osuđujuća presuda i izrečena novčana kazna i uvjetna osuda. U pitanju je Izvještaj o finansijskoj reviziji Općine Breza za 2016. godinu. U vezi jednog izvještaja pokrenuta je istraga ali je ona ubrzo obustavljena. Radi se o Izvještaju o finansijskoj reviziji Zavoda zdravstvenog osiguranja Hercegbosanske županije za 2015. godinu.
Za sve ostale slučajeve, za koje smo obavješteni, navedeno je da se istraga neće provoditi. Nekim tužilaštvima trebalo je šest godina da dostave obavijesti, nekima nekoliko mjeseci. Neka tužilaštva nisu nikada ni dostavila obavijesti tako da postoje predmeti čiji status nije još uvijek poznat.
Činjenica je da Ured kroz reviziju utvrdi veliki broj nepravilnosti i logično je da će se postaviti pitanje koji su efekti toga. Javnost mora razumjeti koje su naše nadležnosti, gdje mi završavamo sa svojim radom a gdje bi druge institucije trebale nastaviti. Zbog toga smo izdali publikaciju a u pripremi je i druga. U njima su navedeni svi izvještaji dostavljeni tužilaštvima i njihov odgovor.
Da li Vas i revizore Ureda obeshrabruje kada nadležni organi ne reaguju na izvještaje koje uradite?
NEKIĆ: Akcije i reakcije nadležnih organa na naše izvještaje su razočaravajuće zbog pasivnosti a često i njihove nezainteresovanosti. Izuzetno puno rada stoji iza svakog izvještaja a cilj nam je da institucije u javnom sektoru i preduzeću u državnom vlasništvu uspostave sisteme upravljanja i izvještavanja koji su transparentni i u skladu sa zakonima i propisima, da se ojača sistem odgovornosti. To su određeni preduslovi čije koristi će imati i građani.
Ta pasivnost nas ne obeshrabruje da i dalje nastavimo predano, profesionalno, u skladu sa pravilima struke da obavljamo revizije. Jer, naša zadaća je ukazati na slabosti i nepravilnosti kao i na nezakonito i neprimjereno upravljanje javnim resursima i o tome izvijestiti nadležne institucije i javnost. Svjesni smo da je Ured za reviziju samo jedna komponenta demokratskog sistema a da bi on bio funkcionalan potrebno je da i ostale karike, prevashodno zakonodavna i sudska vlast izvršavaju zadatke za koje su odgovorni.
Poznato je da su revizori doživjeli neugodnost nakon što im je zabranjeno da izvrše reviziju u Naftnim terminalima Ploče. Naknadno je federalni premijer Nermin Nikšić zatražio od rukovodstva NTF-a da mi se to omogući. Da li je ta priča završena i šta je revizija pokazala?
NEKIĆ: Kada je u pitanju revizija NTF ona je još uvijek u istom statusu kao i od prije par mjeseci. Premijer Nikšić je dostavio dopis u kojem je tražio od NTF da nam se omogući dokumentacija kako bismo uradili reviziju. Međutim, po tom dopisu još niko nije postupio. Nemamo informaciju da li su oni i šta dostavili Vladi. To je za sada status quo.
Kako gledate na to što još nije formirana zajednička parlamentarna komisija za reviziju? Da li su dosadašnja saslušanja pred ovim tijelom uticala na promjenu stanja u predužećima u smislu odgovornijeg i transparenrnijeg trošenja javnog novca, ispravljanja nepravilnosti utvrđenih revizijom….?
NEKIĆ: Već se zna ko čini komisiju odgovornu za reviziju i čeka se da ona počne sa radom. Kada je u pitanju naš rad i razmatranje izvještaja koje smo dostavili veliki broj njih je na čekanju. Što se nas tiče, mi sve dostavljamo Parlamentu i parlamentarnoj komisiji ali se, za sada, ništa ne dešava.
