Tajni ugovor za projekat gradnje brze ceste Bijeljina-Pale nisu vidjeli ni oni koji su prisustvovali potpisivanju

Autor: Slađan Tomić

Kineska kompanija iz Shandong grupacije, poznata po tajnim ugovorima, Autoputevima Republike Srpske poklanja idejno rješenje za gradnju brze ceste koja će koštati tri milijarde maraka.  Ugovor pak nisu vidjeli ni oni koji su prisustvovali potpisivanju.

Krajem maja ove godine u Banja Luci su predstavnici Autoputeva Republike Srpske i kineske Šandung (Shandong) grupe za međunarodnu ekonomsku i tehničku saradnju potpisali ugovor o saradnji u izradi tehničke dokumentacije za projekat izgradnje brzog puta Bijeljina – Zvornik – Milići – Han Pijesak – Sokolac. Vršilac dužnosti izvršnog direktora za tehničke poslove Autoputeva RS-a Slobodan Stanarević tada je kazao da se kineski partneri obavezuju da će tehničku dokumentaciju donirati Autoputevima RS-a.

Generalni projekat za izgradnju brze ceste Bijeljina – Sokolac radio je Institut za građevinarstvo “IG” Banjaluka koji je od ovog posla od Autocesta RS zaradio blizu 300. 000 KM.

Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka bilo je dio kontroverznog konglomerata Integral Inženjering vlasnika, nedavno preminulog Stanimira Stankovića koja se u oktobru 2022. zbog veza sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom našla na listi sankcija Američkog ministarstva finansija.

„I Stanković i Integral dovode se u vezu sa korupcijom u građevinskom sektoru, gdje je Integral dobio neke od najvećih projekata u RS-u zahvaljujući svojoj blizini rukovodstvu RS-a”, navedeno je u odluci o sankcijama. Zbog smrti vlasnika Stankovića kompanija je u aprilu ove godine uklonjena sa crne liste američkih sankcija.

Institut za građevinarstvo “IG” Banja Luka sada djeluje samostalno i sa prihodom iz 2023. od skoro 15 miliona KM dosta uspješno osvaja tendere koje raspisuju brojne javne kompanije.

U jednom takvom tenderu za izradu studija   u izgradnji Termoelektrane Gacko 2 vrijednom skoro million KM  Elektroprivreda RS optužena je da je višestruko naduvala vrijednost tendera i uslove za učešće prilagodila upravoInstitutu za građevinarstvo (IG) o čemu je detaljno pisao Capital.

IG Banja Luka bio je i u poslovima sa Elektroprivredom BiH. U nedavno pogođenom poslu, IG Banja Luka našao se kao dio konzorcija sa kineskim komapnijama Dongfang Electric International Corporation i Fujian Lonjing Enviroment Technology CO d.o.o. Kina te zeničkim  ITC-om.  Zbog indicija o favorizovanju ponuđača za posao vrijedan 63 miliona KM (bez PDV-a) koji se odnosio na projekat odsumporavanja dimnih gasova na Bloku 6 Termoelektrane Tuzla, protiv nekoliko osoba u Elektroprivredi BiH, na čelu s direktorom Sanelom Buljubašićem podnesena je krivična prijava Federalnoj upravi policije (FUP) o čemu je pisao Amil Dučić na portalu Fokus.

Podnosioci prijave su naveli da su zbog neizvršavanja obaveza kompanije Institut za građevinarstvo IG Banja Luka raskinuti ugovori vezani za HE „Una“ iz jula 2018. i za TE „Kakanj“ iz marta 2020, čime je   nanesena direktna šteta za EP BiH. No, uprkos ne tako sjajnoj listi referenci IG Banja Luka usoješno je završila projektnu dokumentaciju za izgradnju brze ceste Bijeljina-Sokolac.

Stara pričanovi ugovori

Priča o projektu izgradnje brze ceste Bijeljina- Sokolac stara je više od sedam godina, a pokrenuta je nakon što se počelo govoriti o izgradnji auto-puta Beograd-Sarajevo koji je trebalo da finansira Turska.

Dva entiteta unutar Bosne i Hercegovine tada nisu  mogla da se dogovore oko trase auto-puta, ali dogovorena je trasa brze ceste Bijeljina-Pale.

Ona će, prema riječima sagovornika Info veze ići od Bijeljine preko Zvornika, Vlasenice, Han Pijeska, Sokoca, pa do Podviteza – Pale, gdje bi trebalo da se spoji sa putem prema Goraždu.

