Više od dva miliona maraka poreskih obveznika u Bosni i Hercegovini se troši na zaštitu funkcionera i političara u našoj zemlji.
“Samo” 2. 168.748 KM je iskeširano za čuvanje predsjednice Federacije BiH, dva potpredsjednika, premijera, dva zamjenika premijera, predsjedavajući Predstavničkog doma, predsjedavajućeg Doma naroda…
Safet Mušić, ekspert za sigurnosna pitanja koji je ovu problematiku godinama unazad istraživao smatra da potrebe, za tolikim mjerama osiguranja koje imaju bh. političari, nema.
– Ne znam koji su razlozi za to da političari imaju u pratnji dva ili tri vozila. Da biste odredili nekom političaru mjere osiguranja morate imati procjenu ugroženosti, što rade nadležne institucije. Neki od njih sigurno imaju i dodatni uticaj na te institucije jer nema logike da imaju tolike mjere osiguranja, a posebno oni na nižim nivoima, mišljenja je Mušić. Posebno se osvrće na troškove koji se tom prilikom prave.
– Ukoliko političar krene na put sa njim ide vozač i tjelohranitelj pa su tu onda u pitanju minimalno tri dnevnice, plaćanje hotela, troškovi goriva, vozila…To su ogromni troškovi, naglašava ekspert za sigurnost.
Ima i onih koji odbiju zaštitu.
– Može se izvući zaključak da se neki od tih političara osjećaju sigurno, sigurnije od ostalih, a moguće da imaju i informacije da njima ne prijeti tolika opasnost. Ako mi imamo stvarno nekih prijetnji u okruženju i državi da se u tolikoj mjeri mora imati osiguranje, onda policijske agencije ne rade svoj posao, jasan je Mušić.
Lidija Bradara, predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine, njeni zamjenici Igor Stojanović i Refik Lendo, premijer Nermin Nikšić, dva njegova zamjenika, kao i predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH i Doma naroda samo su neke od osoba koje imaju pravo na policijsku zaštitu i pravo korištenja pratnje.
Prema riječima Vahidina Munjića direktora Federalne uprave policije, koja je nadležna za osiguranje ličnosti u nadležnosti Federacije, FUP ima poseban odjel za zaštitu pri Sektoru uniformisane policije odnosno Jedinicu za osiguranje lica i zgrada koji isključivo rade osiguranje ličnosti u pokretu a to je pratnja, bodygard (neposredna zaštita) i mjesto stanovanja.
– Sve ličnosti koje imaju pravo na osiguranje imaju tim ljudi koji ih čuva, od tri do pet policajaca. Sve zavisi od procjene. Neposrednu zaštitu ima federalni ministar unutrašnjih poslova Ramo Isak, a ima i osoba koje odbiju da ih se čuva po mjestu stanovanja. Ima osoba koje nikako ne žele zaštitu. Mi ih upozorimo da je to obaveza ali ima ih koji odbiju da ih se čuva. Imaju i na to pravo, objašnjava čelnik FUP-a i dodaje da postoje tri vrste osiguranja i to po “mjestu stanovanja, u pokretu i neposredna zaštita”.
– Čuvaju se i druge ličnosti za koje se procijeni da su ugrožene. To mogu biti direktori, tužitelji, ministri…, naglašava Munjić i dodaje da FUP ima Odjel za zaštitu pri Sektoru uniformisane policije odnosno Jedinice za osiguranje lica i zgrada koji broji 60-ak ljudi, te da je u tu svrhu potrošeno 2. 168.748 KM.
– Imamo i tehničku zaštitu – videonazor ispred stanova i ispred štićenih objekata poput Vlade FBiH, FMUP…U operativnom centru se sve prati, pojašnjava naš sagovornik iz FUP-a.
Ukoliko štićena osoba mora na putovanje van BiH tada sa njom ide bar jedan policajac.
– Ukoliko se procijeni da je potrebno, ide i više njih, ističe Munjić. Naglašava da nije bilo slučajeva da su pripadnici FUP-a čuvali osobe nakon isteka njihovog mandata, kao što je to prethodnih godina bio slučaj na državnom nivou.
