Nakon što je Vlada Srednjobosanskog kantona dodijelila koncesiju za igradnju kamenoloma u Mjesnoj zajednici Poriče na području Općine Bugojno, mještani su podnijeli krivičnu prijavu protiv načelnika Općine Hasana Ajkunića. Međutim Tužilaštvo ovog kantona prvo je izuzelo dokumetaciju iz Općine Bugojno, Ministarstva privrede i Ministarstva finansija SBK-a, koja se odnosi na koncesione ugovore i potraživanja.
Kako su iz Kantonalnog tužilaštva 2023. godine rekli za Radio Slobodna Evropa u vezi s planiranom izgradnjom kamenoloma u Bugojnu, formiran je predmet po prijavi mještana MZ Poriče.
“Tužilaštvo provjerava navode i prikuplja se određena dokumentacija i drugi dokazi i tek nakon toga ćemo odlučiti o konačnoj tužulačkoj odluci”, navedeno je u odogovoru Tužilaštva SBK za RSE.
Nakon toga Tužilaštvo SBK je odbacilo prijavu, pa su mještani pravnu zaštitu zatražili i u Tužilaštvu FBiH. Međutim uslijedio je isti odgovor. Prijava je odbijena.
“To je više politička odluka, jer ako je izvođač radova došao na lice mjesta, mi ga fizički spriječili da počne iskopavanja, pozvali inspekciju, koja mu je naložila šta sve od dokumenata mora imati, njemu je tada trebalo tačno još 13 dozvola. Poslije toga načelnik Bugojna na Vijeću moli vijećnike SDA da podrže projekat kamenoloma. Ja odgovorno tvrdim da je načelnik Hasan Ajkunić upleten u kriminal”, kaže Bakir Morić, predstavnik MZ Poriče, te dodaje kako su prekršene sve zakonske procedure.
Radovi na ispokapavanju, odnosno kamenolomu ne mogu početi dok se ne dobije saglasnost mještana Poriče.
Morić nam priča kako su išli i u Vladu SBK te razgovarali sa sada već bivšim ministrom privrede Nisvetom Hrnjićem, koji im je rekao kako Vlada nije ništa uradila, već je Općina to uradila.
“Kako će Vladina kantonalna komisija za koncesije dati suglasnost a da nisu pregladali sve papire? On nam je rekao ‘mi smo mu dali dozvolu, on će raditi’. E pa neće!”, prepričao nam je dio razgovora Morić.
Pored pravne borbe mještani ove mjesne zajednice zbog svega trpe razne pritiske u firmama gdje su zaposleni. Naš sagovornik navodi kako je njemu uprava Binasa, gdje je zaposlen, smanjila platu.
“Meni su dolazili kući, šarali po vratima, provociraju, ali neće im proći jer nije po zakonu”, naglašava on.
Kaže kako su pritiscima izloženi i drugi mještani.
“Mom komšiji, koji na 70 metara od kamenoloma drži ribnjak, njemu je u mjesec dana došlo sedam inspekcija, kome to još dolazi toliko i naravno ništa nisu našli, ali na taj način vrše pritiske na nas”, navodi Morić.
Mještani ne žele kamenolom pored kuća
Neformalna grupa građana MZ poriče više od dvije godine i upozorava na, kako kažu, niz nezakonitih radnji i procedura kada je riječ o planiranoj izgradnji kamenoloma.
Osim što nema saglasnost lokalne zajednice, Kamenolom – koji je planiran da se otvori u neposrednoj blizini magistralnog puta, lokalne rječice, legalnog ribnjaka i kuća u kojim se živi – nema ni Urbanističku saglasnost, dozvolu od Direkcije za puteve SBK, prethodnu vodnu saglasnost, studiju procjene uticaja na okoliš, odobrenje Ministarstva privrede za istraživačke radove niti je predviđen u prostornom planu Srednjobosanskog kantona iz 2018. Godine.
