Visočka kompanija Provis d.o.o” je 50.000 KM dobijene pomoći uložila u prelazak na obnovljive izvore energije. Na taj način ova bh. kompanija iskoristila je šansu za energetsku tranziciju i znatno unaprijedila svoje poslovanje, konkuretntnost i profitabilnost.
“Investirali smo u izgradnju solarne elektrane kako bismo smanjili troškove električne energije posebno imajući u vidu da se bavimo proizvodnjom gdje su ti troškovi bili izuzetno visoki. Dobijena sredstva su omogućila da unaprijede proizvodne procese bez dodatnog opterećenja za postojeći budžet. To nam je pružilo finansijsku sigurnost i olakšalo ostvarenje naših ciljeva u pogledu energetske efikasnosti”, ističe Saša Smajlović, direktor kompanije “Provis d.o.o”.
Preduzeće “Provis d.o.o” iz Visokog čija je djelatnost izrada svjetlećih reklama i promo materijala primjer je kompanije koja je pristupila procesu ‘zelene tranzicije u okviru programa pomoći Vlade FBiH za energetsku efikasnost, čime je sačuvala energiju i zaštitila okoliš.
Međutim, tranzicija ovog preduzeća tek je mali dio tranzicije koja je odavno trebala da se provede u bh. privredi.
BiH neracionalno troši energiju
„BiH je energetski intenzivna zemlja, što znači da neracionalno/neefikasno trošimo energiju, čak do pet puta više nego što je to u najrazvijenim zemljama EU, pa tako naše zgrade, stanovi i kuće troše oko 250 kWh/m2 godišnje energije“, navodi konsultant i stručnjak za energiju i klimatske promjene, Nihad Harbaš.
Iako se na državnom nivou malo ili nimalo radi po ovom pitanju, entitetska ministarstva i institucije se pitanjem energetske tranzicije posljednjih godina počeli aktivnije baviti. Nihad Harbaš navodi da BiH jeste prenijela određene EU direktive u zakonodavstvo – ali nedovoljno.
„Jedina smo zemlja na Zapadnom Balkanu koja je probila rok za dostavljanje Plana rasta, odnosno reformi u svim sektorima, pa tako i u energetici. To je preduslov za EU pristup finansijskim sredstvima koja su namjenjena za BiH u pogledu pristupanja EU“, tvrdi Harbaš.
Profesor menadžerske ekonomije i ekonomije okoliša na Univerzitetu u Sarajevu, Kasim Tatić ističe da zbog BiH – htjela to ili ne, mora ići u korak sa evropskim i globalnim interesima.
„Razvijeni svijet i Evropa nameću da se moramo okrenuti prema obnovljivim izvorima energije a to su vjetroelektrane i solarni paneli. Zelena agenda je reakcija na ono što se dešava na globalnom energetskom tržištu“, navodi Tatić.
Aktuelni projekti
Značajna finansijska sredstva, kroz rad (Fondova? Nazivi fondova) u oba entiteta dodjeljuje Evropska unija u sklopu Paketa energetske pomoći i u okviru projekta „Povezani kroz dobro“ .
70 miliona eura bespovratnih sredstava doznačeno je Bosni i Hercegovini za ublažavanje posljedica energetske krize i unapređenje energetske efikasnosti, a projekat će biti okončan nakon što finansijska sredstva budu u potpunosti raspodijeljena. U 2023. godini realizovano je nekoliko projekata subvencioniranja za mikro, mala, srednja preduzeća i stambene objekte u Federaciji i Republici Srpskoj. Isti koncept nastavljen je i u ovoj godini. Vlada Federacije i Fond za zaštitu okoliša FBiH u saradnji sa Evropskom unijom u februaru je raspisala Javni poziv za dodjelu sredstava u iznosu od 5.274.342,73 KM.
Svi građani ali i poslovni subjekti u Federaciji pozvani su da prate učestale konkurse koje Fond za zaštitu okoliša FBiH objavljuje na svojoj web stranici.
Osim ovog projekta i USAID pomaže Bosni i Hercegovini u procesu prelaska na obnovljive izvore energije. Projekat EPA vrijedan 7.5 miliona dolara znatno je doprinio na putu ka energetskoj tranziciji države.
Domaćinstvima i poslovnim subjektima sada je omogućeno da se za poticaje prijave putem nove online digitalne platforme E-prijava: https://e-prijava.fzofbih.org.ba.
U okviru evropske budžetske pomoći, i Vlada Republike Srpske skupa sa Fondom za zaštitu okoliša RS provodi projekte subvencioniranja mjera energetske efikasnosti za mikro, mala, srednja preduzeća i stambene objekte.
Za taj projekat građanima ovog entiteta ukupno je doznačeno šest miliona KM, a broj pristiglih prijava je bio toliki da je konkurs morao biti obustavljen nakon što je postalo jasno da ta sredstva neće biti dovoljna za sve prijavljene građane. Fond za zaštitu okoliša Republike Srpske osmislio je i raspisao stalni Javni poziv u kom se dodjeljuju sredstva za sufinansiranje programa i projekata iz oblasti životne sredine, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.
Svi građani Republike Srpske koji imaju prebivalište u ovom entitetu i ulažu vlastita sredstva u cilju zaštite životne sredine, energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije mogu se prijaviti na ovaj konkurs.
Pozitivni primjeri energetskih efikasnih preduzeća
Mikro, mala i srednja preduzeća koja su na Javnim konkursima dobila finansijska sredstva već su ostvarila značajnu korist te ujedno i unaprijedila svoje poslovanje. Jedna od njih je i kompanija Flexo-s d.o.o. koja proizvodi nekoliko vrsta PE folija, selotejpe, krep trake, perfofirani i obični papir ali i termo ploter papir. Iz Flexo-s d.o.o. ističu da su dobijena budžetska sredstva omogućila nova proširenja unutar same kompanije.