I pored nekoliko upita koje smo poslali te višemjesečnog čekanja i molbi upućenih čelniku Direkcije za koordinaciju policitijskih tijela BiH Enesu Kariću, odgovore na to koliko ko su osobe koje štite pripadnici DKPT, koliko je novca potrošeno u tu svrhu, kao i da li ima osoba koje su odbile zaštitu, ko su te osobe i druga pitanja, nismo dobili.
– Na Vaša pitanja nismo u mogućnosti dati odgovor jer se radi o sigurnosnim i operativnim podacima, naveli su u DKPT.
Karić je, odgovore na ova pitanja a koja se su se odnosila na deset mjeseci 2023. godine, krajem prošle godine dao parlamentarcu Saši Magazinoviću. Karić je tada odgovorio da je visina troškova osiguranja štićenih osoba po svim kategorijama osiguranja u deset mjeseci 2023. na poziciji putnih troškova iznosila oko dva miliona maraka, te da su pripadnici Direkcije u navedenom periodu osiguravali 23 štićene osobe, od čega su četiri iz prve kategorije (članovi Predsjedništva BiH i predsjedavajuća Vijeća ministara BiH), a 11 štićenih osoba iz druge kategorije (ministri, predsjedavajući Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, glavni tužilac Tužilaštva BiH, predsjednik Suda BiH)…
– Ne vidimo zašto je problem da se ukupna cifra utrošena da javnosti da se zna koji je to broj funkcionera koji imaju zaštitu, koliko to košta…Niko ne ulazi u operativne rizike i koliko ljudi koga prati, ali da se prezentuje ukupna cifra to ne bi trebalo da bude tajna, smatra Srđan Traljić iz Transparency Internationala BiH.
Na pitanje da li je obezbjeđenje domaćih političara zaista stvar potrebe, Traljić ističe da je to “iako dozvoljeno, sa aspekta etike problem”.
– Tokom predizbornih skupova pojedini funkcioneri su koristili službena vozila, a nakon radnog vremena su imali obezbjeđenje. Bilo je prijedloga da se Zakonom to zabrani jer su to stranačke, a ne državne aktivnosti. Međutim, i ovim izmjenama Zakona to nije regulisano. Jednostavno, njima je to dozvoljeno, kaže Traljić.
U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske kažu da preduzimaju mjere posebnog obezbjeđenja u skladu sa Uredbom o određivanju ličnosti i objekata koji se posebno obezbjeđuju i na osnovu rješenja ministra koje se donosi u skladu sa ovom Uredbom i izvršenom bezbjednosnom procjenom.
– Na osnovu navedene Uredbe štićene ličnosti i kategorije su predsjednik Republike Srpske, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske i predsjednik Vlade Republike Srpske, a na osnovu izvršene bezbjednosne procjene mjere posebnog obezbjeđenja se mogu preduzimati i prema drugim licima, objašnjavaju u MUP-u RS-a. Ističu da se nerijetko dešava da policijski službenici koji preduzimaju mjere posebnog obezbjeđenja u skladu sa navedenom Uredbom, putuju sa štićenim ličnostima.
Nakon što im istekne mandat, štićene ličnosti na čuvanje imaju pravo i šest mjeseci poslije.
– Mjere posebnog obezbjeđenja se u skladu sa ovom Uredbom prema štićenim ličnostim I kategorije preduzimaju šest mjeseci nakon isteka mandata, a prema štićenim ličnostim II kategorije preduzimaju i tri mjeseca poslije a iste mogu biti i produžene u skladu sa izvršenom bezbjednosnom procjenom, naglašavaju u MUP-u RS-a.
U skladu sa Uredbom posebno se obezbjeđuju predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, potpredsjednici RS-a, te član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Pripadnici MUP-a RS-a čuvaju i predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske, predsjednika Vlade RS-a, ministra unutrašnjih poslova, direktora Policije RS-a.