U novembru prošle godine održan je sastanak na kojem su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Vlade Radovan Višković. Oni su razgovarali s predstavnicima kineske kompanije Šandong (Shandong Hi-Speed International). Sastanku su prisustvovali načelnici opština kroz koje prolazi trasa brze ceste, a gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović nije došao na sastanak nego je na njega poslao svog predstavnika. Nakon sastanka javnost nije dobila dovoljno informacija, a informacije nisu dobili ni oni koji su bili na sastanku. Ipak, zadovoljni su što će neko, po nepoznatim uslovima, graditi cestu na istoku BiH, dijelu države u kojem je putna infrastruktura i više nego neadekvatna.

„Pojavila se inicijativa i pojavili su se Kinezi s kojima je potpisan memorandum o namjerama i potpisan je ugovor o izradi projektne dokumentacije za brzu cestu od Bijeljine do opštine Pale, negdje oko Sjetline, Podviteza, da to dođe i da bude jedno čvorište. Koje bi se uklapalo sa Goraždem“, kaže načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica u izjavi za Infovezu.

Projektna dokumentacija je, kaže nam, poklon Vlade Narodne Republike Kine Republici Srpskoj.

Bjelica kaže da mu nije čudno što javnost ne može vidjeti ugovor, niti to što ga čak ni on nije vidio, a morao je dati potrebne dozvole za prolazak trase brze ceste kroz opštinu na čijem je čelu.

„Ne bi se niko igrao sa ovim sigurno. Bitno je da se uradi, bitno je da se napravi, a šta je u ugovoru ja ne znam i ne vjerujem ako je donacija, a i Kinezi su oprezni u tome, da je nešto sumnjivo. Da se radi o izvođenju i ja bih postavio pitanje“, kaže Bjelica.

Njegovo povjerenje bi možda bilo opravdano da su poslovi  kineskog konzorcija kompnija koje Autoputevima RS-a udjeljuju poklone transparentni i da ne postoje izvještaji o brojnim neregularnostima. Sredinom juna 2021. ministar saobraćaja u Vladi Kantona Sarajevo Adnan Šteta potpisao je ugovor o izvođenju radova s konzorcijem dvije kineske fimre – China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group Ltd.te China Railway No.10 Engineering Group, koje su trebale izvršiti rekonstrukciju više od 21 kilometra tramvajske pruge u Sarajevu. Godinu nakon završetka detalji ovog posla plaćenog javnim novcem ostali su obavijeni velom tajni. Transparency International u BiH je zbog netrasparentnosti ovog ugovora protiv Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo podnio tužbu Kantonalnom sudu u Sarajevu.

„Mi smo, kao lokalna zajednica uradili sve što je trebalo za izradu idejnog rješenja“, kazaće Bjelica. Uslove i detalje ugovora ne zna, ali zna kuda će proći trasa.

„Bili smo na tom sastanku, upoznati smo sa koridorom kojim će se kretati brza cesta od Bijeljine do Pala, u mom kabinetu je bila prezentacija tog koridora i sada u ovoj fazi se radi projekta dokumentacija od Bijeljine do Zvornika, druga faza je od Zvornika do Podromanije (Sokolac) i dalje do Podviteza (Pale)“, kaže Bjelica.

O ovom projektu se priča godinama, detalji nikada nisu saopštavani, a i sam vjeruje da će izgradnja potrajati.

„Mislim da ćemo malo malo počekati duže da se obezbijede sredstva jer ta trasa puta predviđa najmanje 1.500.000.000 eura kada u pitanju brza cesta od Bijeljine do Podromanije“, kaže Bjelica.

Vlasti Republike Srpske potpisale su ukupna dva dokumenta kojima se kreće u pripremu izgradnje. Prvi je Memorandum o namjerama za izradu projektne dokumentacije.

„Nakon toga je održan još jedan  sastanak na kojem je potpisan ugovor o izradi projektne dokumentacije od Bijeljine do Podromanije. Ali od tada se jedino desio taj sastanak gdje smo upoznati sa koridorom kuda bi trebalo da se kreće ta brza cesta i sada trenutno u ovoj fazi se radi projektna dokumentacija od Bijeljine do Zvornika“, pojašnjava Bjelica.

Koliko košta kineski poklon?

Kineske kompanije kao i druge kompanije širom svijeta posluju zarad profita pa je pitanje zašto bi neko svoje usluge nudio besplatno, odričući se stotina hiljada maraka profita ili milionskih prihoda. Odgovor može biti samo jedan – vlasti će morati uzvratiti poklonom. Šta će dati Kinezima još se ne zna, a iz nadležnih institucija ne odgovaraju na naše upite.