Istovremeno, Bakir Morić naglašava da bi izgradnja kamenoloma ugrozila građane koji žive u neposrednoj blizini.
“Najudaljenija kuća od planiranog kamenoloma u Bugojnu je 70 metara i to bi nas ugrozilo, ta prašina od tog kopanja. Osim toga, u blizini planirane izgradnje je i bazen s pitkom vodom kojom se snabdijevaju mještani naselja Poriče”, objašnjava Morić.
Dodaje kako su upozoravali sve institucije u Općini Bugojno da planirana izgradnja kamenoloma nije po zakonu.
“Borimo se protiv načelnika koji je naš komšija i koji živi u Poriču i od te borbe nećemo odustati”, dodaje Morić.
Investitoru se sudi zbog reketiranja, on želi biti načelnik
Na mjestu gdje je planiran kamenolom će se eksploatisati građevinski kamen dolomit koji se koristi kao nasip za autoputeve. U međuvremenu je iz firme koja je dobila koncesiju “Kvatro” rečeno za RSE kako ne namjeravaju odustati od izgradnje kamenoloma.
U decembru 2021. godine Općinsko vijeće Bugojno dalo je saglasnost firmi “Kvatro d.o.o.” za koncesiju za izgradnju kamenoloma na lokalitetu Bukovački potok. Nakon toga, Vlada Srednjobosanskog kantona i firma “Kvatro d.o.o”. Bugojno u maju 2022. su sklopile Ugovor o koncesiji.
Vlasnik firme “Kvatro” Ibro Mandara je 2023. godine za Radio Slobodna Evropa rekao kako “nema ništa nezakonito u planiranoj izgradnji kamenoloma”: “Naravno da će se graditi. Izgradnja će početi kad bude prikupljena dokumentacija. Nabavljam, polako prikupljam… Ne može se za dan, dva ili mjesec dana dobiti sve dozvole. Sve ide svojim tokom”, rekao je tada Mandara.
Direktor ove firme uhapšen je 2022. godine i proitv njega se vodi istraga u Tužilaštvu SBK.
Sumnjiči se da je u prethodne četiri godine kontinuirano iznuđivao novac od Davora Ivoša, vlasnika jednog privrednog subjekta iz Bugojna, upućiujući mu ozbiljne prijetnje po život i tijelo.
Na taj način za sebe je pribavio protupravnu imovinsku korist otprilike 1.2 miliona konvertibilnih maraka, a privrednom subjektu nanio veliku materijalnu štetu.
Par mjeseci kasnije Tužilaštvo SBK podiglo je optužnicu protiv Ivoša zbog krivičnog djela zloupotreba položaja ili ovlašćenja, a u aprilu 2023. godine optužnicu je potvrdio Općinski sud u Bugojnu.
Ivošu se stavlja na teret da je u svojstvu odgovorne osobe ovlaštene za zastupanje i predstavljanje Nogometnog kluba Iskra Bugojno i predsjednika Upravnog odbora Nogometnog kluba Iskra Bugojno suprotno Statutu udruženja građana Nogometnog kluba Iskra Bugojno, kojim su propisani poslovi i zadaci predsjednika Upravnog odbora, iskorištavanjem službenog položaja ili ovlaštenja s ciljem pribavljanja imovinske koristi pribavio sebi imovinsku korist u iznosu od 34.250.00 KM.
Godinu nakon podizanja optužnice Davor Ivoš odlučio se kandidovati na predstojećim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini. On se kandidovao kao nezavisni kandidat za načelnika Bugojna.
Pogodovati investitoru pokušalo se i ranije
Bilo je to krajem 2021. godine, izglasavanjem na Općinskom vijeću Bugojno, sporne Odluke o davanju prethodne saglasnosti privrednom društvu “Kvatro d.o.o.” Bugojno za istraživanje i eksploataciju kamena dolomita na lokalitetu Bukovački potok, koji pripada MZ Poriče.