“Uložena sredstva ublažila su sami trošak investicije, a zbog pojeftinjena troškova, sada je mnogo udobnija atmosfera tokom ljetnih/zimskih dana, a kroz taj proces čuvamo i sopstvenu okolinu”, navodi direktor ovog preduzeća Ernad Salkić.
Da proces prelaska na obnovljive izvore energije nema samo finansijske i ekonomske benefite, govori i ogromna prilika koja se u ovom procesu otvorila za kompaniju “Provis d.o.o” iz Visokog.
“Osim direktinih finansijskih ušteda, očekujemo i dodatne benefite u vidu C BAM certifikata koji će nam omogućiti da uštedimo 20% na izvodu do 2026. godine jer naša firma izvozi čak 80% svojih proizvoda. Ova investicija ne samo da nam pomaže da budemo ekonomičniji u sadašnjosti već pruža konkuretnu prednost i dodatne uštede u budućnosti” zaključuje Smajlović.
Put ka Evropskoj uniji je i energetskoj tranziciji
Proces energetske tranzicije je i uslov za ulazak naše zemlje u Evropsku uniju, no Zakon o energetskoj efikasnosti na državnom nivou nikada nije usvojen.
Za razliku od Bosne i Hercegovine, komšijske zemlje Evropske unije – Hrvatska i Slovenija imaju Zakone koji regulišu mjere energetske efikasnosti. U cilju usklađivanja sa EU direktivama, Hrvatska je donijela Zakon o energetskoj učinkovitosti, a formirala je i Nacionalni akcioni plan energetske učinkovitosti koji podrazumijeva precizno navedene mjere kroz koje se postižu energetske uštede.
„Osnovni pristup EU je da se reforme u energetskom sektoru baziraju na tzv. transpoziciji (prenošenju) pravnog okvira EU u domaće zakonodavstvo. U regiji Zapadnog Balkana ovaj proces se koordinira preko Energetske zajednice, koja svake godine objavljuje izvještaje o napretku pojedinih članica. Prema ovim izvještajima u posljednjih nekoliko godina BiH je članica koja je najmanje napredovala u usklađivanju sa EU zakonodavstvom u oblasti energetike“ ističe Kušljugić.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH upozoravaju da se u skladu sa evropskim direktivama također mora uvesti i mehanizam oporezivanja emisija ugljendioksida (CBAM), a što predstavlja veliki izazov za energetske politike i elektroenergetski sektor u BiH.
„Bh. Kompanije su pokazale veliku spremnost za ulazak u CBAM, a neke su čak i deponovale sredstva potrebna za plaćanje ovog poreza. Naše procjene su da ćemo, ukoliko ne uđemo u sistem CBAM-a, godišnje gubiti 300 miliona KM izvoza”, dramatično je upozorenje predsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH, Vjekoslava Vukovića.
Rješenja provodiva, politička angažovanost nedovoljna
Rješenja postoje, jednostavna su i lako provodiva, naročito kroz projekte poticaja stanovništva i poslovnih subjekata, no, prema mišljenju struke, u cijelom procesu nedostaje političke volje.
„Potrebno je dosljedno implementirati preuzete obaveze usklađivanja sa EU zakonodavstvom. To će biti i ključni uslov za korištenje EU sredstava iz Plana rasta, kojim je predviđeno da BiH bude finansijski podržana sa oko jednu milijardu eura“, navodi Kušljugić.
Nihad Harbaš tvrdi da je proces energetske tranzicije je moguće ubrzati samo kroz reforme koje država mora hitno provesti.
„Kako bismo obezbjedili veći zamah i ubrzali energetsku tranziciju potrebno je prije svega da postoji politička svijest i volja, zatim da se unaprijedi proces strateškog i prostornog planiranja, ojačaju institucionalni i zakonski kapaciteti, uspostave podsticajni, održivi i sistemski modeli finansiranja i poslovanja, unaprijede tehnički i tržišni mehanizmi, te donesu poreske olakšice“, ističe on.
Vanjskotrgovinska komora BiH zbog svega ovoga apeluje na predstavnike vlasti i donosioce odluka da razviju sveobuhvatna sistemska rješenja, a institucije poziva da formiraju dodatne programe podrške ali i finansijske instrumente kako bi se olakšao proces ‘zelene tranzicije’.
„Za adekvatnu zelenu tranziciju koja podrazumijeva usvajanje novih pojmova, instrumenata politika i praksi neophodno je edukovati predstavnike institucija koji u konačnici donose odluke i kreiraju politike i programe podrške kao i sve interesne strane koje daju stručni doprinos tranziciji. VTK BiH i privredne komore na nivou entiteta trebaju nastaviti pružati podršku privrednim subjektima kroz organizaciju programa obuke, informiranje, umrežavanje i zastupanje njihovih interesa“ ističe Vuković.
Proces energetske tranzicije uistinu donosi nemjerljive benefite u svim segmentima, poput povećanja energetske sigurnosti, poboljšanja kvalitete života ali i stvaranja novih radnih mjesta. Ipak, kako bi država u konačnici postala energetski efikasna taj proces zahtjeva saradnju svih faktora – zakonodavne vlasti, industrije, privrede ali i građana.
Samo na taj način se može osigurati održiva i prosperitetna energetska budućnost, povećanje životnog standarda i u konačnici ispunjavanje preuzetih međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine.