„Što se tiče kineskog uticaja, očigledno je da oni imaju veliki interes da rade projekte kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Način na koji se kineskim kompanijama pogoduje je takav da dolaze i sa kapitalom i sa radnom snagom. Ni u jednom predmetu nemamo finansijske modele koji su, nemamo u većini ni ugovore na koje stvari se naše vlasti obavezuju da će izvršiti svoje obaveze koje proizlaze iz ugovora, na koji način, koliko i šta će se plaćati, sa kojim penalima i sl“, kažu za Infovezu iz Transparency Internationala.

Bjelica kaže da novca za gradnju ceste nema te da će se morati tražiti kreditori. Mnogi kreditori odustaju od finansiranja projekata u Republici Srpskoj, ali i same vlasti odustaju od povoljnijih evropskih kreditora. Tako je premijer Republike Srpske ranije rekao da se odustalo od ideje da put Foča-Šćepan Polje finansiraju EBRD i Svjetska banka. Kredit su odlučili uzeti od kineske EXIM banke. Vlasti Republike Srpske još jednom su ušle u projekat za koji ne znaju kako će biti finansiran.

„Novca nema, tražiće se kreditori. Nisam ni ja vidio ugovor, svakako će vjerovatno doći do Aneksa. Sadašnji ugovor je da oni doniraju tu projektnu dokumentaciju Republici Srpskoj“, kaže Bjelica.

Baš u Aneksima mogu da stoje brojne nepovoljne odredbe za zemlje kojima se poklanjaju projektne dokumentacije. Neke zemlje poput Crne Gore su kineskim kreditorima založile javna dobra. Srećom, na kraju nisu ostali bez luke Bar.

„Kada su u pitanju ovako velikodušni projekti to nije bez nekog interesa, vjerovatno finansijskog jer možemo samo preptostaviti da nakon toga slijedi neki posao koji će biti višestruko isplativ, tako da se isplati izraditi ovakve studije ili slične dokumentacije gdje nakon toga ide neki drugi projekat kojim se sve to pokrije finansijski. Naravno treba istaći da se u svim javnim investicijama u kojima učestvuju kompanije iz NR Kine da ko god se obraćao građani, udruženja građana, novinari, kriju ugovori“, dodaju iz Transparency International.

U početku su upiti odbijani bez obrazloženja, a kasnije su stizala opravdanja – odavanje informacija bi štetilo komercijalnim interesima kineksih kompanija.

„Ne obrazlažući koji su to komercijalni interesi budući da se radi o javnom interesu jer se troše javna sredstva. Ti komercijalni interesi su očigledno jako dobro zaštićeni, i nema ništa tako besplatno. Ko radi besplatno vjerovatno slijede projekti koje će moći samo oni izvršavati. Pitanje je šta nakon toga slijedi, nijedno ozbiljno pravno ni fizičko lice neće ništa besplatno raditi a i kada radi nakon toga mora da slijedi neki posao kojim se pokriva“, dodaju iz TI BiH.

Kineska kompanija Shandong Hi-Speed International (SDHS), koja je registrovana kao predstavništvo kompanije “China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group” gradi četrdesetak kilometara dug i oko 297 miliona eura vrijedan autoput Banja Luka – Prijedor. Gradnja je počela 2021. godine , a završetak se očekuje 2026 no iako se radovi trebaju bližiti kraju otkriveno je da je ova kineksa kompanija umjesto za 40 kilometara, ishodovala građevinsku dozvolu za svega 15,7 kilometara.

Tajni ugovor sklopljen je sa Vladom RS-a krajem 2018. godine, a nakon što je banjalučki Okružni sud donio četiri presude u kojima je naložio nadležnom ministarstvu objavljivanje, ugovor je dostavljen Centar za životnu sredinu iz Banja Luke. U ovom ugovoru pak nisu dostavljeni podaci o utrošenom novcu.  Ipak, poznato je da će kineska kompanija naplatom putarine od uloženih oko 300 miliona evra tokom koncesije koja traje 30 godina zaraditi oko 975 miliona eura.

Ako je suditi prema dosadašnjim poslovnim shemama kineske Shandong grupacije, velo tajni oko izgradnje brze ceste Bijeljina – Sokolac trebao bi već biti glasan alarm za uzbunu.

 

Povezane vijesti

NAJNOVIJI ČLANCI