Odluka je donesena bez ijednog dokumenta, analize, procjene uticaja na okoliš, bez javne rasprave i mišljenja mještana koji žive u neposrednoj blizini potencijalnog kamenoloma, a na osnovu koje je Vlada SBK investitoru izdala koncesiju na 30 godina.
Potom je Općinsko vijeće ignorisalo građansku inicijativu s 1.200 potpisa, za poništavanje nevedene odluke, a onda i Instituciju ombudsmana za ljudska prava, koja im je u više navrata postavila pitanje da li je odluka u vezi sa građanskom inicijativom koju su građani pokrenuli još u maju 2022. godine donesena, a ako nije, iz kojih razloga nije.
Vijećnici opozicije u decembru 2022. pokušavaju temu kamenoloma staviti na dnevni red sjednice Vijeća i poništiti prethodno donesenu odluku. No glasanjem vijećnika SDA to je onemogućeno.
Pokušalo se i manipulisati javnom raspravom. Šef službe za privredu u Općini Bugojno neovlašteno je zakazao javnu raspravu na kojoj se trebalo nezakonito raspravljati o “novoj lokaciji kamenoloma” u MZ Poriče. No kako je na raspravu, nepredviđeno po planovima onih koji su je organizovali, došao veliki broj mještana, medija i gostiju, niko iz Općine, uključujući pomenutog šefa Službe, nije se pojavio, tako da je rasprava otkazana bez objašnjenja.
Onda na scenu stupa nova taktika. Naime, investitor je na osnovu neke nove skice lokaliteta, koju je sam nacrtao, zatražio saglasnost od Savjeta mjesne zajednice.
Kontraverzni investitor, uspio je na “svoj” način obezbijediti saglasnost većine Savjeta mjesne zajednice Poriče za kamenolom na “novoj” lokaciji. Za saglasnost su bila četiri od sedam članova Savjeta: Niko Miličević, Adnan Bašić, Nihad Mandara i Rasema Ždralović.
Iako su znali da ovakvu odluku ne mogu donijeti bez izjašnjavanja mještana MZ Poriče (odnosno saglasnosti Zbora građana), na što ih je upozoravao predsjednik MZ Rusmir Hrnjica – jer statuti Općine Bugojno i mjesne zajednice jasno propisuju za koja pitanja je nadležan Savjet MZ i ko može tražiti od Savjeta da se izjašnjava po nekom pitanju, a to su Općinsko vijeće i načelnik Općine – iz samo njima poznatih razloga ovo četvoro članova su bili ZA.
“Znali smo za pritiske na Savjet, razgovarali sa njima da ne mogu davati ovakav vid saglasnosti za nešto što nije njihova nadležnost bez Zbora građana, Načelnika ili Općinskog vijeća, održali smo sastanak sa njima i jasno im dali do znanja da ne pristajemo na nešto što je doneseno nezakonito, bez naše volje i mišljenja. Bez obzira na sve to, njih četvoro su se grčevito borili da daju saglasnost iz samo njima poznatih razloga, a poznavajući investitora, možemo pretpostaviti šta ih je ‘motivisalo’”, naveli su za portal antikorupcija.info članovi neformalne grupe građana MZ Poriče.
“Mi smo se izjasnili na Zboru građana, gotovo jednoglasno da ne podržavamo otvaranje kamenoloma u našim dvorištima, prikupili potpise 1200 mještana, dostavili općinskoj upravi i Ministarstvu privrede SBK naš stav, ali Vlada SBK i resorno ministarstvo su donijeli Odluku i potpisan je ugovor za sporni kamenolom”, dodaju aktivisti ove grupe.
Neformalna grupa građana MZ Poriče ima samo jedan zahtjev, a to je da Vlada SBK poništi sporni ugovor o koncesiji i stavi se na stranu pravde i zakona.
Iz Vlade SBK na naše upite do objave ovog teksta nisu odgovorili.
(TACNO.NET)
Više na misbih.
